CAAP je ponudio upravo ono što je bilo presudno za izbor Incheona – varijabilnu koncesionu naknadu od 35,21 odsto prihoda.

Kako Standard saznaje, CAAP je 28. jula uputio hitan podnesak Vladi Crne Gore, Ministarstvu saobraćaja i Skupštini Crne Gore, u kojem navodi da ostaje važeći i kvalifikovani ponuđač, da zadržava bankarsku garanciju i ponudu, te da je spreman da zaključi ugovor o koncesiji pod uslovima koji bi državi donijeli finansijski efekat jednak onome koji je nudio prvorangirani ponuđač.

Ova ponuda dolazi svega nekoliko dana nakon što je Vlada objavila Informaciju o postupku dodjele koncesije i predložila Skupštini poništenje javnog oglasa iz 2019. godine, nakon što je Incheon zvanično odustao.

Suština problema sada je da li je postupak moguće nastaviti sa CAAP-om ili je politička odluka već otišla u pravcu novog tendera, koji bi gotovo sigurno značio višegodišnje odlaganje razvoja Aerodroma Crne Gore.

ŠTA JE VLADA DO SADA URADILA

Postupak za davanje Aerodroma Podgorica i Tivat pod koncesiju traje gotovo sedam godina. Pokrenut je 2017. godine, javni oglas raspisan je 2019, a u završnu fazu stigla su samo dva ponuđača – Incheon Airport Consortium i Corporación América Airports.

Tenderska komisija je nakon vrednovanja ponuda rangirala Incheon kao prvoplasiranog sa 96,18 bodova, dok je CAAP imao 65,15 bodova.

Vlada je u aprilu ove godine utvrdila predlog za dodjelu koncesije Incheonu i kompletnu dokumentaciju dostavila Skupštini, koja je nadležna da odluči jer vrijednost koncesije prelazi zakonski prag za raspolaganje državnom imovinom.

Međutim, odluka u parlamentu nije donijeta. U međuvremenu su istekli rokovi važenja ponuda. Obje kompanije su jednom produžile ponude i garancije, ali kada je Ministarstvo saobraćaja zatražilo novo produženje, CAAP je pristao, dok je Incheon 8. jula obavijestio državu da odustaje.

Razlog povlačenja Incheona bio je, prema informacijama iz postupka, stav Ministarstva da se u ovoj fazi ne mogu mijenjati ključni elementi ponude, posebno obaveza uplate avansne koncesione naknade od 100 miliona eura u roku od 30 dana od potpisivanja ugovora.

Nakon toga Vlada je zaključila da je ponuda CAAP-a, kao drugorangiranog ponuđača, finansijski slabija i predložila Skupštini poništenje cijelog postupka.

Ali nekoliko dana kasnije stigla je nova ponuda.

CAAP PODIGAO VARIJABILNU NAKNADU NA NIVO INCHEONA

Najvažnija promjena odnosi se na varijabilnu koncesionu naknadu – element koji je i napravio najveću razliku između dvije prvobitne ponude.

CAAP je u originalnoj ponudi nudio 101 milion eura fiksne koncesione naknade i 17,28 odsto godišnjih prihoda kao varijabilnu naknadu.

Incheon je nudio 100 miliona eura fiksne naknade i 35,21 odsto godišnjih prihoda kao varijabilnu naknadu.

Upravo je ova razlika donijela Incheonu dominantnu prednost u bodovanju.

CAAP sada nudi da svoju varijabilnu naknadu poveća na 35,21 odsto, odnosno da je u potpunosti izjednači sa ponudom Incheona.

„CAAP je saglasan da unaprijedi svoju ponudu u dijelu varijabilne koncesione naknade i da je u potpunosti uskladi sa ponudom kompanije Incheon, nudeći varijabilnu koncesionu naknadu u iznosu od 35,21%“, navodi se u dopisu kompanije u koji je Standard imao uvid.

Drugim riječima, država bi dobila isti procenat prihoda koji je bio ključni argument za izbor južnokorejskog ponuđača, uz činjenicu da CAAP već ima ponudu sa čak milion eura većom fiksnom naknadom.

CAAP navodi da će, ukoliko bude potrebno, odmah dostaviti novi finansijski model u formi predviđenoj tenderskom dokumentacijom.

RADNICI, INFRASTRUKTURA I RAZLIČITI MODELI RAZVOJA

Incheon je svoj model bazirao na ideji razvoja Tivta kao centra za dugolinijski saobraćaj. CAAP tvrdi da je njihov model od početka bio usmjeren na razvoj niskobudžetnog saobraćaja (LCC), odnosno povećanje broja dostupnih linija i putnika kroz baze low-cost kompanija.

U ponudi u koju je Standard imao uvid, posebno navode da su u svom poslovnom planu predvidjeli uspostavljanje LCC baze i konkretno raspoređivanje tri aviona Wizz Aira u Podgorici.

CAAP se osvrnuo i na pitanje zaposlenih.

Kako navode u dopisu Vladi i Skupštini, dok je Incheon tokom procesa problematizovao preuzimanje postojećih zaposlenih i određene izmjene sporazuma o podsticajima avio-kompanijama, CAAP je spreman da integriše i zaštiti postojeće zaposlene u skladu sa Kolektivnim ugovorom.

CAAP poručuje da promjena koncesionara ne bi značila ugrožavanje radnih mjesta, već nastavak razvoja uz međunarodni menadžment i ulaganja.

“Takođe želimo da istaknemo kritično i pogoršano stanje aerodromske infrastrukture, koje zahtijeva hitnu i ciljanu modernizaciju. CAAP je u jedinstvenoj poziciji da to realizuje, oslanjajući se na svoje globalno iskustvo u upravljanju mrežom od više od 50 aerodroma”, navode iz kompanije.

STATUS QUO VIŠE NIJE ODRŽIV

Aerodromi Crne Gore se trenutno nalaze u specifičnoj situaciji.

Poslovni rezultati su rekordni, broj putnika i letova raste, ali infrastruktura dolazi do svojih granica. Podgorica i Tivat već imaju probleme sa kapacitetima u špicu sezone, a bez velikih ulaganja teško je očekivati nastavak ozbiljnog rasta.

Istovremeno, država godinama odlaže velike investicije upravo zbog pitanja koncesije.

Aerodromi posluju u statusu čekanja, ne znaju da li će dugoročno ostati pod državnim upravljanjem ili će dobiti privatnog partnera, pa se veliki razvojni projekti ne pokreću punim kapacitetom.

Poseban problem je što država kroz postojeći model uzima najveći dio prihoda Aerodroma Crne Gore, dok kompaniji ostaje ograničen prostor za kapitalna ulaganja.

To stvara paradoks, kompanija ima dobre rezultate, ali nema dovoljno prostora da sama finansira razvoj koji joj je potreban.

KO DONOSI ODLUKU – VLADA ILI SKUPŠTINA?

Vlada je Skupštini već poslala predlog da poništi tender. Međutim, Skupština prethodno nije odlučivala ni o samoj dodjeli koncesije Incheonu, predmet nije razmatran u plenumu.

Sada se otvara pitanje da li će parlament jednostavno potvrditi predlog Vlade o poništenju ili će tražiti da izvršna vlast ponovo razmotri situaciju nakon nove ponude CAAP-a.

Jer, Vlada je bila ta koja je sprovela postupak, izabrala model koncesije i utvrdila predlog za dodjelu. Ako je razlog za poništenje bio to što CAAP nije imao dovoljno dobru finansijsku ponudu, sada se postavlja pitanje da li taj argument više postoji nakon što je ponuđač izjednačio ključni finansijski uslov sa prvoplasiranim.

Stoga, Standard je ovim povodom uputio pitanja Vladi Crne Gore, tražeći pojašnjenje da li je u ovoj fazi postupka moguće prihvatiti unaprijeđenu ponudu CAAP-a, da li postoji pravni prostor za nastavak procesa sa drugorangiranim ponuđačem nakon odustajanja Incheona, kao i kada se može očekivati odluka o daljem toku koncesionog postupka. Odgovore Vlade čekamo.

NAJVEĆI RIZIK VRIJEME

Ukoliko se postupak poništi, Crna Gora ulazi u novi proces – novi tender, nove ponude i novo vrednovanje. To bi značilo najmanje dvije izgubljene godine, ako se uzme u obzir da naredne godine slijede parlamentarni izbori, nakon kojih će se teško očekivati da će pitanje koncesije Aerodroma biti među prioritetima nove političke agende.

U takvom scenariju lako bi se moglo dogoditi da Crna Gora izgubi sezone 2027. i 2028. bez ozbiljnog razvoja infrastrukture. A, upravo je brzina razvoja bila jedan od glavnih argumenata za koncesiju.

Premijer Milojko Spajić je više puta naglašavao da država nema vremena da sama finansira i sprovodi višegodišnje investicione cikluse, već da joj je potreban partner koji može brzo da uloži novac i poveća kapacitet.

NOVA PONUDA, NOVA ODLUKA

Kompanija u svom dopisu poziva Vladu i Skupštinu da iskoriste mogućnost iz tenderske dokumentacije i nastave postupak sa njima.

Njihova argumentacija je da država prihvatanjem nove ponude dobija finansijski nivo koji je već imala sa prvoplasiranim ponuđačem, izbjegava poništenje sedmogodišnjeg međunarodnog procesa i dobija mogućnost da konačno pokrene infrastrukturni razvoj.

„Poništavanje tendera u ovoj završnoj fazi uskratilo bi državnom budžetu neposredan priliv sredstava u iznosu većem od 101 milion eura, dok bi neophodna infrastrukturna ulaganja bila odložena za više godina“, poručuje CAAP.

Vlada je sada pred odlukom koja će odrediti da li će se sedmogodišnji koncesioni proces završiti izborom novog partnera ili će država ući u novi višegodišnji postupak bez jasnog rješenja za razvoj Aerodroma Crne Gore.

Standard je pitanja uputio i Skupštini Crne Gore, koja će morati da se izjasni o daljem toku postupka, tražeći odgovor da li je parlament upoznat sa novom ponudom CAAP-a, te da li će ona biti razmatrana prije odlučivanja o predlogu Vlade za poništenje tendera.