“U prethodnom periodu napravili su se proceduralni propusti. Ipak mislim da ovo nije bilo kakav šamar. Već 30 godina imamo blokadu sistema. Imamo i blokadu sudskog sistema. Očekivanja građana su da imamo tužilaštvo koje djeluje. EU kaže da imamo dobre zakone. Imamo zakone koji ne mogu da se primjenjuju. To je pitanje, preskočeni su neki koraci, pokušano je da se radi kako treba… Ovo je zemlja u kojoj se nikad nije mijenjala vlast. Evropska komisija je pokušala da objasni da promjenu vlasti treba da prežive pravne institucije”, rekao je Abazović.
Potpredsjednik Vlade je rekao da je najveći ustupak Evropskoj komisiji i američkoj administraciji do sada bio odustajanje od promjena Zakona o specijalnom tužilaštvu, kao i najveći kamen spoticanja u odnosima.Rekao je da su kolege iz Demokratskog fronta prihvatile sugestije, da bi se odustalo od gašenja institucije. Došlo se do izmjena i dopuna Zakona o tužilaštvu, shodno mišljenju Venecijanske komisije.
Kazao je da su protiv ovakvih predloženih zakonskih rješenja samo ljudi koje, kako navodi, ne žele Crnoj Gori dobro. Abazović je istakao da mišljenje Venecijanske komisije nije obavezujuće, ali da kroz obaveze u pristupnim pregovorima u EU, Vlada prihvata skoro cjelinu mišljenja Venecijanske komisije.
On je kazao da aktuelni sastav Tužilačkog savjeta pravi problem.
“Promjena sistemskih zakona znači prestanak mandata. Kako im prestaje mandat? Izborom novih članova. Ako mi možemo sa VK sa uskladimo 90 posto, dozvolite da ova većina i građani imaju suvrenitet da intervenišu sa 10 odsto na sopstveno zakonodavstvo”, rekao je potpredsjednik Vlade.
On je rekao da je otežavajuća okolnost bila ta što su se vodili politički pregovori, dodavši da je politički momenat u Crnoj Gori složen jer aktuelna Vlada ne treba da usvoji samo Tužilačke zakone.
Kazao je da će na red doći i odgovornost specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića.
– Mislim da je to odlično i za gospodina Katnića, koji kaže da radi perfektno. Ja mislim da je bilo mnogo propusta – rekao je on.
Napomenuo je, da se novim zakonskim rješenjima, obezbjeđuje da članovi Tužilačkog savjeta i Skupština mogu koristiti mehanizme ako to ne želi specijalni državni tužilac.
– U slučajevima visoke korupcije u 2019. podnešene su 944 krivične prijave, od toga samo je 38 procesa otvoreno i nijedan nije rezultirao presudom. Vjerovatno naredne sedmice ćete čuti da je jedan od tužilaca uzeo stan u sred procesa za državni udar – kazao je Abazović.
Rekao je da su porođajne muke demokratije to što vlast ne može da funkcioniše složno. Prokomentarisao je tvrdnju Milana Kneževića, da je premijer Krivokapić rekao da Knežević i Abazović rade protiv njega.
– Kada je riječ o izjavi Kneževića, nijesam htio da dolivam ulje na vatru. Mislim da se radilo o opasci koja po meni uopšte nije bila ozbiljna. Sve je počelo 4. januara, kada smo ja i kolega Knežević bili prijateljski na jednom druženju. Mislim da premijer nije mislio na tu stvar. Podigle su se tenzije, nijesam želio da zbog toga reagujem. Mislim da premijer to rekao na taj način. Nijesam doživio da me neko optužio da rušim Vladu. Ako je to bio razlog, taj 4. januar, za mene je to lično neozbiljno – rekao je Abazović.
On je kazao i da ne “mjerka” premijersku funkciju.
Viceprimjer je, govoreći o najavi odluke vlade o promjene kriterijuma za dobijanje državljanstva, rekao da Ministarstvo unutrašnjih poslova može dati samo informaciju koliko je ljudi apliciralo za državljanstvo.
– Ne razumijem zašto ljudi protestuju, jer niko neće državljanstvo izgubiti ko se dobrovoljno državljanstva ne odrekne. Biračko pravo je druga tema, i mora biti tretirana kroz izborno zakonodavstvo. Moramo to da riješimo. Treba da izabaremo model, kao mala zemlja koja ima restriktivni pristup o dobijanju državljanstva, i kojeg ćemo se držati. Moramo da izaberemo model da li glasaju samo ljudi koji žive u Crnoj Gori, ili glasaju svi koji imaju crnogorsko državljanstvo. Imamo situaciju da ljudi imaju dva glasa. Da će da bira, recimo, predsjednika Crne Gore i predsjednika SAD-a ili Srbije – rekao je Abazović.
Odnos sa EU
Kazao je da poruke Evropske unije, vezano za promjene u pravosuđu i promjene Zakona o specijalnom tužilaštvu, nijesu šamar za ovu Vladu.
– U prethodnom periodu napravili su se proceduralni propusti. Ipak mislim da ovo nije bilo kakav šamar. Već 30 godina imamo blokadu sistema. Imamo i blokadu sudskog sistema. Očekivanja građana su da imamo tužilaštvo koje djeluje. EU kaže da imamo dobre zakone. Imamo zakone koji ne mogu da se primjenjuju. To je pitanje, preskočeni su neki koraci, pokušano je da se radi kako treba… Ovo je zemlja u kojoj se nikad nije mijenjala vlast. Evropska komisija je pokušala da objasni da promjenu vlasti treba da prežive pravne institucije – rekao je Abazović.
Potpredsjednik Vlade je rekao da je najveći ustupak Evropskoj komisiji i američkoj administraciji do sada bio odustajanje od promjena Zakona o specijalnom tužilaštvu, kao i najveći kamen spoticanja u odnosima.
Rekao je da su kolege iz Demokratskog fronta prihvatile sugestije, da bi se odustalo od gašenja institucije. Došlo se do izmjena i dopuna Zakona o tužilaštvu, shodno mišljenju Venecijanske komisije.
Kazao je da su protiv ovakvih predloženih zakonskih rješenja samo ljudi koje, kako navodi, ne žele Crnoj Gori dobro. Abazović je istakao da mišljenje Venecijanske komisije nije obavezujuće, ali da kroz obaveze u pristupnim pregovorima u EU, Vlada prihvata skoro cjelinu mišljenja Venecijanske komisije.
– Moramo proći kroz Skupštinu. Pitanje većine je ostalo da se tretira vezano za postojeća zakonska rješenja. Što se tiče izbora uglednih pravnika za Tužilački savjet, oni moraju da prođu određene uslove – rekao je Abazović.
Naveo je da Vlada pokušava da demopolizuje situaciju u Crnoj Gori, da ne bude više situacija da jedan centar moći isključivo odlučuje.
– Domaći eksperti, čija imena ne želim da pominjem jer rade pro bono, bili su uključeni. Ovo je otvoren proces – napomenuo je Abazović.
O Veljoviću i protestima
Abazović je kazao da je situacija u Crnoj Gori naelektrisana, pa su i izjave bombastičnije nego u normalnom periodu.
– Što se tiče Veselina Veljovića, operativna saznanja govore, što ne mora da bude tačno, da on i četiri lica koja su bivši ili sadašnji pripadnici Uprave policije, su lica koja imaju veze sa okupljanjima građana. To što postoje saznanja ne znači da je bilo ko od njih učinio krivično djelo. Želim da uputim poruku građanima koji se okupljaju, da probaju da ne budu izmanipulisani ljudima koji su stekli milione, a njih podstiču da izlaze na ulicu – rekao je Abazović.
Istakao je uvjerenje da od tih pet najmanje troje neće proći provjeru imovine, kada za to dođe vrijeme. Napomenuo je da su sve ovakve istrage besmislene bez promjena u tužilaštvu.
O situaciji sa službenim vozilom u kom je bila kćerka premijera Krivokapića, Abazović je rekao da ne želi da iznese sud dok se istraga završi.
– Možda se vjerovalo u toj situaciji, da vozilo može da prođe kroz okupljene ljude. Možda je neko prošao prije toga. Ne mogu da govorim o tim stvarima. Ono što sam konkretno vidio, želim reći da se na vozilo u kom je štićena ličnost vršiti pritisak. Ne može ni onaj ko štiti, recimo kćerku premijera, da očekuje da će neko da otvori vrata. Pitanje je na mjestu i nemam odgovor na to zašto se došlo do te konačne situacije. Kada je već došlo do situacije, mislim da nije bilo mnogo opcija. Znam da će me jedan dio ljudi kritikovati zbog toga, ali ljudi su se nezakonito okupili. Mi imamo zabranu okupljanja. Mogli smo to da rješavamo pendrecima i suzavcem, ali mi to ne želimo – rekao je Abazović.
Kazao je da o eventualnom planu i non-pejperu Janeza Janše o novoj podjeli Balkana misli sve najgore, i da je to dio populizma i jako opasna konstrukcija.
Preporučeno
– Zapadnom Balkanu je dovoljno problema, prekrajanja granica, konflikata i tenzija. Želim da ne mijenjamo granice, nego da ih učinimo nevidljivim. Da svi jednog dana budemo u EU – dodao je Abazović.
Video