“To nije istinska politička vlada. Crna Gora trenutno nema političku vladu i mora da je ima. Zemlja se suočava sa političkom krizom koja bi mogla da se produbi. U Crnoj Gori su nedavno održani lokalni izbori, čiji se rezultati ne mogu potvrditi bez Ustavnog suda. Vjerujem da bi u Crnoj Gori trebalo da budu održani prijevremeni parlamentarni izbori jer se čini da u Skupštini nema odgovora na političku krizu. Crna Gora bi trebalo da se pripremi za istinske i funkcionalne predsjedničke izbore na proljeće, zato što uskoro ističe mandat predsjednika (Mila) Đukanovića. Moj odgovor je jasan – prevazići trenutne sporove, uzeti u obzir širu sliku, i vidjeti kako vladajuća većina i vodeće opozicione stranke mogu da se usaglase u pogledu prije svega Ustavnog suda…što idealno, prema mom mišljenju, znači da on ima sedam sudija”, jasan je Bilčik.

Kao drugo, navodi treba postići politički sporazum o prijevremenim parlamentarnim izborima zato što je, kaže, očigledno da u Skupštini trenutno ne može da se obezbijedi stabilna politička većina za vladu.

“Treće, da se osigura da se rezultati lokalnih izbora odražavaju i u praksi, i da se obave pripreme za predsjedničke izbore naredne godine. Sa svim tim, mislim da Crna Gora ponovo može bude lider u procesu (pristupanja EU) zato što može da se usredsredi na ključna pitanja – vladavinu prava, reformu pravosuđa koju svi očekujemo. Ako se to realizuje, Crna Gora može brzo da počne da zatvara sva poglavlja koja su sva otvorena. Uvjeren sam u to. Da bi se to dogodilo, zemlja mora da ima funkcionalne i stabilne političke institucije i jasan smjer koji pokazuje da je Evropa glavni prioritet. Nažalost, čini se da se u crnogorskoj politici u ovom trenutku događa sve ostalo – pitanja koja duboko dijele javnost na političkoj sceni. Crnoj Gori je potrebno zacjelivanje rana, širom društva, bez obzira na to da li je neko Bošnjak, Albanac, Hrvat, Crnogorac ili Srbin. Mora se razumjeti da je budućnost zemlje u rukama svih i građani i politički predstavnici moraju da se udruže i zemlju vrate u institucionalne okvire”, navodi on.

Bilčik je najavio da će o situaciji u Crnoj Gori razgovarati sa predstavnicima političkih partija 14. i 15. decembra u Strazburu.

“Ako bi Srbija uvela sankcije Rusiji, vjerovatno bi lakše napedovala u ostalim oblastima”

Bilčik, koji je i izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, kazao je da ako bi Srbija napredovala po pitanju usaglašavanja spoljne politike sa Evropskom unijom i uvela sankcije Rusiji, vjerovatno bi lakše napedovala i u ostalim oblastima.

Evropski parlament je nedavno glasovima 502 poslanika usvojio rezoluciju kojom se dalji napredak Srbije uslovljava uvođenjem sankcija Rusiji i drugim reformama, kao i dogovorom o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine zasnovanom na međusobnom priznanju. Bilčik kaže da je njegovo lično mišljenje da takva formulacija nije morala da se nađe u rezoluciji, ali da ona nije novost u pregovorima. Bilčik, koji je poslanik Evropske narodne partije, smatra da ni Srbija, a ni EU nemaju plan B kada je riječ o integracijama i da ne postoji rizik od zaustavljanja pregovora.

Na pitanje kako komentariše oštre reakcije iz Beograda na naimenovanje dvoje srpskih predstavnika u Vladu Kosova, kao i ocjenu srpskih zvaničnika da je reakcija EU na to “sramna”, Vladimir Bilčik odgovara da je dijalog Beograda i Prištine jedno od ključnih pitanja za napredak Srbije ka EU, koja je veoma angažovana po tom pitanju.

“To nije lako. Rekao sam više puta proteklih mjeseci da je lopta u dvorištu Prištine, a ne Beograda, i da obje strane moraju biti angažovane i fokusirane na rješavanje problema kako bismo stigli do rezultata. Za mene, dijalog je jedini put. I kada čujem da neko umanuje značaj dijaloga ili sugeriše da ne funkcioniše, to nije dobro ni za evropski put Srbije, ni za rješavanje problema između Beograda i Prištine. Znam da ima mnogo emocija i frustracije, ali dijalog je jedini put naprijed i nadam se da će tako i ostati. Potrebno nam je da Beograd bude prisutan, do sada je bio veoma konstruktivan u proteklim mjesecima, i to sam napisao u izvještaju o Srbiji”.

Glas Amerike: U jednom dijelu Rezolucije govori se o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova zasnovanoj na međusobnom priznanju, između ostalog. Da li je međusobno priznanje neki novi uslov, s obzirom na to da pet članica EU nije priznalo Kosovo?

Preporučeno

PES PRED NEUGODNIM IZBOROM: Između poruka EPP-a i glasanja o Mandićevoj smjeni – ko još može podržati razrješenje

NAJMOĆNIJI BIZNISMENI REGIONA: Macura širi ALTA grupu regionom, bankari, industrijalci i vlasnici velikih sistema pomjeraju granice

SATLER ZA STANDARD: Funkcioneri da poštuju činjenice o ratnim zločinima, reforme moraju zaživjeti u praksi

Saradnik AMERIČKOG SENATORA o DNP-u: Nikakvog sastanka nije bilo, ti ljudi su ga prekinuli dok je davao intervju

FIDELITY CONSULTING: Kako u izvještaju nema 1,64 miliona eura koje je Ministarstvo finansija platilo po državnoj garanciji?

Pogledajte kako je ugledni BRITANSKI medij nazvao Vučića

Bilčik: To nije novo. Pet država nije priznalo Kosovo, ali 22 članice jesu. I većina poslanika u Evropskom parlamentu je odlučila da želi da ima tu formulaciju u tekstu Rezolucije. Poštujem to, ali nisam srećan zbog činjenice što takva formulacija u ovom trenutku stoji u Rezoluciji, jer mislim da treba da ohrabrujemo dijalog, i Beograd i Prištinu da rade na dogovoru koji je prihvatljiv za obje strane. Međusobno priznanje, ako i dođe do toga, bi trebalo da proizađe iz dijaloga Beograda i Prištine. Nisam mišljenja da takva politička poruka sada treba da bude u tekstu, ali poštujem takav stav većine. Ali, vidite, kada je riječ o rješavanju praktičnih problema, kao što su bile lične karte, princip međusobnog priznavanja se tu primjenjuje, to je već dio dijaloga Beograda i Prištine. Dakle, to nije novo u procesu pregovora.