Kotorski Sekretarijat za kulturu tvrdi da na lice mjesta „ne može bez pisanog odobrenja” Ministarstva odbrane, jer prostor obezbjeđuje Vojska Crne Gore. Ministarstvo uzvraća da u ovom mandatu takav zahtjev uopšte nije ni tražen – posljednji je poslat 4. jula 2023. – te da Vojska obezbjeđuje objekat, a ne samu ploču. Istovremeno, taj resor naglašava da „Vojska neće sprječavati državne organe da rade svoj posao”.

Ministarstvo kulture je poručilo da je riječ o politički i međunarodno osjetljivom slučaju i da odluku treba da presječe premijer Milojko Spajić „kako bi postupanje bilo i zakonito i politički odgovorno, uz uvažavanje međunarodnih okolnosti”.

Ili dosljedno jednako postupanje – ili legalizacija kao mjesto pijeteta

Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori, Zvonimir Deković, pozdravlja poruku da će se postupati identično prema svim nelegalno postavljenim obilježjima – i istovremeno nudi rješenje za Morinj.

„Stav resora odbrane je jasan – svaki nezakonito postavljeni objekt mora biti predmet identičnog postupanja. Ovdje bih stavio akcent na riječi – identično postupanje, i da ministar neće sprječavati državne organe da skinu spornu ploču”, rekao je Deković u razgovoru za portal Standard.

Povezani članci

Politika

Krapoviću nije tražena dozvola da kotorski sekretarijat dođe do ploče u Morinju

Politika

Prosrpski političar iz Crne Gore iznio laž, poznati glumac ga poklopio svojom potresnom ispoviješću: ‘Mučili ste me‘

Politika

Krapović: Ono što se desilo u logoru Morinj nije posljedica velikosrpske agresije, već rata u Jugoslaviji

Mišljenja je da spomen ploča treba da bude legalizovana.

„Moj osobni stav, ali i stav najvećeg djela hrvatskog naroda u Crnoj Gori je da postoji i druga mogućnost, a vezana je uz mjesto posebnog pijeteta, tako da vjerujemo da će se na kraju spor oko spomen ploče u Morinju riješiti na način da će ona biti legalizirana”, rekao je Deković.

On podsjeća da se u svim demokratskim zemljama spomenici podižu isključivo kroz zakonske procedure i uz širu društvenu raspravu te da ako ploča u Morinju nema pravni osnov, postoje samo dvije opcije.

“Uklanjanje, ili da je država naknadno legalizira kroz institucije, posebno imajući u vidu da se radi o mjestu stradanja, što traži jedan poseban pijetet. Zaključio bih da ne postoji dobar ili loš nelegalni spomenik i da neujednačen odnos prema svima može trajno urušiti čak i međuljudske odnose… očekujemo jasan i transparentan stav koji će eliminirati bilo kakvu sumnju da u Crnoj Gori ima povlaštenih grupa, pojedinaca ili – ne daj bože – vjerskih zajednica”; kaže Deković

Sagovornik Standarda podsjeća da je ploča podignuta na mjestu nekadašnjeg logora za vrijeme ratova 1990-ih… da ima poseban značaj jer se odnosi na ratne zločine…

“Treba naglasiti da su ploču postavila dva crnogorska ministra, u prisustvu dva ministra iz Republike Hrvatske. Mislim da ta činjenica ima dodatnu specifičnu težinu koju treba uvažavati… ministarstva su pod vladinom ingerencijom”, rekao je Deković.

On taj širi problem svodi na jedno načelo.

„Neprirodno, ali problematično je da neke teme ne mogu uopće doći na dnevni red… Paradigmatični primjer je podignuta crkva na Rumiji… imamo krstionicu na Miholjskoj prevlaci u Tivtu… tridesetmetarski križ u Bijeloj… veliki grafit Amfilohija Radovića u Tivtu… Identično postupanje bi se najlakše dokazalo da se ispoštuju već donesena rješenja, a tek nakon toga donositi nova i postupati po njima”, kaže predsjednik HNV u CG.

On je poručio da  ministar Krapović i minisatrka Vujović imaju njihovu punu podršku da budu potpuno dosljedni, što se od njih i očekuje.

Krapović „zabada prst u oko” Zagrebu u osjetljivom trenutku

Zagreb je 25. jula 2024. proglasio Aleksu Bečića, Andriju Mandića i Milana Kneževića personama non grata nakon crnogorske Rezolucije o Jasenovcu. U decembru 2024. Hrvatska je u Briselu blokirala zatvaranje Poglavlja 31 (ZSBP), što su potvrdili brojni izvori iz diplomatskih krugova, iako je zvanični Zagreb javno negirao „blokadu”.

U takvom kontekstu, svako insistiranje na hitnom uklanjanju ploče – makar i kao „puko sprovođenje rješenja” – nosi rizik dodatnog zatezanja odnosa i daljeg talasanja u pregovorima.

Unutarpartijski sukob?

Spor oko ploče u Morinju je dobio i untrapartijski klinč. Ministarstvo odbrane i ministar Krapović  tvrdi da nema novog zahtjeva za pristup lokaciji, dok Opština Kotor – na čijem je čelu takođe kadar Demokrata, Vladimir Jokić – navodi da bez odobrenja ne može ni doći do ploče i da je prethodne pokušaje izvršenja rješenja inspekcije zaustavljala vojna zaštita objekta. Razlike u stavovima resora i opštine (obje u rukama iste partije) ukazuju na napet institucionalni odnos, iako Jokić lično ovih dana nije javno polemisao s ministrom.

Retrospektiva – logor, presude, otkrivanje ploče i inspekcijsko rješenje

Logor u Morinju je bio aktivan od 1991. do 1992. godine. Sudski postupak za zločine u Morinju okončan je 2014, kada je Apelacioni sud potvrdio osuđujuće presude protiv četvorice pripadnika rezervnog sastava JNA za zlostavljanje hrvatskih zarobljenika.

Spomen-ploča je otkrivena 10. oktobra 2022. uz prisustvo dva crnogorska i dva hrvatska ministra (Ranko Krivokapić, Raško Konjević, Gordan Grlić Radman i Tomo Medved).

Inspekcija je sredinom oktobra 2022. naložila uklanjanje ploče kao nezakonito postavljene i obavezala Opštinu Kotor na postupanje. Više pokušaja uklanjanja propalo je jer je pristup objektu uslovljen dozvolom Ministarstva odbrane.