Video
NJIHOVO PISMO PRENOSIMO U CJELOSTI.
Poštovana Ekselencijo,
Polazeći od činjenica:
– Da je Delegacija Evropske Unije u Crnoj Gori diplomatsko predstavništvo EU koje je spona Crne Gore sa institucijama EU, preko koje se ostvaruje politika EU prema Crnoj Gori;
– Da kao Delegacija ostvarujete redovne kontakte sa nadležnim institucijama Crne Gore, radi razmjene informacija i dijaloga koji su neophodni kako bi administracija i donosioci odluka imali realnu percepciju dešavanja u Crnoj Gori;
– Da su ljudska prava vodeća dimenzija EU, a da su kršenje ljudskih prava i osnovnih sloboda, te postojanje diskriminacije po bilo kojoj osnovi opasnost za postizanje osnivačkih ciljeva EU;
– Da je ključna potvrda funkcionalne demokratije poštovanje ljudskih prava kroz zaštitu i integrisanje različitih manjinskih zajednica;
– Da je proces pridruživanja EU u najširem smislu definisan kao ispunjavanje Kriterijuma iz Kopenhagena utvrđenih još 1993. godine, koji pored ekonomskih i pravnih obuhvataju grupu političkih kriterijuma u koje spada poštovanje ljudskih prava i zaštita manjina i
– da je Crna Gora u pristupnim pregovorima sa EU otvorila sva pregovaračka poglavlja, to Vas
I N F O R M I Š E M O
Da je Vlada Crne Gore započela proces izmjena Zakona o registru prebivališta i boravišta, kojim planira etničko čišćenje brojčano manjih naroda Crne Gore, prvenstveno Bošnjaka , Albanaca, Hrvata kao i nacionalnih Crnogoraca, a pod izgovorom “čišćenja biračkih spiskova’’. Napominjemo da ovaj proces traje više od stoljeća, a posebno je istaknut ratnih ‘90-tih godina prošlog vijeka, kada je Crna Gora bila dio Savezne Republike Jugoslavije, velikosrpskom politikom režima Slobodana Miloševića i njegovih sljedbenika u Crnoj Gori. Ova politika je rezultirala ratnim razaranjem i raspadom bivše SFRJ, ogromnim brojem žrtava i genocidom u Srebrenici, koji i pored pravosnažnih presuda međunarodnih sudova negira ministar pravde u Skupštini Crne Gore a koji, nažalost, još uvijek obavlja tu funkciju.
Politiku progona manjinskih naroda iz Crne Gore, hapšenja i deportacija bošnjačkih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, otmica putnika sa stanice Štrpci , od čega je 18 bošnjačke, 1 hrvatske nacionalnosti, ratni zločini i etničko čišćenje Bošnjaka Bukovice – Pljevlja, hapšenje političkih predstavnika Bošnjaka i montirani sudski procesi protiv njih, zatim zločin nad Albancima na Kaluđerskom lazu, sve su to događaji ratnih 90-tih godina prošlog vijeka koje sada baštini i ova Vlada, čime se nastavlja gruba diskriminacija manjinskih naroda.
Uzrocima ratnih i policijskih represalija ‘90-tih, u strahu za živote svojih porodica, desetine hiljada Bošnjaka i Albanaca emigrirali su iz Crne Gore u države zapadne Evrope, SAD, Kanade i Australije, ali koji su izvor opstanka brojnim porodicama u CG koje konstantno pomažu.
Sada sam slučaj realizacije izmjena Zakona o registru prebivališta i boravišta, kako je najavila Vlada CG, jeste upravo ‘legalizacija’ etničkog čišćenja iz ratnih ‘90-tih, što jeste nedopustivo jer naša građanska prava i slobode bila bi flagrantno ugrožena, a mi bismo trajno bili diskriminisani i isključeni iz političkog i građanskog života Crne Gore, uprkos činjenici da imamo jedino državljanstvo Crne Gore i prebivalište u Crnoj Gori sa privremenim boravkom van zemlje.
Takođe Vas informišemo da je radi etničkog i političkog inženjeringa, a u cilju priprema za predstojeće izbore, ova Vlada pokrenula proces izmjena uslova za prijem u Crnogorsko državljanstvo bez neophodnog dijaloga u Parlamentu kroz Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, gdje spadaju teme prebivališta, boravišta i državljanstva.
Napominjemo da su ova pitanja iz nadležnosti Skupštine predmet rada privremenog skupštinskog tijela – Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, te da Skupština odlučuje dvotrećinskom većinom glasova svih poslanika o zakonima kojima se uređuje izborni sistem, shodno članu 91 stav 3 Ustava.
Naglašavamo da je zabrinjavajuće što Vlada zaboravlja da su ograničenja u izbornim pravima, posebno onim koja pogađaju cijelu kategoriju građana, podvrgnuta strogom nadzoru suda u Strazburu. Posebno ako je riječ o građanima koji se smatraju ranjivom i istorijskom žrtvom određenih političkih i drugih isključenja i diskriminacija, što manjine koje briše ova Vlada jesu (predmet Hirst c/ Ujedinjeno Kraljevstvo, žalba br. 74025/1; predmet Kiss c/Mađarska, žalba Br. 38832/06; predmet Lykourezos c/Grčka, žalba Br. 33554/03; Sitaropulos et alii c/Grčka, žalba Br. 42202/07; predmet Tanase c/Moldavija). Sud smatra kako efektivnost “prava na slobodne izbore” zahtijeva da građani mogu učestvovati u izboru nacionalnog Parlamenta na mjestu njihovog prebivališta, čak i kada se nalaze u inostranstvu. Sud podsjeća da, ako država ima pravo da se prikladnim sredstvima uvjeri u lojalnost budućih predstavnika, ta dužnost vjernosti duguje se prema državi a ne prema Vladi. Dužnost lojalnosti prema državi uključuje poštovanje Ustava, zakona, institucija, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta zemlje. Ove kriterijume mi koji smo na privremenom radu u inostranstvu u potpunosti ispunjavamo, što smo u svakoj prilici novijih istorijskih izazova Crne Gore jasno dokazali.
Sud u Strazburu je stanovišta da Vlada ne smije koristiti dužnosti lojalnosti (ili dužnosti suzdržanosti) da bi oslabila mogućnost osporavanja političkih opozicionih stranaka ili da bi smanjila njihovo parlamentarno predstavljanje.
Potpuno lišenje prava glasa bi pogodilo veliki broj nas koji smo morali otići u inostranstvo bježeći od rata, političkog progona i kasnije nemogućnosti zapošljavanja, jer smo kao pripadnici manjinskih marginalizovanih grupa i prilikom zapošljavanja bili diskriminisani. Zbog navedenog, Vlada mora biti svjesna posljedica svojih postupaka i mora znati da je tanka linija između prava Vlade da uredi pitanja prebivališta, pa samim tim i proces glasanja i mogućeg zadiranja i ugrožavanja Ustavom i zakonima zagarantovanih prava. Ovo posebno što pored spornog načina oduzimanja prebivališta nekom licu, to lice gubi i niz drugih prava koja crpi upravo iz prava prebivališta.
Zbog svega navedenog dozvolite nam da Vas
Z A M O L I M O
Za pomoć i podršku u odbrani naših Ustavom i zakonom garantovanih građanskih prava i sloboda a koje jemče međunarodni pravni akti i potvrđuje sudska praksa suda u Strazburu. Posebno ističemo da ogroman broj nas nema državljanstvo druge države, kao ni prebivalište (izuzev boravišta) van Crne Gore. Zbog navedenog vrlo nam je važno da zadržimo biračko pravo u Crnoj Gori, na način kako je to sada regulisano zakonima ili putem diplomatsko – konzularnih predstavništava.
Najljubaznije zahvaljujemo na pažnji i vjerujemo, očekivanoj podršci.
S poštovanjem,
Organizacije, udruženja i ugledni građani porijeklom iz Crne Gore:
-Prof. dr. Avdul Adrović
-Prof.dr. Ernes Erko Kalač
-Prof. dr. Fehim Korać
-Prof. dr. Izet Šabotić
-Prof. dr. Isat Skenderović
-Prof. dr. Muamer Kalić
-Prof. Mirsudin Pačariz
-Ramcilovic Ismet
-Bošnjačko donatorska fondacija (BD-Fond) Luxemburg
-Bošnjačko Američka Nacionalana Asocijacija
-Bošnjačko udruženje Plavljana i Gusinjana”Behar”Holandija.
-Bošnjački Savez CG u u NY-USA
– COOPERATION LUXEMBOURG „MONTENEGRO“ a.s.b.l.
-CRNOGORSKA DIJASPORA U ŠVICARSKOJ,Upravni Odbor CD u Švicarskoj
-Crnogorsko-Njemačko Udruženje Monte-Köln Njemačka
-Crnogorsko kulturno društvo ,,Montenegro-Montenegrin“ Beli Manastir
-Crnogorsko društvo „Crna Gora“ Ljubljana
-Crnogorska zajednica Meksika i Kariba
-Crnogorsko Njemački sportski centar Stuttgart
– Društvo Crnogoraca i Prijatelja Crne Gore „Montenegro“ Maribor
-Društvo crnogorsko hrvatskog prijateljstva DNŽ Dubrovnik
-Društvo Crnogorsko-Hrvatskog prijateljstva Dubrovačko-neretvanske županije, Dubrovnik, Hrvatska
-Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore ,,Budva”Koprivnica
-Fondacija Gusinje
-FC Montenegro- Wuppertal
-Hrvatsko-crnogorsko društvo ,,Croatika-Montenegrina’’, dr.sc.
-Islamic unityCultural Centar,Plav I Gusinje New York,USA
-Islamik Centar Monticello,država New York
-Kulturno-umjetničko društvo ,,Montenegro’’ Zagreb, Hrvatska
-KUD ,,Montenegro”Zagreb
-Kulturno-umjetničko i sportsko društvo ,,Sava” Kranj,Slovenija
-Plavsko Gusinjski “Merhamet” Njemacka
-Udruženje gradjana porijeklom iz Sandzaka Bosna
-Udruzenje Crnogorskog Belgijskog prijateljstva Belgija
-Udruženje “Marko Miljanov” Banja Luka- Bosna I Hercegovina
– Udruženje Crnogoraca u Hercegovini
-Udruženje Bošnjaka Kosova
– Savez Crnogoraca Hrvatske
-Savez Crnogoraca Hrvatske ,,Cromontenegrina’’
– Zajednica Crnogoraca Primorsko-goranske županije, Rijeka, Hrvatska
– Zajednica Crnogoraca Istarske županije, Pula, Peroj, Hrvatska
-Zavičajno Društvo Plavljana I Gusinjana u BiH
-Zavičajno Društvo Bjelopoljaca u BiH
-Zavičajno Društvo Rožajaca u BiH
-Zajednica Crnogoraca PGŽ Rijeka
-Zajednica Crnogoraca IŽ Pula
– Zavıčajna Podružnıca „Bıjelo Polje“ u BiH
-Zavičajni klub Pljevljaka i prijatelja u BiH, Sarajevo
Preporučeno
-Zavičajni klub ,,DIVAN” Njemačka.
