Video
Gostujući u emisiji “Argumenti”, na TVCG, Đukanović je komentarisao i izbor sudija Ustavnog suda i poručio da je DPS spreman za dijalog.
“Mi taj kvorum možemo veoma brzo da obezbijedimo, ako postoji politička volja, ako su nam isti ciljevi, ako želimo da Crna Gora bude funkcionalna i da nastavi evropskim putem… Onda, do tog dogovora možemo veoma brzo doći”, istakao je Đukanović.
Naveo je da se postupak izbora sudija, umjesto dodatno demokratičnim, učinio dodatno politizovanim.
“Rekao bih da nema ništa novo. Vi ćete se sjetiti da je 2. novembra Predsjedništvo Demokratske partije socijalista. kao najjače opozicione partije, dakle odmah nakon usvajanja Zakona o predsjedniku izašlo sa javnim saopštenjem. Tada smo kazali da je usvajanjem tog zakona narušen Ustav i da je ugrožen ustavno-pravni poredak zemlje, da to opasno vodi ka daljem institucionalnom ruiniranju Crne Gore, a plašimo se da je konačan epilog toga ugrožavanja suverenosti, u finalu i nezavisnosti Crne Gore. Ukazali smo, takođe, da je takvim djelovanjem parlamenta doveden u pitanju uopšte smisao funkcionisanja te značajne državne institucije u Crnoj Gori, da to, svakako, ako se nastavi upućuje na potrebu vaninstitucionalnog djelovanja i ispostavili tri prijedloga. Prvi prijedlog je da se taj Zakon o predsjedniku ne uvodi u pravni sistem Crne Gore, dakle da se nakon očekivanog vraćanja od strane Predsjednika ne ponavlja njegovo usvajanje u drugom navratu. Takođe, bio je prijedlog da se vratimo na početak dijaloga o sudijama Ustavnog suda i da kroz dijalog u Ustavnom odboru pokušamo da dođemo do dvotrećinske većine, i treći prijedlog je bio da sjednemo za sto i da se dogovorimo o terminu prijevremenih parlamentarnih izbora, jer je veoma jasno, očigledno da je Crna Gora u dubokoj političkoj, institucionalnoj, još uvijek nedovoljno jasnoj i ekonomskoj krizi, nedovoljno vidljivoj ekonomskoj krizi i da jedini odgovoran izlazi iz te situacije jesu prijevremeni parlamentarni izbori. Nje bilo postupanja od strane parlamentarne većine po tim zahtjevima. Za juče je, kao što se sjećate, bila zakazana sjednica parlamenta na kojoj je bilo predviđeno ponovo izjašnjavanje o sudijama Ustavnog suda, bez prethodno uloženog napora za dostizanje konsenzusa, dvotrećinskog ili u ovom slučaju tropetinskog. Dobro je da je predsjednica parlamenta odreagovala na podsjećanje na te zahtjeve od strane vodeće opozicione partije. Dobro je da smo sada dobili neko vrijeme za pokušaj odgovornog dijaloga između vlasti i opozicije. Ono što želim da kažem kao predsjednik stranke, da smo apsolutno spremni za dijalog o svim ovim pitanjima, i da nijesmo se bavili nikakvim političkim ucjenama, nego odgovornim predlaganjem rješenja za izlazak iz krize, a naravno iz pozicije predsjednika želim da pozdravim jučerašnji postupak u želji da parlament uloži dodatne napore da se u zoni njegove odgovornosti donose odluke koje će biti u najboljem interesu države Crne Gore, a ne samo partikularno gledano u interesu pojedinih parlamentarnih partija“, jasan je Đukanović.
Na pitanje novinara TVCG da li pored odgovornosti aktuelne vlasti povodom postojeće institucionalne krize postoji i njegova odgovornost, Đukanović kaže:
“Definitivno Crna Gora jeste u krizi funkcionalnosti njenih institucija, i zaista na to kontinuirano ukazujem upravo u strahu da bi ugrožavanje ekonomske održivosti Crne Gore i ugrožavanje funkcionalnosti institucija moglo ići naruku svim zastupnicima politike koja se protivi crnogorskoj nezavisnosti i crnogorskom napretku na evropskom putu. Zato sam želio da podsjetim sve aktere političkog života da smo zajedno odgovorni da obezbijedimo ekonomsku održivost i da obezbijedimo funkcionalnost institucija.
Znate, ne možete biti dio vlasti, a ne osjećati makar objektivnu odgovornost za probleme u zemlji. Naravno, uz taj stav koji je, pretpostavljam, očekivan uvijek je dragocjeno pogledati gdje je nastala kriza. Dakle, nijesam jedini koji tvrdi da institucija Predsjednika, ko god se nalazio na toj poziciji, u ovom vremenu funkcioniše, da donosi sve odluke iz svoje nadležnosti i da ih donosi u skladu sa Ustavom.
Dakle, ja nijesam prepoznavši krizu u funkcionisanju određenog dijela vlasti posegao za vanustavnim djelovanjem. Kao što znate, bilo je pravnika koji su u javnosti predlagali da Ustav predviđa mogućnost da Predsjednik može ukazom raspustiti parlament. Odgovorio sam – Tačno, ali pod određenim uslovima koji se do danas nijesu stekli. Prema tome, ja ne mislim da bi bio dobar doprinos da se i Predsjednik pridruži opštem rušenju Ustava. Mislim da bi to bilo naopako.
Umjesto toga, Predsjednik poziva stalno na bezuslovno i striktno poštovanje Ustava. Dakle, kao što znate do narušavanja, očiglednog narušavanja Ustava, došlo je u parlamentu. I ne govorim to samo ja. Vrlo sam oprezan kada izriče tu ocjenu, jer znam da konačan sud, relevantan sud o narušavanju Ustava donosi Ustavni sud, ali postoje neke stvari koje su toliko očigledne, da ih je nemoguće ne vidjeti. Dakle, uz to pojedini poslanici, pojedine poslanice, koje su glasale za donošenje Zakona o Predsjedniku su kazale da, naravno, nije dobro zakonom mijenjati Ustav. Ne da nije dobro, nego nije dopustivo. Ali se kao pojavilo otprilike takva nužda. Ne postoji nužda zbog koje bi bilo ko ko je državno odgovoran, a naravno Predsjednik države mora tu biti uvijek najodgovorniji, zbog mandata kojeg je dobio na neposrednom izjašnjavanju građana, ne postoji opravdanje da bi se rušio Ustav. Dakle ovdje je došlo do narušavanja Ustava, ja bih rekao ne greškom.
Preporučeno
Došlo je do narušavanja Ustava upravo pri saznanju da ne postoji Ustavni sud koji je prethodno blokiran neodgovornim postupanjem te iste parlamentarne većine, dakle sa željom očigledno da se pokaže da je Crna Gora institucionalno nefunkcionalna, i da kao takva, za prvi zaključak, ne zaslužuje dalji napredak na evropskom putu, a ja mislim da je finalni zaključak da Crna Gora ne zaslužuje da postoji kao nezavisna suverena država i da, nakon što se dokaže njena ekonomska neodrživost, i njena institucionalna nefunkcionalnost, slijedi zaključak da je treba pripojiti većoj susjednoj državi.“
