Video
Otvoreni Balkan i Crna Gora, kao dio te inicijative otvaraju i mnoga pitanja. Ipak, nova vlada želi da odškrine i ta vrata.
“Postoji niz otvorenih pitanja, jeste da Crna Gora za sada sve što postoji u okviru Otvrenog Balkana ima na bilateralnom nivou sa državama u okruženju. Iako i ta inicijativa trebalo da donese nešto dobro i korisno onda bi trebalo zajednički da unaprijedimo inicijativu”, kazala je Marović.
A da bi pristupanje Otvorenom Balkanu bio korak unazad, smatra profesorica Gordana Đurović predsjednica Crnogorske panevropske unije.
“Razlog je taj što treba promijeniti nacionalno zakonodavstvo. To je jedan preliberalan režim trgovine, koji zadire u carinski postupak i spoljno trgovinsko radno zakonodavstvo, prpeoznavanje diploma, obrazovanje, bezbjednost hrane i rad inspekcijskih službi”, kaže Đurović.
Ali ne samo zakonske. Balkan bez granica je, kaže Đurovićeva, i bezbjedonosni rizik.
“Evo najavljeno je da ćemo dobiti završna mjerila do kraja godine. Ako bi se zbog rizika takvog režima kretanja roba i usluga pogoršala situacija u oblasti vladavine prava to ne bi išlo u korist Crne Gore, već bi imala kontaefekat”, smatra Đurović.
Da se Berlinski proces nastavlja, poruka je koju šalje međunarodna zajednica, smatra Đurovićeva. To je ujedno, kaže, i poziv da se ne žuri s Otvorenim Balkanom.
“Dobro je da pratimo ovaj proces gdje se EU treba izjasniti po tom pitanju, a istovremeno imamo i glas Vašingtona koji kaže jesmo za regionalne inicijative, ali nastavak rečenice ali u kojima je svih šest zemalja”, kaže Đurović.
Ministarka Marović ističe da je puni potencijal Otvorenog Balkana moguć ako je uključeno svih šest zemalja, i ako su sve četiri slobode garantovane.
“Ako idemo ka zajedničkom regionalnom tržištu to podrazumijeva da sve države imaju korsiti da zajednički određuju uslove i da je to zaista korak naprijed u odnosu na sve regionalne inicijative”, kaže Marović.
Preporučeno
I dok su u Vladi sigurni da zajedničkim snagama Balkan može više i bolje, takvo otvaranje Crne Gore prema novoj inicijativi smatraju velikim pitanjem. Ipak, važnije je, ističe Đurovićeva, kako će Evropa ocijeniti želju naše vlade da ulazi u, kako zaključuje, nove izolovane balkanske tvorevine.
