Video
Cetinje se mora i može finansirati iz sopstvenih sredstava i zbog toga ćemo se boriti za decentralizaciju u finansijskom i svakom drugom smislu, kazao je Vojislav Gazivoda, kandidat za odbornika cetinjskog odbora Građanskog pokreta URA.
“Dok sam od 2002. do 2005. godine, kada je Prijestonicom upravljao LSCG na čelu sa Mirom Vickovićem, vodio finansije Cetinja, dočekali su nas veliki dugovi, česte blokade žiro računa zbog starih dugova i svakodnevna opstrukcija centralne vlasti. Domaćinskim poslovanjem, drastičnim smanjenjem nepotrebnih troškova i odgovornim radom smo uspjeli da u velikoj mjeri popravimo finansijsku situaciju u Prijestonici. Na kraju našeg mandata, dug Prijestonice je bio oko 600.000 eura. Danas je taj dug preko 23 miliona eura. Nastao je nedomaćinskim trošenjem, to jest prosipajem novca Cetinjana. Pogledajmo Njegoševu ulicu punu rupa i dvorski trg i sjetimo se ogromnih iznosa novca potrošenog na putovanja i reprezentacije. Živjeli su luksuzno, a to su sve plaćali Cetinjani. Godinama nijesu uplaćivali poreze i doprinose na zarade zaposlenih, tako da dug po tom osnovu iznosi nevjerovatnih preko 5 miliona eura. Zbog toga mnogi radnici koji odlaze u penziju ne mogu da regulišu svoje pravo i nalaze se u ogromnim problemima”, kazao je Gazivoda.
On je dodao da ako im damo da nastave da upravljaju Cetinjem dug za četiri godine neće biti 23 miliona nego 50 miliona.
“Onaj ko navikne da živi luksuzno na tuđi račun neće se nikada od toga odvići. Kada neko u familiji kupuje luksuzna kola, nemilice troši zajedničke pare na sebe i sve to podižući kredite, porodica mu oduzme novčanik dok su još na vrijeme. Ako to ne urade život će im proteći vraćajući dugove”, rekao je Gazivoda.
Kako kaže, Građanski pokret URA planira da svojim ponašanjem služi za primjer brinući o svakom euru.
“Cetinje se mora i može finansirati iz sopstvenih sredstava i zbog toga ćemo se boriti za decentralizaciju u finansijskom i svakom drugom smislu. Našem gradu, po osnovu povećanja pripadajućeg dijela poreza na dophodak građana za koje ćemo se zalagati, pripalo bi dosta više novca. Sprovođenjem legalizacije objekata, po modelu saradnje sa bankama, u budžet bi se slila velika sredstva kojima bi finansirali i izgradnju i poboljšanje komunalne infrastrukture. Namjera nam je da redefinišemo ili ukinemo parafiskalne namete privredi i građanima, smanjimo porez na poslovne prostore u kojima se obavlja privredna djelatnost, redefinišemo plaćanje turističkog doprinosa na način da obavezu njihovog plaćanja imaju samo oni privrednici koji su direktno povezani sa turizmom. Ukinuli bismo svaki parafiskalni namet koji nema jasno definisanu namjenu i koji se u osnovi duplira”, istakao je Gazivoda.
Dodao je i da je dio URA-e zbog ljudi koji se nalaze u ovom pokretu na Cetinju, a da su to u velikoj mjeri članovi bivšeg LSCG ili mlađi članovi njihovih porodica.
Preporučeno
“Tu sam i zbog programa za Prijestonicu i Crnu Goru. Cetinjani 26. novembra biraju između bahatih i skromnih, između rasipnika i domaćina, između onih koji sa Cetinja samo gledaju prema Budvi i Podgorici i onih čije je životno opredjeljenje Cetinje”, zaključio je Gazivoda.
