Tea Gorjanc Prelević je pravnica i izvršna direktorica Akcije za ljudska prava / Human Rights Action od marta 2010. godine. Prema dostupnoj biografskoj bilješci Evropskog parlamenta, prethodno je radila u Beogradskom centru za ljudska prava, bila prva direktorica Centra za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije u Crnoj Gori i saradnica u advokatskoj kancelariji Prelević. Organizacija HRA, kojom rukovodi, jedna je od najprepoznatljivijih organizacija civilnog sektora u Crnoj Gori u oblastima vladavine prava, ljudskih prava, suočavanja s prošlošću, slobode izražavanja i odgovornosti institucija.
VLADAVINA PRAVA KAO NAJTEŽI ISPIT
STANDARD: Crna Gora se dugo predstavlja kao predvodnica EU integracija, ali se upravo na poglavljima 23 i 24 najviše spotiče. Zašto je vladavina prava i dalje najveća prepreka?
GORJANC PRELEVIĆ: Na žalost, i posle 2020. reforme se sprovode neefikasno, a i nedovoljno stručno. Od novih vlasti se očekivalo da imaju pripremljenu reformu, uključujući i to da se na ključne pozicije odmah kandiduju i podrže i stručni i nepristrasni, ali se to nije desilo, dosta toga je prepušteno slučaju, do te mjere da se stiče utisak da je postignut i dogovor da ne bude optužnica koje tangiraju korupciju bivše vlasti na najvišem nivou ili komandnu odgovornost za ratne zločine. Polovni zakoni, a neki i suprotni ljudskim pravima, oklevanje da se efikasno pomognu i Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno odjeljenje Višeg suda u Podgorici, takođe doprinosi utisku da su privatni interesi političara, ili kriminalnih grupa koje i dalje nalaze svoj put do vlasti, važniji od opšteg interesa za pravdom.
STANDARD: Koliko je Crna Gora zaista uskladila svoje institucije sa evropskim standardima, a koliko i dalje govorimo o reformama koje bolje izgledaju na papiru nego u praksi?
GORJANC PRELEVIĆ: Osnovno je da jedna demokratska država može da obnavlja svoje organe i da im obezbijedi legitimitet. Crna Gora s tim još uvijek ima problem. U brojčanom smislu, Ustavnom sudu nedostaje dvoje sudija, Sudskom savjetu i Tužilačkom savjetu nedostaje po jedan član, sudstvu nedostaje oko 40 sudija, a tužilaštvu preko 20. U pogledu legitimiteta, članovi Savjeta RTCG su prvostepeno osuđeni za krivično djelo, status direktora RTCG osporen presudama o nezakonitosti izbora, izbor kandidata nevladinih organizacija u Savjet Agencije za medijske usluge praćen snažnim otporom i postignut tek iz drugog pokušaja, izbor direktora Agencije za sprečavanje korupcije obilježen odbijanjem članova Savjeta agencije da potpišu izjave da nisu u sukobu interesa i da prethodno razmotre pritužbe na sopstveni sukob interes. Sve u svemu, situacija ne odgovara fazi evropskih integracija, u kojoj bi trebalo pokazivati uspjeh za uspjehom i tako odgovoriti na trenutno raspoloženje u EU da budemo primljeni, jer ono lako može i da se promjeni.
PRAVOSUĐE SE OSLOBAĐA, ALI POVJERENJE JOŠ NIJE VRAĆENO
STANDARD: Kada je riječ o pravosuđu, da li danas vidite stvarni napredak ili i dalje dominantno živimo u sistemu političkog uticaja i simulacije reformi?
GORJANC PRELEVIĆ: Uočljiv je manji uticaj političkih partija i interesnih grupa na pravosuđe tj. na sudove i na tužilaštvo. Naravno, još uvijek smo daleko od poverenja koje bi moralo da postoji u ove institucije, pred kojima bi svi morali biti jednaki. Svjedoci smo da su iz izvršne i zakonodavne vlasti sve češće kritike i čak pretnje upućene tužiocima i sudijama. To je vrlo neodgovorno i opasno, ali istovremeno pokazuje da se pravosuđe polako oslobađa uloge poslušnika partija na vlasti.
STANDARD: Koliko su slučajevi torture, policijskog zlostavljanja i nekažnjivosti test stvarne spremnosti Crne Gore za članstvo u EU?
GORJANC PRELEVIĆ: Efikasne istrage prijava zlostavljanja su jedno od završnih mjerila za okončanje pregovora u poglavlju 23. Isto tako je završno mjerilo i primjena svih preporuka Evropskog komiteta za sprječavanje mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (CPT) u odnosu na Crnu Goru, a nedavno smo se suočili s tim da je CPT stanje u istražnim zatvorima nazvao upravo zlostavljanjem, tj. ”nečovječnim i ponižavajućim postupanjem”, ukazujući na iste kritike koje je iznosio poslednjih 20 godina. Akcija za ljudska prava je prije mjesec dana zahtijevala od ministra pravde i premijera da saopšte šta se radi da se te preporuke hitno primjene, predložili smo da se o tome otvori javna rasprava, ali još nema odgovora. Nema vremena za gubljenje, kako zbog onih koji borave u lošim uslovima, tako i za sve građane Crne Gore jer i od stanja u zatvorima zavisi brzina učlanjenja u EU.
RATNI ZLOČINI, DEVEDESETE I TEST EVROPSKIH VRIJEDNOSTI
STANDARD: Može li država koja nije do kraja procesuirala ratne zločine i suočila se sa nasljeđem devedesetih uvjerljivo tvrditi da dijeli evropske vrijednosti?
GORJANC PRELEVIĆ: Ne može, na to je ukazivala EU i u izvještajima Evropske komisije i njenog Parlamenta. Veličanje ratnih zločinaca, odgovornih za etnička čišćenja pripadnika na primer muslimanskog i albanskog naroda bi tužilaštvo moralo da se prepozna kao izazivanje mržnje i da suzbija. To se ne čini dovoljno odlučno, i još nema rezultata. A da ne govorimo o veličanju Pavla Đurišića, Hitlerovog odlikovanog saradnika. To su neke notorne stvari, to su testovi vladavine prava na kojima padamo. Međutim, ima i dobrih primjera. Crna Gora pravno vrlo dobro uredila status civilnih žrtava rata. Znatno je bolje to regulisala od Srbije koja je, primjera radi, uskratila to pravo svojim građanima koji su stradali van njene teritorije. Naravno, problem je što je zakon kojim je to regulisano donijet prekasno, ali je zbog toga ipak 16 porodica civilnih žrtava rata obeštećeno. Nadamo se da se neće završiti na tim porodicama jer ima i drugih koje zaslužuju isto.
SLOBODA MEDIJA I BEZBJEDNOST NOVINARA
STANDARD: Koliko su sloboda izražavanja i bezbjednost novinara danas stvarni pokazatelji evropske zrelosti Crne Gore?
GORJANC PRELEVIĆ: Sloboda izražavanja je osnovno sredstvo za opstanak demokratije, to pitanje i EU pomno prati. U Crnoj Gori još uvijek postoji instinkt vlasti da se ”zaustavi taj Rojters”. Međutim, pod pritiscima građanskog društva tužilaštvo i policija su umeli i da promene stav i odustanu od gonjenja i da se izvine za uznemiravanje kritičara informativnim razgovorima, i to vidim kao znak razvoja demokratske svijesti. S druge strane, bezbjednost novinara zavisi i od efikasnosti policije i tužilaštva i njihove saradnje. Uvek zabrinjavaju presude kao što je ova oslobađajuća za okrivljene za napad na novinare Pobjede i Vijesti, jer je napad čak i snimljen.
Zabrinjava da ni u trećoj vladi posle tzv. demokratskih promjena, ni šest godina kasnije nismo ni korak bliže otkriću odgovornih za ubistvo Duška Jovanovića? Pogotovo što nijedna vlast posle avgusta 2020. nije angažovala stranog eksperta da nepristrasno sagleda šta je u toj istrazi stvarno istraženo, a šta nije. Iz prepiske HRA sa Državnim tužilaštvom ispostavilo se da nije istraženo ni ono na šta smo ukazivali još pre deset godina.
CIVILNO DRUŠTVO KAO SMETNJA ILI SAVEZNIK
STANDARD: Da li političke elite u Crnoj Gori civilno društvo i nezavisne institucije doživljavaju kao saveznike u evropskom procesu ili kao smetnju?
GORJANC PRELEVIĆ: Niko se nije pokazao tolerantnim na kritiku, ali posebno se ističu Demokrate koji svoje kritičare bez oklevanja nazovu državnim neprijateljima, orgavizuju medijske i druge progone. Oni su najlabija karika vladajuće većine, koja umjesto političkog autoriteta i argumenata u svakoj prilici koristi prizemne napade i zastrašivanje. Naravno, krajnja sankcija za to ne treba da dođe od EU, UN ili nekog trećeg, nego od birača, oni treba da se zapitaju je li stvarno bolje da su hvalisavi političari nedodirljivi ili da im se postavljaju pitanja, traže odgovori i odgovornost.
STANDARD: Ako biste morali da izdvojite jednu reformu bez koje nema stvarnog napretka Crne Gore ka EU, koja bi to bila?
GORJANC PRELEVIĆ: Ne bih izdvajala, to je kao da biramo između pranja zuba, nogu ili ruku. Sve je neophodno, i nema razloga da se sve ne sprovode. S aspekta vladavine prava, za početak je najvažnije nepristrasno i ojačano državno tužilaštvo, spremno za zaštitu žrtava kršenja i ljudskih prava i ratnih zločina i državne imovine. Za borbu protiv trgovine drogom još ima pomoći i podsticaja spolja, ali za internu korupciju i zločine, ništa bez želje i spremnosti naših tužilaca. Za ulazak Hrvatske u EU bitan je bio utisak koji se stvorio optužnicom protiv bivšeg premijera. Oni su imali i kvalifikovanog pregovarača, koji je uspijevao da stvori utisak da cijela država učestvuje u pregovorima, da je objedinio sve snage, a to Crnoj Gori upadljivo nedostaje.
JAVNE USTANOVE, MEDIJI I ODGOVORNOST
STANDARD: Koliko je odnos javnih ustanova prema medijima i javnosti pokazatelj stvarne spremnosti države da prihvati evropske standarde odgovornosti, transparentnosti i javne kontrole?
GORJANC PRELEVIĆ: U ovom istorijskom trenutku, trebalo je da se već raščistilo s lažnim diplomama, zapošljavanjem rođaka, ljubavnica i drugara, bezobraznim sukobima interesa, ali, eto, nije. Ostaje da se nadamo da naredni izbori donesu bar neke nove ljude koje će biti sramota da se isto tako ponašaju. Mislim da je odličan potez zajednička inicijativa poslanika vlasti i opozicije da svi objave svoje diplome. Taj talas treba da se prelije i dalje. HRA se sudi sa MUP-om jer oni odbijaju već tri godine da pokažu njihove diplome.
STANDARD: Često se govori o evropskim standardima u oblasti medija, ali u praksi novinari i dalje nailaze na zatvorenost institucija, selektivnu transparentnost i izbjegavanje odgovornosti. Da li je to, po vama, jedan od ključnih dokaza da sistem još nije istinski evropski?
GORJANC PRELEVIĆ: U svakoj državi ima anomalija, uvek će ih biti, ali razlika u uspješnosti tih država kao demokratskih je u tome jesu li anomalije na nivou incidenta ili pravila. Za ovako lijepu državu, koja ima veliki broj talentovanih i vrednih ljudi, spremnih da postanu dio Evrope, vlast bi morala da bude manje agresivna u zaštiti partijskih interesa i ličnih koristi, a mnogo više odgovorna prema evropskoj budućnosti naše djece.
Preporučeno
TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE.
Video