Video
Govoreći o tome da li između Crne Gore i Hrvatske ima otvorenih pitanja, on je rekao da je tu nasljeđe raspada bivše države.
“Mi smo juče razgovarali o nužnosti razgraničenja na moru, stav u Hrvatskoj je da što se tiče kopna tio je Badinterova komisija, to je međunarodno pravo, ostalo možemo razgovarati o tome. Postoji privremeni režim, mislim da to funkcioniše u duhu dobrosusjedskih odnosa. Ima još tu i razgovora i dogovora u vezi modaliteta povratka školskog broda ‘Jadran’. Što se tiče položaja hrvatske manjine u Crnoj Gori, evo u Boki kotorskoj, zadovoljni smo što imamo priliku vidjeti jednog hrvatskog predstavnika u Vladi, to je Adrijan Vuksanović, ministar. To je dobar pokazatelj da Crna Gora doista poštuje manjine i očekujemo isto tako podršku daljim njihovim nadanjima i nastojanjima, kako bi se očuvao ovdje nacionalni hrvatski identitet, kako bi oni doista osjećali ravnopravnost. Ono to osjećaju jer su lojalni građani Crne Gore”, ukazao je Grlić Radman.
On je naveo da Hrvati doprinose kulturnoj baštini Crne Gore.
“Možda je šteta što nismo se zajednički uspjeli dogovoriti oko nominacije Bokeljske mornarice, koja je zajednička baština ali od pamtivijeka ima puno jače hrvatsko nasljeđe. Ima tu još nekih možda pitanja, odšteta logorašima, procesuiranje nekih ratnih zločina koji su se dogodili prije 30 godina, ali tu imamo od svih vlada dosada spremnost i podršku kako bi se i ta pitanja riješila u duhu dobrosusjedskih odnosa”, rekao je Grlić Radman.
On kaže da se nadaju kako će se naći rješenje za dom Hrvata u Donjoj Lastvi, te da bi dobro bilo da ostane u njihovom trajnom vlasništvu, imajući u vidu da su ga Hrvati izgradili a da im je u vrijeme bivše države oduzeto.
Naveo je da su razgovarali i o vraćanju crkvene imovine.
“Svima je u interesu da se stvori jedan dobar odnos i na putu smo realizacije tih ostvarenja”, ukazao je Grlić Radman.
On je naglasio da je važno osigurati stabilnost vlade i ostvarivanje vanjskopolitičkih ciljeva. Naglasio je da Crna Gora zaslužuje ono što je ostvarila kroz NATO članstvo, da je evropska perspektiva u interesu građana, te da svaki mudri političar razumije prednosti evropskog puta. Kako navodi sagovornik TVCG, Crna Gora je već prevalila veliki put i može računati na podršku Republike Hrvatske.
Hrvatski ministar, osvrćući se na inicijativu Otvoreni Balkan, kaže da je stav EU i Hrvatske da podržavaju svaku incijativu koja je dio evroatlantskog, evropskog puta, te koja podrazumijeva inkluzivnost, uključivanje svih država regiona.
“Ako imate dupliranje nekih procesa, tu treba vidjeti fokusiranost na inicijative koje ostvaruju neku dodatnu vrijedniost. Kada govorimo o inicijativi zajedničkog tržišta, Otvoreni Balkan, ona uključuje samo tri zemlje, moraju pokazati inkluzivnost i ostvarivanje nekih interesa. Čini mi se da ona nema odgovarajuće operativne mogućnosti sprovođenja, i kao što postoji zajednička inicijativa regionalnog trržišta u okviru Berlinskog procesa, koju nadzire vijeće za sprovođenje koje je u koordinaciji sa EU. Mislimo da je Berlinski proces dobra inicijativa, i Berlinskom procesu dajemo snažnu podršku”, kazao je Grlić Radman.
On je naglasio da je na primjeru ruske invazije Ukrajine bez presedana viđena opredijeljenost suprotstavljanja ruskoj agresiji i nedemokratskim režimima. Naglasio je da mora postojati potpuna usklađenost sa spoljnom politikom EU ukoliko se želi članstvo u EU, te da smo na primjeru jedne zemlje vidjeli da ta usklađenost u nekim segmentima nije postojala.
“Zapadni Balkan je i dalje ranjivo područje”, kazao je Grlić Radman.
On je naveo da je cilj otvoriti prostor da nove generacije, koje dolaze iza nas, ne budu opterećene pitanjima iz prošlosti i da ne budu opterećene otvorenim pitanjima.
“Odgovornost je na političkim elitama koje treba da streme razgovorima i rješavanju otvorenih pitanja, da djeluju otvoreno i u interesu građana. Otvoriti novu stranicu u interesu građana Zapadnog Balkana. Političari su, dakle, ti mostovi koji spajaju a ne razdvajaju. Mir nema alternativu”, kazao je Grlić Radman.
On je kazao da se i sam tokom boravka u Ukrajini uvjerio u bombardovanje civilnih objekata i besmislena razaranja. Kazao je da političari ne mogu da nađu opravdanje za invazije i okupacije.
“Kada vidite da su ubijeni civili, onda se pitate zašto. Ko ima pravo danas u da ubija civile, u ime, koga, čega”, rekao je Grlić Radman.
On je rekao da je potrebno naći zajednički odgovor, definisati zajedničku politiku i odgovoriti na sve izazove, posebno kada je u pitranju energetska nezavisnost.
Ministar kaže da u pogledu ruske agresije na Ukrajinu mora biti jasno da se međunarodni pravni poredak mora poštovati.
“Svijet nema budućnost ako će počivati na ratu i ubijanju, posebno ne u 21.vijeku”, istakao je Grlić Radman.
Preporučeno
Kako je rekao, važno je poštovati načela vladavine prava ako smo se dogovorili da je to temelj našeg opstanka i života.
