S obzirom na to da se ovih dana očekuje razrješenje dileme oko čelnih funkcija u bezbjednosnom sektoru pitanje je kada će sadašnji ministar unutrašnjih poslova, Danilo Šaranović odblokirati sprovođenje internog oglasa za popunu radnih mjesta.

Podsjetimo, shodno rješenjima iz važećeg Zakona o unutrašnjim poslovima (član 131 i član 132) prvi put je predviđeno da se radna mjesta rukovodilaca unutrašnjih organizacionih jedinica Uprave policije, popunjavaju na osnovu internog oglasa. U pitanju su radna mjesta načelnika odsjeka, centara i odjeljenja bezbjednosti, kao i komandanata jedinica. Odluku o pokretanju postupka (internog oglasa) za gotovo sva pomenuta radna mjesta, po prvi put u Crnoj Gori na ovaj način, donio je još u februaru prošle godine tadašnji, a i sadašnji direktor Uprave policije.

Međutim, u proteklih godinu dana oglas, koji je objavljen, nije sproveden, jer nadležne službe za ljudske resurse Ministarstva unutrašnjih poslova nisu sačinile listu kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa na osnovu blagovremene, potpune i uredne dokumentacije, a samim tim kandidati koji ispunjavaju uslove oglasa nisu u mogućnosti da pristupe provjeri znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina.

Ova procedura izbora eliminiše ili značajno smanjuje politički pritisak koji je evidentno trpio vršilac dužnosti direktora na osnovu čije odluke su raspoređivani rukovodioci, bez sprovođenja pomenutog internog oglasa. Nezvanično, proces je u MUP-u blokiran od strane bivšeg ministra unutrašnjih poslova Adžića iz političkih razloga, upravo zato što ova procedura značajno otežava političko miješanje ministra u odlučivanje ko će biti rukovodioci organizacionih jedinica u policiji.

To je navodno i razlog zbog čega i sadašnji ministar unutrašnjih poslova ne dozvoljava nadležnoj službi za kadrovska pitanja u MUP-u da nastavi sa postupkom sprovođenja internog oglasa za popunu rukovodećih radnih mjesta.

Slična situacija je i sa konkursom za tri radna mjesta pomoćnika direktora Uprave policije koji je, na osnovu odluke tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova, Uprava za ljudske resurse objavila 9.10. 2023. godine. I ovaj postupak-konkurs je takođe i dalje blokiran u Upravi za ljudske resurse dok su svi pomoćnici direktora policije (osim jednog) u stausu vršioca dužnosti, a konkurs za pomoćnika direktora- rukovodioca Sektora za borbu protiv kriminala nikad nije objavljen, iako je to jedini sektor koji dugo vremena nije imao čak ni vršioca dužnosti.

Očigledno je da političarima na čelu ovog važnog državnog organa više odgovara da na ove način zaobilaze procedure izbora rukovodilaca, kao i da na čelu Uprave policije bude vršilac dužnosti koji, ako ne ispunjava njihove zahtjeve o postavljanju rukovodilaca, ali i druge neprimjerene zahtjeve i naloge, uvijek može biti zamjenjen drugim vršiocem dužnosti.

Ministri unutrašnjih poslova, kako god da se zovu i odakle god da dolaze, se teško navikavaju na činjenicu da oni ne rukovode policijom. Istupima u medijima i objavama na društvenim mrežama stvaraju utisak da oni rukovode policijom prisvajajući rezultate rada policije i tužilaštva, a istovremeno bježeći od moguće odgovornosti kada osjete da događaj može biti politički štetan za njih. Tada, naravno, ili ćute ili traže odgovornost i “glavu” nekog drugog.

Od aprila prošle godine, za vrijeme dok je policijom rukovodio Nikola Terzić u vd stanju, postavljeno je nekoliko rukovodilaca koji ne ispunjavaju uslove za ta radna mjesta u pogledu potrebnih godina radnog iskustva i policijskog zvanja.

Prema zakonu, interni oglas za rukovodioce unutrašnjih organizacionih jedinica se mora nastaviti, jer ne postoji mogućnost da se u ovoj fazi povuče, pošto je to bilo moguće samo dok nisu istekli rokovi za prijavu na oglas. Odgovor na pitanje kada će se postupak izbora rukovodilaca unutrašnjih organizacionih jedinica u Upravi policije nastaviti, očigledno, ćemo dobiti kada se razmota klupko oko cijelog bezbjednosnog sektora na relaciji PES – Demokrate.

Procedura za ovaj proces je jasna. Kandidati koji ispunjavaju uslove oglasa podliježu provjeri znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina. Provjeru obavlja Komisija koju obrazuje ministar, na predlog direktora Uprave policije pisanim testiranjem, usmenim intervjuom i na drugi odgovarajući način, radi ocjenjivanja znanja, sposobnosti, vještina i prethodnih rezultata rada, na osnovu propisanih kriterijuma.

Komisiju čine dva policijska službenika od kojih je jedan neposredni rukovodilac, ako je to moguće, u istom ili višem policijskom zvanju od onog za koji je raspisan oglas i jedan predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova.

Na osnovu podataka iz priložene dokumentacije, sprovedene provjere sposobnosti i uvidom u evidencije koje vodi MUP, Komisija ocjenjuje kandidate sa liste i to one koji ispunjavanju uslove oglasa.

Na osnovu izvještaja o provjeri koji sačinjava Komisija, Ministarstvo unutrašnjih poslova, u roku od tri dana sačinjava rang listu za izbor kandidata i dostavlja je direktoru Uprave policije. Lista za izbor kandidata sadrži tri najbolje ocijenjena kandidata, a može da sadrži i više kandidata ako su isto ocijenjeni.

Ono što je novina je to da prije obavljanja razgovora sa kandidatima sa rang liste za izbor kandidata, direktor UP dobija izvještaj o psihološkoj procjeni tih kandidata. Psihološka procjena koju, u skladu sa pravilima struke i nauke, daje tim psihologa koji imaju odgovarajući stepen stručnog obrazovanja vrši se psihološkim testiranjem u cilju procjene ličnosti i sposobnosti kandidata za vršenje poslova radnog mjesta koje se popunjava na osnovu internog oglasa.

Poslije obavljenog razgovora sa svim kandidatima sa liste za izbor kandidata, direktor UP u roku od 15 dana od dana dostavljanja rang liste za izbor kandidata, donosi odluku o izboru kandidata, uz prethodnu saglasnost ministra.

Dakle, kao što se vidi, procedura je vrlo jasna, precizna i nema mjesa za različita tumačenja.

Sagovornik Standarda koji je učestvovao u pripremi teksta zakona kaže da originalnom, početnom tekstu nacrta ovih odredbi Zakona o unutrašnjim poslovima, shodno preporukama međunarodnih eksperata, nije bila predviđena saglasnost ministra unutrašnjih poslova, jer to predstavlja miješanje politike u rukovođenje operativnim strukturama i direktno narušavanje operativne nezavisnosti policije.

Međutim, zbog jasne tendecije da se politički utiče na proces, dodata je odredba koja je na snazi i koja omogućava ministru unutrašnjih poslova da se ne saglasi sa odlukom o izboru kandidata za rukovodioce organizacionih jedinica policije.

Ipak, političari su se malo zaigrali i previdjeli da postoji, zakonom propisani, “deblokirajući” mehanizam koji može da spriječi ministra unutrašnjih poslova da ostvari politički uticaj na kadriranje u policiji, pod uslovom da direktor policije ili vršilac dužnosti direktora policije imaju namjeru da se odupru političkom uticaju i političkim zahtjevima za postavljenja rukovodilaca.

“Deblokirajući mehanizam” su odredbe Zakona o unutrašnjim poslovima na osnovu kojih za vrijeme sprovođenja internog oglasa unutar policije i u slučaju da po sprovedenom oglasu nije izabran nijedan kandidat, radna mjesta rukovodilaca unutrašnjih organizacionih jedinica popunjavaju raspoređivanjem (od strane direktora ili vršioca dužnosti direktora policije) policijskog službenika koji ispunjava uslove propisane za to radno mjesto, najduže do šest mjeseci (tzv. status vršioca dužnosti rukovodioca neke od unutrašnjih organizacionih jedinica policije.)