Vlada Crne Gore, navodi Kordić, u kontinuitetu prati donošenje Odluka o restriktivnim mjerama na nivou Evropske unije, u skladu sa ključnim vanjskopolitičkim prioritetom članstva naše zemlje u EU.
Kako kaže, strateška orijentacija Crne Gore je u tom smislu neupitna, u skladu s našim dosadašnjim 100% usklađivanjem sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
”Za samo sprovođenje restriktivnih mjera, potrebno je zadovoljiti sve proceduralne korake koji – u skladu s članom 8 Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama koji propisuje da Vlada donosi Odluku o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera na predlog Ministarstva vanjskih poslova – započinju od priprema odgovarajućih odluka od strane tog resora, koji je imao kompleksan zadatak da u skladu s čestim izmjenama i dopunama Odluka na nivou EU, obuhvati značajan broj izmjena, odnosno da obuhvati sva fizička i pravna lica prema kojima se uvode restriktivne mjere, a koja su navedena u pomenutim odlukama EU”, kazala je Kordić za Standard.
Ističe da je tim Kancelarije za evropske integracije do sada razmotrio i dao pozitivno mišljenje na predloge odluka koje, između ostalog, propisuju ograničavanje ulaska određenim fizičkim licima koji pružaju materijalnu i finansijsku podršku Vladi Ruske Federacije ili imaju koristi od nje na teritoriju Crne Gore.
”Takođe, predmetne odluke imaju za cilj uvođenje seta restriktivnih mjera ekonomske prirode kojima se ograničava raspolaganje sredstvima i imovinom koja su u vlasništvu, državini ili pod kontrolom navedenih fizičkih lica, istaknutih pravnih lica, subjekata ili tijela uključenih u privredne sektore koji obezbjeđuju znatan izvor prihoda Vladi Ruske Federacije, koja je odgovorna za aneksiju Krima i destabilizaciju Ukrajine. Propisane su mjere u vidu zabrane kupovine ili prodaje, pružanja investicionih usluga ili pomoći pri izdavanju obveznica od strane velikih kreditnih institucija ili institucija za finansijski razvoj sa poslovnim sjedištem u Rusiji”, istakla je ona.
Takođe, dodaje Kordić, propisanim mjerama se zabranjuje prihvatanje svih depozita od ruskih državljana ili fizičkih lica sa boravištem u Rusiji ili od pravnih lica, subjekata ili tijela sa poslovnim sjedištem u Rusiji ako ukupna vrijednost istih po kreditnoj instituciji za iznose veće od 100 000 eura.
”Zabranjuje se i prodaja, nabavka, prenos ili izvoz robe i tehnologije namijenjene za upotrebu u rafinerijama nafte, fizičkim i pravnim licima, subjektima i tijelima u Rusiji ili za upotrebu u Rusiji. Organi državne uprave, kao i drugi organi i pravna lica nadležni za primjenu restriktivnih mjera uvedenih odlukama, dužni su da, u okviru svojih nadležnosti obezbijede primjenu ovih odluka, kao i da o preduzetim aktivnostima obavijeste Ministarstvo vanjskih poslova”, navela je ona.
Stoga, ističe, očekuju da predmentne odluke kao dio redovne procedure, budu razmatrane na prvoj narednoj sjednici Vlade.
Na pitanje da li će se kašnjenje sa sprovođenjem sankcija odraziti na međunarodni status Crne Gore i na proces integracije CG u EU, Kordić odgovara da neće i da je Crna Gora najnaprednija država kandidat za članstvo u EU.
”Imajući u vidu da su navedene Odluke važne sa aspekta usklađivanja sa Odlukama Savjeta EU i kontinuiranog usklađivanja Crne Gore sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU (poglavlje 31), njihovo usvajanje predstavlja primjer dosljedne politike u skladu sa našom geostrateškom orijentacijom i svakako da čine korak bliže ka punopravnom članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji.
Eventualna kašnjenja u samom izricanju sankcija ne mogu ugroziti međunarodni status Crne Gore i proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Ovo iz razloga što je Crna Gora prije svega članica NATO, što znači da u svojim odlukama koje se tiču politike bezbjednosti sagledava i prati odluke NATO alijanse”, saopštila je Kordić.
Takođe, kazala nam je Kordić, Crna Gora je najnaprednija država kandidat za članstvo u EU koju od početka pregovora karakteriše 100% usklađenosti sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.
”Samim tim, Crna Gora je već dokazala da je pouzdan partner i NATO-a i Evropske unije u svim odlukama koje se tiču uvođenja restriktivnih mjera, čak i kad je to sa sobom nosilo značajne ekonomske posljedice”, rekla je Kordić za Standard.
Odlukama o uvođenju restriktivnih mjera, između ostalog, obuhvaćeni su i pojedini ruski mediji, kaže Kordić, čime će se uspostaviti osnov za buduće djelovanje Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija u pravcu zabrane emitovanja istih.
Preporučeno
Video