Video
Pojasnila je da je uspostavljanjem Ministarstva predviđeno da ministar u pregovaračkoj strukturi preuzme rukovođenje pregovorima sa EU, te kazala da im je prvi cilj, u okviru oblasti koje se odnose na vladavinu prava, da utiču na pozitivne ocjene u godišnjem izvještaju Evropske komisije.
“Promjene u tužilaštvu i rezultati koji su već vidljivi su ohrabrujući, ali za pozitivne ocjene i odlučnije reforme je potrebno da se ovdje ne stane. Vlada će uraditi sve što je u njenoj nadležnosti da dobije što prije završna mjerila za poglavlja 23 i 24 i mislimo da je to moguće postići do kraja godine”, istakla je Marović.
Najavili ste promjene u procesu pregovora sa EU i kazali da ćete ih Vi voditi, što je predvidjelo uvođenje Ministarstva kojim rukovodite. Što će se dogoditi sa Kancelarijom za evropske integracije, ukida li se ili nastavlja da funkcioniše u okviru Ministarstva?
MAROVIĆ: Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave predviđeno je da Ministarstvo evropskih poslova „preuzme“ sve zaposlene Kancelarije za evropske integracije koja je do sada bila pri kabinetu predsjednika Vlade. Preostalo je da uradimo pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta i želimo da ovaj tehnički dio posla što prije završimo kako bismo se posvetili ozbiljnim zadacima koji su dugo „gurani pod tepih“. Samim uspostavljanjem MEP-a, ministar u pregovaračkoj strukturi preuzima rukovođenje pregovorima sa EU. Najzad, uspostavljanje MEP-a je bitno i zbog podizanja koordinacije i odgovornosti na viši nivo.
Kazali ste da će pregovaračka struktura doživjeti određene promjene. Na kakve ste promjene mislili?
MAROVIĆ: Pregovaračka struktura će biti u potpunosti usklađena sa novom metodologijom proširenja i organizaciono će biti podijeljena u šest klastera. U okviru svakog od klastera će se naći dosadašnje radne grupe koje tematski tu pripadaju, a broj članova će biti smanjen. Cilj je da strukturu pojednostavimo, učinimo efikasnijom, fleksibilnijom, kako bismo omogućili, između ostalog, i češće sastajanje.
Trajanje Vlade ograničeno je na godinu, što možete postići u tom periodu i koje ste ciljeve postavili kao prioritetne i u kojoj mjeri možemo očekivati napredak u poglavljima 23 i 24?
MAROVIĆ: Prvi cilj u okviru oblasti koje se odnose na vladavinu prava je da utičemo na pozitivne ocjene u godišnjem izvještaju Evropske komisije. Budući da se izvještajni period približava, moramo što prije da reagujemo i pomoći će jasan plan reorganizacije pregovaračke strukture, pokretanje dijaloga sa svim akterima u društvu i rad na pronalaženju konsenzusa za ključne reforme u oblastima koje utiču na vladavinu prava. Promjene u tužilaštvu i rezultati koji su već vidljivi su ohrabrujući, ali za pozitivne ocjene i odlučnije reforme je potrebno da se ovdje ne stane. Vlada će uraditi sve što je u njenoj nadležnosti da dobije što prije završna mjerila za poglavlja 23 i 24 i mislimo da je to moguće postići do kraja godine. Međutim, i ako se ne desi, važno je da naši napori budu prepoznati od strane Evropske komisije, a svi organi znaju šta treba da rade i bez njih. Dobijanje završnih mjerila je važno kao poruka da smo „preskočili“ još jednu stepenicu u procesu i da smo za korak bliži EU. Procesi koje ćemo pokrenuti u ovom periodu, kao i odlučni rezovi koje ćemo napraviti treba da idu u pravcu ispunjavanja konačnog cilja: da sve svoje obaveze u pregovaračkom procesu ispunimo za dvije do tri godine.
U posljednjem izvještaju EK za Crnu Goru konstatovano je da neka ključna ministarstva nijesu pokazala dovoljnu posvećenost i konstruktivno angažovanje u procesu pristupanja EU. Kakvu saradnju sa drugim ministarstvima očekujete?
MAROVIĆ: Očekujem da sva ministarstva odgovorno pristupe ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog procesa, odnosno iz svoje nadležnosti. Samo zajedničkim razumijevanjem da moramo iskoristiti šansu koja nam se ukazala, da ovaj proces traje dugo i da građanke i građani nemaju više vremena da čekaju na poboljšanje standarda i ukupne situacije u društvu, možemo ispuniti zacrtane ciljeve.
Sastav ove vlade u okviru kojeg sarađuju politički akteri koji do sada nijesu sarađivali, te pozitivni signali iz Brisela i država članica EU o procesu proširenja, dodatan su podstrek i osnova da radimo brže, kvalitetnije i odgovornije kako bismo Crnu Goru doveli do članstva u EU i svih benefita koje ono donosi. Mislim da će ministri imati i dodatan motiv da istaknu svoj rad i pokažu svoju posvećenost i rezultate na sjednicama Vlade, budući da su sada sjednice javne, pa će svi njihovi potezi biti pod budnim okom javnosti.
U septembru prošle godine Crna Gora i Srbija su objedinjene u isti Direktorat za pregovore. Iako je stručna javnost upozoravala da je to loše po Crnu Goru, pregovarački tim tada nije vidio problem u tome. Kakav je Vaš stav o ovom pitanju, da li objedinjavanje u isti Direktorat ugrožava poziciju Crne Gore?
MAROVIĆ: I do sada je bilo promjena u Generalnom direktoratu za susjedstvo i pregovore o proširenju Evropske komisije i to je stvar unutrašnje organizacije u ovoj instituciji i nije poruka državama kandidatima o stanju reformi. Ovakav potez se može tumačiti na različite načine, ali nije apriori negativan. Način vođenja pregovora od strane Brisela je isti i u Crnoj Gori i Srbiji i ove dvije države su najviše napredovale u tom procesu i jedine su koje trenutno pregovaraju o članstvu u EU, pa u tome treba tražiti određenu logiku ovakvog poteza.
Ipak, svaka država ima svoje specifične probleme, a Crna Gora je, ipak, više napredovala i odmakla u pregovorima i od Srbije. Zbog toga bi bilo bolje da ima „svoj“ poseban direktorat, ali, ponavljam, najvažnije je da pokažemo da smo sa tehničkih prešli na ispunjavanje i političkih uslova, kao i da obezbijedimo mjerljive rezultate, posebno u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Onda će to biti i prepoznato, bez obzira da li dolazi iz zajedničkog ili posebnog direktorata.
Ne želimo olakšice, već realno sagledavanje učinjenog
Crnogorski zvaničnici govorili su o tome da bi se situacija u Ukrajini mogla iskoristiti da naša država dobije fast-check i brže pristupi EU. Koliko je to moguće?
Preporučeno
MAROVIĆ: Ne želimo olakšice u ovom procesu, već samo realno sagledavanje učinjenog i integrisanje kada za to ispunimo uslove. Kao što sam već rekla, mislimo da za tri godine možemo biti spremni za članstvo.
