Činjenica da će naša zemlja po prvi put ugostiti predsjednika Francuske Emanuela Makrona i njemačkog kancelara Fridriha Merca jasno govori o novom međunarodnom pozicioniranju države. Prema riječima predsjednika Jakova Milatovića, ovaj događaj nije samo diplomatski uspjeh, već konkretna šansa za ubrzanje evropskog puta, jačanje ekonomije i potvrda da Crna Gora više ne dočekuje Evropu, već je okuplja.

Govoreći o političkoj situaciji u Crnoj Gori, Milatović je istakao da ukazivanjem na probleme i nuđenjem konkretnih rješenja ne ruši ni Vladu ni opoziciju, već artikuliše glas onih koji su birali zakonski i posvećen rad.

“Građani ne traže političke sukobe, već rezultate, odgovornost i funkcionalne institucije. Činjenica da sam podjednako meta kritika i vlasti i opozicije potvrđuje moju nepristrasnost i namjeru da ostanem izvan tmurne dnevnopolitičke svakodnevice, koju, nažalost, karakterišu neozbiljnost, neodgovornost i neznanje. Ako nešto zaista želim da srušim, to je institucionalna neodgovornost, na koju smo, nažalost, počeli da se navikavamo”, rekao je Milatović u intervjuu za “Dan“.

DAN: Gospodine Milatoviću, bićete domaćin istorijskog samita u Tivtu. Šta će biti konkretna, mjerljiva korist za građane nakon što se kamere 5. juna ugase, a lideri odu?

MILATOVIĆ: Najkonkretnija i mjerljiva korist je to što će Crna Gora nakon 5. juna biti korak bliže svom ključnom strateškom cilju da postane 28. članica Evropske unije. Ovaj skup, najveći te vrste koji je ikada održan u Crnoj Gori, a možda i u regionu, važna je prekretnica na tom putu.

U Tivtu ćemo imati sve ključne evropske lidere na jednom mjestu i to je trenutak da pokažemo da smo spremni da završimo posao koji traje godinama.

Činjenica da se ovakav samit po prvi put organizuje u Crnoj Gori govori o povjerenju koje danas imamo kod evropskih partnera. Crna Gora ne dočekuje Evropu, ona je okuplja.

Ono što ostaje nakon 5. juna nijesu samo poruke, već jasnija i brža dinamika našeg evropskog puta i snažnija podrška reformama koje sprovodimo.

Ovaj samit otvara prostor da brže ostvarimo konkretne koristi za građane: stabilniju ekonomiju, sigurnija radna mjesta i uređen sistem u kojem pravila važe jednako za sve. To znači i više šansi za mlade da ostanu u Crnoj Gori i grade svoju budućnost ovdje.

DAN: Da li će ovaj samit biti prilika da “otvorite vrata” onim crnogorskim liderima koji su do sada bili na margini Brisela i da li ćete omogućiti susrete koji do sada nijesu održani?

MILATOVIĆ: Odluka da jedan ovako značajan skup bude organizovan u Crnoj Gori nije plod slučajnosti, već dokaz da se posvećenost evropskim vrijednostima isplati. Činjenica da ću, kao predsjednik Crne Gore, tog dana biti domaćin evropskim liderima, za mene predstavlja i čast i obavezu.

Ovaj događaj je istorijska prilika za jačanje međunarodne pozicije Crne Gore i ubrzanje našeg evropskog puta.

Kako budemo vodili ovaj samit, tako će nas vidjeti i naši evropski partneri. Zato je važno da svi djelovi sistema pokažu ozbiljnost, odgovornost i sposobnost kako bismo djelovali kao uređena evropska država. U tom smislu, ovo je i prilika da se politički akteri u Crnoj Gori izdignu iznad svakodnevnih podjela i pokažu zrelost u pitanjima koja su od državnog interesa.

Važno je istaći da je riječ o samitu Evropska unija – Zapadni Balkan, što znači da će i lideri regiona biti prisutni. Crna Gora je danas najdalje odmakla u procesu integracija i imamo odgovornost da budemo primjer da je evropski put dostižan i realan.

Kada je riječ o bilateralnim susretima, oni se planiraju unaprijed, u skladu sa međunarodnim agendama. Ono što je važno jeste da će Crna Gora 5. juna ugostiti lidere koji do sada nijesu nikada posjećivali našu zemlju. Francuski predsjednik ili njemački kancelar nikada nijesu bili u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Naša zemlja će 5. juna ugostiti i francuskog predsjednika Makrona i njemačkog kancelara Merca, što govori o poziciji koju Crna Gora danas ima u Evropi.

DAN: Vaša saradnja sa dojučerašnjim saborcima prerasla je u institucionalni rat. Da li je u pitanju principijelna kontrola vlasti ili Vaš lični politički revanšizam prema ljudima sa kojima ste donedavno sarađivali?

MILATOVIĆ: Smatram da je riječ rat preoštra. Prije bi se moglo reći da prolazimo kroz proces odvikavanja od višedecenijskog institucionalnog jednoumlja. U tom kontekstu, predsjednik države ne može i ne smije biti nijemi posmatrač: to nije stvar ličnog afiniteta, već temeljne odgovornosti prema građanima koji su nam ukazali povjerenje.

Kao neko ko je bio dio promjene koja je otvorila novo poglavlje u crnogorskoj politici, imam obavezu da insistiram na tome da politika mora raditi u interesu građana.

Upravo zato danas imamo dodatnu odgovornost da se ti principi dosljedno poštuju.

Vršenje ustavnih nadležnosti predsjednika države ne može se i ne smije podvoditi pod politički revanšizam. Pravi revanšizam je, recimo, odbijanje izbora sudija Ustavnog suda samo zato što ih je predložio predsjednik, uprkos njihovim nespornim biografijama. Dok sam ja u ključnim pitanjima – od ambasadorske mreže do Savjeta za odbranu i bezbjednost i izbora načelnika generalštaba – pokazao jasan državnički i konstruktivan pristup, moje inicijative prema Vladi i Skupštini ostaju bez institucionalnog odgovora (izbor sudija Ustavnog suda, otvorene liste, obeštećenje golootočkih žrtava, mjere za sanaciju posljedica inflacije i sl.). Dakle, adresa za priču o opstrukcijama i revanšizmu nije ovdje, već negdje drugo.

I dozvolite da budem veoma jasan: moj posao nije da budem saglasan sa bilo kim, već da štitim javni interes i ukazujem na stvari koje nijesu dobre za građane ili za državu. Kada postoji odstupanje od tih principa, moja je obaveza da na to ukažem.

Istovremeno, sa moje strane institucionalna saradnja nije upitna i uvijek će postojati spremnost da podržim svaku inicijativu koja je u interesu građana i evropskog puta Crne Gore.

DAN: Službe bezbjednosti se u javnosti vide kao partijski plijen. Da li su one servis za čuvanje države, ili samo instrument za čuvanje političkih pozicija onih koji su trenutno na vlasti?

MILATOVIĆ: Službe bezbjednosti moraju biti u funkciji države i svih građana, a ne bilo koje političke strukture.

Građanima je nakon promjena 2020. godine obećano oslobađanje tog sektora od partijskog i kriminalnog uticaja, kao i jednaka sigurnost za sve. Građani s pravom očekuju da budu sigurni i da institucije rade u njihovom interesu. Danas je jasno da taj posao nije završen i da postoji opravdano nezadovoljstvo rezultatima.

Reforma ne znači zamjenu jednih partijskih uticaja drugim. Zato sam se protivio rješenjima koja, umjesto depolitizacije, otvaraju prostor za novi politički uticaj u sektoru bezbjednosti.

Na to smo ukazivali i tokom usvajanja zakonskih rješenja u ovom sektoru, jer bez jasnih pravila i kontrole nema ni profesionalnih i pouzdanih institucija.

Tamo gdje postoji politički uticaj na službe bezbjednosti, nema ni povjerenja građana, ni stvarne sigurnosti.

Zato je rješenje jasno: profesionalizacija, depolitizacija i snažni mehanizmi kontrole koji garantuju da službe rade isključivo u interesu države i svih građana.

Sistem mora da se očisti od kriminala i zloupotreba, ali to ne smije biti izgovor za novi politički uticaj u tim službama.

Potpuno sam svjestan kompleksnosti procesa dekriminalizacije bezbjednosnog sektora. To je nasljeđe koje zahtijeva i hrabrost i oprez. Ipak, politička dinamika u Crnoj Gori i regionu uči nas jednoj važnoj lekciji: svaki pokušaj korišćenja bezbjednosnih službi u partijske svrhe na kraju se vrati kao politički bumerang.

Da bismo bili bolji moramo biti drugačiji, naslijeđene prakse poraženog režima ne mogu biti stalan izgovor za greške koje sami pravimo.

DAN: Optužuju Vas da sa pozicije šefa države direktno rušite Vladu. Da li ste Vi zapravo postali lider neke nove opozicije u Crnoj Gori?

MILATOVIĆ: U svakom uređenom sistemu mora postojati jasna odgovornost. Ako ukazivanje na probleme neko naziva rušenjem, onda problem nije u tome ko govori, već u tome što se na te probleme ne daje argumentovan odgovor.

Ukazivanjem na probleme i nuđenjem konkretnih rješenja ja ne rušim ni Vladu ni opoziciju: ja artikulišem glas onih koji su nas birali da radimo zakonito i posvećeno. Građani ne traže političke sukobe, već rezultate, odgovornost i funkcionalne institucije.

Činjenica da sam podjednako meta kritika i vlasti i opozicije potvrđuje moju nepristrasnost i namjeru da ostanem izvan tmurne dnevnopolitičke svakodnevice, koju, nažalost, karakterišu neozbiljnost, neodgovornost i neznanje.

Ako nešto zaista želim da srušim, to je institucionalna neodgovornost, na koju smo, nažalost, počeli da se navikavamo.

NEDODIRLJIVI SIMBOLI BIVŠEG REŽIMA

DAN: Simboli bivšeg režima i dalje djeluju nedodirljivo, dok se reforme pravosuđa odvijaju puževim korakom. Da li je na sceni tiha amnestija za ključne aktere iz prethodnih decenija i ko je zaustavio “ruku pravde”?

MILATOVIĆ: Ne želim da vjerujem da je moguće zaustaviti procese pravde, ali je očigledno da se moglo i moralo mnogo više. Nažalost, borba za pravnu državu u velikoj mjeri je potisnuta političkim interesima, borbom za uticaj i preuzimanjem istih onih poluga moći koje su decenijama bile zloupotrebljavane.

Ozbiljniji pokušaji obračuna sa kriminalom i korupcijom često budu zaustavljeni ili imaju ograničen domet i ne rezultiraju konačnim pravosudnim epilogom. Posebno zabrinjava činjenica da mnogi ključni akteri iz prethodnog perioda nijesu ni pitani da objasne nadležnim organima kako su stekli enormno bogatstvo i kakva je njihova uloga u aferama koje decenijama zaokupljaju domaću i međunarodnu javnost.

Zato je jasno da bez suštinskih reformi pravosuđa, neselektivnih provjera i pune odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija nema pravne države. To znači da svaki slučaj mora imati jasan epilog i da odgovornost mora biti konkretna i vidljiva. Neophodno je da svaka karika u pravosudnom lancu bude jednako efikasna.

Pravedni sudski epilozi u slučajevima poput ubistava Duška Jovanovića i Slavoljuba Šćekića nijesu samo pitanje prošlosti, već ključni test da li Crna Gora zaista može garantovati pravdu svim svojim građanima.

EVROPSKI PUT NE SMIJE BITI ŠMINKA

DAN: Iz Brisela stižu pohvale, a na terenu građani i dalje vide korupciju i zarobljene institucije. Prodajemo li Evropi “šminku” umjesto suštinskih reformi kako bismo samo formalno ušli u EU do 2028. godine?

MILATOVIĆ: Evropski put ne smije biti “šminka”, za Crnu Goru to mora biti suštinska promjena koja se vidi u životu građana.

Tačno je da danas postoji snažnija politička volja za proširenje unutar Evropske unije, i to je prilika koju treba da iskoristimo. Ali ona ima smisla samo ako je pratimo stvarnim reformama.

Zato stalno ponavljam da nije više pitanje da li ćemo ući u EU, već kakvi ćemo tamo ući. Ako reforme ostanu samo na papiru, problemi će ostati isti, samo u drugačijem okviru. To znači da će građani i dalje čekati pravdu, tražiti vezu za posao i živjeti u sistemu koji nije jednak za sve.

Zato je moj fokus da se reforme mjere kroz rezultate koje građani vide. Kroz jače institucije, manju korupciju i sistem u kojem pravila važe jednako za sve, kroz jasnu odgovornost institucija i rezultate koje građani mogu da vide i osjete.

Evropski put vrijedi samo ako donese stvarne promjene u životu građana.