Milatović je govorio o popuni mjesta sudije Ustavnog suda, te je istakao kako se na poziv prijavilo 10 kandidata, i to Amir Muratović, Ivan Adamović, Jelena Ružičić, Marija Bošković, Marko Blagojević, Milica Kovačević, Mirsad Mujević, Nataša Radonjić, Nenad Đordjević i Nenad Vujanović.

Nakon obavljenih razgovora, kako je dodao, predložio je za kandidatkinju Jelenu Ružičić.

“Ružičić je sutkinja sa 30 godina rada, od kojih 20 u pravosuđu. U periodu od 2013. do 2016. bila je angažovana i u sudu u Strazburu. Mislim da se u crnogorskom pravosuđu biografija nalik njenoj teško može naći”, rekao je on, dodavši kako Ružičić ima i najraznovrsnije iskustvo u poređenju sa ostalim kandidatima, s obzirom na to da je radila i u Osnovnom i u Upravnom i u Vrhovnom sudu.

Naglasio je i kako Ružičić prijavila na javni poziv za sutkinju Ustavnog suda i 2022. godine, a da su je tada podržali ondašnji Demokratski front, Demokrate i URA. Istakao je nadu kako će ona ovog puta dobiti i podršku opozicionih partija.

“Želim da podsjetimo da sam prije tri mjeseca predložio i Predraga Krstonijevića za sudiju Ustavnog suda. I za sve to vrijeme, nažalost, poslanici nijesu uspjeli da urade svoj posao”, naglasio je on.

Kaže da očekuje podršku parlamentarne većine, ali i partija opozicije.

Odgovornost za funkcionalnost Ustavnog suda je na Skupštini Crne Gore, saopštio je Milatović.

“Mislim da je crnogorska javnost vrlo dobro razumjela koliko sam se ja u voa dva javna poziva bavio vrednovanjem profesionalnih referenci, integriteta neophodnog za sudije Ustavnog suda. Predsjednik Crne Gore je u ovom dijelu uradio sve što je do njega, i mslim da građani to veoma dobro razumiju. Nijesam htio da podlegnem pritiscima, i htio sam da do kraja ostanem dosljedan onome što je ispravno, a to je da se kandidat gleda kroz oči biografije, a ne bliskosti sa političkim subjektima”, rekao je Milatović.

“GRAĐANI BILI OBMANUTI OD NEKIH POLITIČKIH AKTERA, PRIJE SVEGA MISLIM NA VLADU”

Govoreći o predlozima izmjena zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i unutrašnjih poslova, Milatović je ukazao da je Evropska komisija saopštila da ti propisi nisu u skladu s pravnim tekovinama EU.

“Nažalost, građani su bili djelimično obmanuti u prethodnom periodu. Prije svega mislim na Vladu, čuli smo kako su predložena rješenja evropski standard, ali smo od EK saznali da nije tako”, konstatovao je on.

 Milatović smatra kako predloženi zakoni predstavljaju atak na fundamentalna prava pojedinca.

“Pozivam Vladu da sa NVO sektorom i evropskim partnerima pronađemo pravu mjeru i tako pokažemo zrelost kao društvo”, rekao je Milatović.