Prema nezvaničnim informacijama tog medija, u predlogu koji šef države namjerava da uputi Skupštini piše da bi se građani na referendumu izjasnili o sljedećem pitanju: “Da li ste za to da se u izborne zakone Crne Gore uvede preferencijalno glasanje, kojim birač može da, pored glasanja za izbornu listu, označi i jednog ili više pojedinačnih kandidata s te liste?”.
Prema Ustavu, predlog za raspisivanje državnog referenduma mogu podnijeti najmanje 25 poslanika, predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje deset odsto građana koji imaju biračko pravo. Odluku o raspisivanju referendumu donosi Skupština većinom glasova svih poslanika (najmanje 41 glas).Milatović se već duže zalaže za uvođenje otvorenih lista u izborni sistem Crne Gore. Predsjednik je prije godinu uputio parlamentu inicijativu za reformu tog sistema kroz uvođenje otvorenih izbornih lista, a nju je tada načelno podržao samo vladajući Pokret Evropa sad (PES), dok se ostale partije nijesu izjašnjavale.
Inicijativu je podržao i ministar javne uprave Maraš Dukaj (Albanska alternativa), koji je u maju predstavio koncept zakona o lokalnim izborima, koji je predviđao održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu i otvorene izborne liste. Dukaj je koncept poslao skupštinskom Odboru za izbornu reformu, koji se otvorenim listama nije bavio.
Otvorene izborne liste daju mogućnost preferencijalnog glasanja za pojedinačne kandidate unutar izbornih listi i one postoje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu.
U Crnoj Gori se primjenjuje proporcionalni izborni sistem sa zatvorenim listama. Prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, birač može glasati samo za jednu izbornu listu s glasačkog listića.
U obrazloženju predloga koji bi danas trebalo da podnese parlamentu, Milatović je, saznaju “Vijesti”, naveo da je postojeći sistem produbio osjećaj distance između građana i izabranih predstavnika, oslabio povjerenje u institucije i stvorio utisak da glas građanina malo utiče na to kako se ponašaju oni koji su izabrani.
On tvrdi da se uvođenjem preferencijalnog glasanja građaninu daje dodatno pravo da, osim opredjeljenja za izbornu listu, odabere i kandidate kojima lično vjeruje. Na taj način se, dodaje, otvara prostor da se nagrade oni predstavnici koji zaista rade u interesu građana, a da se sankcionišu oni koji zloupotrebljavaju povjerenje ili zanemaruju javni interes.
“Preferencijalno glasanje jača ličnu odgovornost izabranih predstavnika: mandat više ne zavisi samo od partijskog rukovodstva, već i od jasne podrške građana čiji život i svakodnevicu direktno pogađaju političke odluke”, poručio je on.
Predsjednik dodaje da je referendum prilika da se, kroz jasno i razumljivo pitanje, građani neposredno izjasne da li žele da se poveća njihov uticaj u političkom sistemu. Kako je navedeno, umjesto da odluku o modelu glasanja donese samo jedna trenutna većina u parlamentu, predlaže se da o tako važnom pitanju odluči upravo onaj ko je nosilac suverenosti – građanin.
“Na taj način jača se legitimitet budućeg izbornog sistema, smanjuje prostor za sumnje u političke motive i grade se temelji dugoročne političke stabilnosti”, ocijenjeno je.
KORAK KA MODERNIZACIJI SISTEMA
Preferencijalno glasanje je, kako je ocijenjeno, korak ka modernizaciji političkog sistema, približavanju evropskim demokratskim praksama i podsticanju nove političke kulture u kojoj su programi, rezultati i lični integritet kandidata presudni faktori za osvajanje povjerenja.
“Time se otvara prostor za nove ljude, nova rješenja i kvalitetniju reprezentaciju različitih društvenih grupa u predstavničkim tijelima”, naveo je Milatovića.
Prethodnih godina bilo je više inicijativa za uvođenje otvorenih lista, ali nije bilo političke volje da se to uradi.
Iz NVO sektora ukazuju da stranke ne žele da ugrožavaju partitokratski sistem i njihovu kontrolu nad političkim procesima.
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) je 2022. godine objavio publikaciju “Otvorene liste – otvorena pitanja”, koju je pripremio s predsjednikom Državne izborne komisije Nikolom Mugošom.
’’Ne treba razmišljati u pravcu da otvorene izborne liste imaju za cilj ‘protjerati’ partije iz izbornog postupka. Upravo, suprotno. Politika treba da pripada partijama, ali i građanima/građankama. Poenta je omogućiti što jednostavniji i lakši pristup kandidovanju na izborima svakome ko to želi’’, navodi se u publikaciji, u kojoj se kao primjeri navode sistemi u BiH, Hrvatskoj i Kosovu, kao i pregled pozitivnog i negativnog uticaja otvorenih izbornih lista na izborni sistem.
Među prednostima su, kako su naveli, mogućnost izbora kandidata s liste, jačanje principa suštinske reprezentacije građana izborom kandidata koji ostvaruju najveći broj glasova, ustanovljavanje lične odgovornosti, smanjenje partijske lojalnosti i podsticaj prevazilaženju referendumskih blokovskih podjela (specifičnost uvođenja otvorenih lista u crnogorskom političkom kontekstu).
Kao loše strane istaknute su, između ostalog, mogućnost negativnog uticaja na broj izabranih žena i kandidata manje brojnih naroda, prednost kandidata s finansijskim i drugim materijalnim resursima, jačanje kandidata populističke orjentacije i jačanje “lokalnih šerifa” i kandidata problematičnih vrijednosnih načela, naročito na lokalnom nivou.
Građanin treba da ima stvaran uticaj na to ko ga predstavlja
Prema saznanjima “Vijesti”, u Milatovićevom predlogu piše da Ustav utvrđuje da je Crna Gora demokratska država zasnovana na vladavini prava i da je nosilac suverenosti građanin, koji vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.
“Suverenost građana nije apstraktno načelo, već zahtjev da svaki građanin ima stvaran uticaj na to ko ga predstavlja i u čije ime se donose odluke od javnog interesa. Referendum i izborni sistem su ključni instrumenti kroz koje se ta volja izražava i pretvara u političku vlast”, navodi se.
Preporučeno
Video