“Bez obzira na to da li je stekao uslove, bez obzira što kao njegov bivši profesor smatram da je u njegovom radu bilo grešaka jer se tada nije reagovalo… Čak i da su formalno pravno u pravu članovi Tužilački savjet, nije u redu način na koji je smijenjen”, naveo je on.

Mitrić takođe kaže da je sve urađeno po novom zakonu, ali ističe da je ostalo otvoreno pitanje da li se u slučaju Katnića mogu koristiti odredbe novog zakona o godinama starosti koje su uslov za penzionisanje. Kao primjer navodi ustavnu normu prema kojoj penzionisanje sudija nije obavezno – između ostalog – kada on stekne uslove za starosnu penziju, pa u smatra da je i u slučaju SDT trebalo postupiti na isti način.

“Kada kažu da je neko stekao uslove po sili zakona ili ustava, tačno je da tada može u penziju. Ali je stekao i pravo da dalje radi – bez obzira na to što ima uslove za penziju”, precizira je Mitrić.

Po njemu, i zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju dozvoljava Katniću da radi, pod uslovom da tokom radnog angažmana zamrzne primanja iz Fonda PIO.

TS su “partijski odbori”

Kada je riječ o Tužilačkim savjetima i njihovom sastavu, to tijelo naziva “partijskim odborom”, te dodaje da takav atribut nosi svaki njegov prethodni, aktuelni, ali i budući sastav.

“Politika je ta koja određuje put države, koja bira, predlaže… A trebalo bi da je potpuno obrnuto. Tu nije mogao doći niko drugi osim onih koji trenutno vrše vlast. Da je sreće, trebalo bi da je ‘vladavina prava – vrh pravde’. Što god se radi mimo prava, kad-tad će se vratiti, kao bumerang. I tako nije samo kod nas, već u svim državama bivše Jugoslavije vlada to bezakonje”, dodao je on.

Posebno problematičnim smatra izjavu potpredsjednika GP URA Filipa Adžića o budućim potpredsjednicima manjinske Vlade “koji će biti Crnogorac, Srbin i Bošnjak”.

“To je takav politički gaf – pravni i politički. Prvo, treba vidjeti da li je po ustavu da se tako raspoređuju, a naročito prozivanje da je svako od njih iz određene nacije. A ja sam očekivao da će reći kako će potpredsjednici Vlade biti tri eksperta i vanstranačke ličnosti”, naveo je on i dodao da bi izbor potpredsjednika po nacionalnoj osnovi mogao eventualno da bude kao model u Skupštini.

U Ustavu nema manjiske vlade

U skladu s time, saglasan je i sa izjavom nekadašnjeg ministra pravde Dragana Šoća koji je kazao da “ne vjeruje pameti političkih lidera”. Zato način na koji se raspoređuju nosioci pozicija u Vladi Crne Gore, u kojoj su neophodni stručnjaci za određene oblasti, smatra pravim primjerom partitokratije.

“Sve te manjinske, većinske i vlade ‘nacionalnog jedinstva’ su van ustava. Jer Ustav Crne Gore poznaje samo onu Vladu koja je proizvod parlamentarnih izbora. I po Ustavu, kada joj se izglasa nepovjerenje ili premijer da ostavku – ona pada i ide se na vanredne parlamentarne izbore. Vlada ostaje dok se ne izabere nova, a sve je to dva mjeseca posla”, kazao je on i precizirao da rekonstrukcije vlade ne spadaju u tu kategoriju.

Po njemu, kako predsjednik Skupštine nema nadležnosti da raspisuje izbore, to je trebalo da učini predsjednik države u roku od dva ili tri dana od pada vlade.

“Niko od pravnika mi ne oponira, a i neki političari su saglasni. Ali mi svi govore kako ne možemo na izbore jer nisu sređeni birački spiskovi, ide turistička sezona. Bolje žrtvovati dva mjeseca nago biti sa neustavnom vladom”, pojašnjava Mitrić.

Duboko je razočaran svime što se prati formiranje vlasti na Cetinju. Smatra da Prijestonicu treba da vodi neko ko je prepoznat kao uspješan i ko bi i Cetinjem upravljao na isti način. Kao ključni nedostatak politike vidi upravo trenutni odnos SDP-a i Demokrata koji na državnom nivou imaju oprečne stavove, a u Prijestonici formiraju vlast.