Politički analitičar Zlatko Vujović smatra kako je moguće da inicijativa za smjenu Vlade Crne Gore dobije podršku dijela vladajuće većine u parlamentu. Naime, ocjenjuje Vujović, „postoji jasna suzdržanost nekih predstavnika vlasti za dalju podršku premijeru Zdravku Krivokapiću i njegovim ministrima“.

U opozicionom Predlogu koji su 29. novembra dostavili parlamentu poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), albanskih stranaka, Bošnjačke i dvije socijaldemokratske partije, navodi se da je Crna Gora pod aktuelnim rukovodstvom Vlade dovedena u najveću političku i institucionalnu krizu od uvođenja višestranačja.

Prema Ustavu Skupština većinom glasova svih poslanika odlučuje o povjerenju Vladi. To znači da je za izglasavanje nepovjerenja Vladi neophodan glas 41. poslanika, od ukupno 81, koliko ih ima u aktuelnom sazivu Skupštine Crne Gore.

Vlada Crne Gore je izabrana 4. decembra prošle godine glasovima prosrpskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i Građanskog pokreta URA, koji su na avgustovskim izborima osvojili vlast i Demokratsku partiju socijalista (DPS) nakon tri decenije, poslali u opoziciju.

Vladajuća „trojka“ je tada izglasala ekspertsku, gotovo jednonacionalnu vladu, blisku Srpskoj pravoslavnoj crkvi, na čelu sa Zdravkom Krivokapićem.

Najbrojniji konstituent vladajuće većine, Demokratski front, od izglasavanja Vlade je oštro kritikovao njen rad. Nedavno su kolegama iz vlasti ponudili platformu za izlazak iz krize koja podrazumijeva izbor novog premijera i ministara. Ipak, i pored svih kritika, DF do danas nije pokrenuo zvaničnu proceduru za smjenu Vlade.

Pad Vlade bio bi i pad vladajuće koalicije

Sada kada je to učinila opozicija, postavlja se pitanje da li će i kako 27 poslanika DF-a glasati kada opoziciona inicijativa dođe na dnevni red parlamenta.

“Oni (DF) ne moraju da glasaju ni za opoziv ni za opstanak Vlade, mogu da budu suzdržani ili da izađu iz sale kada bude glasanje”, kaže Zlatko Vujović.

On očekuje da će DF kalkulisati i vjerovatno izbjeći scenario po kojem bi mogao da bude odgovoran za eventualni pad Vlade.

“Mislim da će oni i ovoga puta iskontrolisati očekivanu štetu svjesni da bi pad Vlade, kojom su oni veoma nezadovoljni, značio raspad vladajuće koalicije i gubitak hiljada zakonitih ili nezakonitih pozicija u sistemu vlasti. To bi narušilo trenutnu poziciju vladajućih partija i navuklo bijes njihovih birača što nijesu sačuvali vlast nego su je tako lako izgubili”, kaže politički analitičar Zlatko Vujović.

Demokratski front i Demokrate neće podržati zahtjev opozicije

Odmah nakon objave predloga za smjenu Vlade oglasili su se iz Demokratskog fronta i Demokrata porukom da neće podržati inicijativu jer je njen predlagač opozicioni blok predvođen DPS.

“Sigurno nećemo podržati ni jednu inicijativu iza koje stoji Demokratska partija socijalista, ali to ne znači da nijesmo spremni da sa svim parlamentarnim strankama u budućnosti razgovaramo o raspisivanju izbora ukoliko do 10. decembra URA ne prihvati našu platformu o novoj Vladi”, rekao je jedan od lidera DF-a Nebojša Medojević u utorak (30. novembra).

Poslanik vladajućih Demokrata, druge po veličini vladajuće partije, Vladimir Martinović kazao je da će, ukoliko neko od poslanika parlamentarne većine podrži inicijativu opozicije za izglasavanje nepovjerenja Vladi “to značiti da je uzeo novac”.

„Želim da poručim cjelokupnoj javnosti da, ukoliko bilo koji od 41 poslanika, koji predstavlja parlamentarnu većinu, odluči da podrži inicijativu koju je uputila opozicija za pad Vlade, taj neko se prodao. To je politička korupcija”, rekao je Martinović danas tokom skupštinskog zasjedanja.

Iz DF-a su poručili da je inicijativa opozicije za smjenu Vlade “još jedan razlog više zašto treba da se postigne dogovor o izboru nove Vlade u okviru postojeće parlamentarne većine”.

Druge dvije članice vladajuće većine – Demokrate i URA imaju rok do 10. decembra da odgovore na platformu DF-a. Iz URA su ranije kazali da je to već viđen dokument, u kojem nema ništa novo.

Na koga računa opozicija?

Zlatko Vujović smatra da opozicija ne bi ulazila u politički poduhvat za smjenu Vlade, da nije sigurna da će dobiti podršku bar jednog poslanika većine.

Vujović u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da opozicija u suprotnom rizikuje da inicijativa ne prođe i da eventualni novi zahtev za opoziv Vlade ne bi mogla da podnese prije isteka 90 dana, kako je propisano poslovnikom.

“Za očekivati je da je opozicija sigurna da ima makar taj jedan nedostajući glas od onih koji vladaju, da izglasaju tu inicijativu, a ne da dođe u neprijatnu situaciju da naredna tri mjeseca ne može da pokrene to pitanje. U prilog toj tezi ide i ono što se mjesecima događa u tajnim i javnim pregovorima vladajuće koalicije iz kojih se vidi da određeni predstavnici vladajuće koalicije pokazuju jasnu suzdržanost da i u buduće daju podršku ovoj Vladi”, komentariše Vujović.

Lider opozicione Socijaldemokratske partije Raško Konjević je ranije saopštio da očekuje da će inicijativu o smjeni Vlade podržati i vladajuće partije, budući da, kako je kazao “niko ne podržava vladu”.

Razlozi iz zahtjeva za smjenu Vlade

Osim konstatacije da je pod Vladom Zdravka Krivokapića država dovedena u najveću političku i institucionalnu krizu za poslednjih 30 godina, u obrazloženju opozicije se navodi i da su premijer i Vlada odavno izgubili legitimitet budući da nemaju podršku većine koja ih je izabrala, da se u institucijama odigrava bezakonje i progon neistomišljenika dominantno na partijskoj i etničkoj osnovi, te da je Vlada krivac što je suštinski došlo do suspenzije pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom.

Iz opozicije kao razloge za smjenu Vlade navode i da Demokratski front presudno utiče i na percepciju o prirodi Vlade kod međunarodnih partnera, da dobijaju na snazi klerikalizacija i nacionalističke, antigrađanske i antisekularne paradigme.

Ministarstvo nauke, kulture, sporta i obrazovanja u opoziciji smatraju najodgovornijim za rušenju građanskog koncepta države i potiranje crnogorskog identiteta.

Jedan od razloga za smjenu je i drastičan pad životnog standarda i, kako navode, loše vođenje epidemiološke krize koje je Crnu Goru svrstalo među najviše pogođene države po broju zaraženih i preminulih.

Kada bi moglo da se glasa o nepovjerenju Vladi?

Ono što je sigurno jeste da će Krivokapićeva Vlada koja je izabrana 4. decembra 2020. dočekati prvu godinu rada. Naime, prema poslovniku, glasanje o nepovjerenju Vladi trebalo bi da bude održano na prvoj narednoj redovnoj sjednici crnogorskog parlamenta, sredinom decembra.

Zlatko Vujović, međutim, kaže da je moguć i drugi scenario.

“Ukoliko predsjednik parlamenta procijeni da bi Vlada mogla pasti, on bi mogao da odgodi izjašnjavanje o sudbini Vlade za neko vanredno zasjedanje, odnosno da prolongira cijeli proces. To bi bio nastavak strategije preživljavanja i same Vlade – da nema podršku unutar vladajuće većine ali da i pored svega toga opstaje”, navodi Vujović.

Podršku Vladi premijera Zdravka Krivokapića u okviru vladajuće većine do sada su davale dvije članice, Demokrate i URA.

URA od početka insistira da Vlada treba da ostane ekspertska, dok su se Demokrate u pregovorima o rekonstrukciji Vlade približili DF-ovom predlogu da u Vladu uđu i političari.