Venecijanska komisija bila je oprezna u nacrtu mišljenju o tom postupku, i nije se upustila u tumačenje da li sudije Ustavnog suda stiču uslove za penzionisanje po Zakonu o radu ili Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), pišu Vijesti.
Ta institucija je navela da nije u njenoj nadležnosti da tumači nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti da ocjenjuje ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli Skupština i Ustavni sud.Da bi se izbjegle slične situacije u budućnosti, Venecijanska komisija preporučila je razmatranje nekoliko predloga: usvajanje jasnog zakonskog okvira koji izričito uređuje starosnu granicu za penzionisanje sudija Ustavnog suda; uvođenje pojednostavljenog automatskog mehanizma za obavještavanje o ispunjenju uslova za starosnu penziju sudija Ustavnog suda; donošenje odredbe kojom se omogućava sudiji da nastavi s obavljanjem dužnosti do stupanja na dužnost novog sudije, kako bi se izbjegle situacije u kojima su sudijske pozicije nepopunjene; razmatranje proširenja odredbi o izuzeću sudija Ustavnog suda u slučaju sukoba interesa, uz puno poštovanje proceduralnih garancija i očuvanje funkcionalnosti Ustavnog suda.
U nacrtu mišljenja piše da, čak i ako važeće zakonodavstvo ne sadrži opsežna pravila o sukobu interesa i izuzeću, sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, “imajući u vidu potrebu da Ustavni sud kao garant Ustava funkcioniše kao demokratska institucija”.
Nacrt mišljenja trebalo bi da bude razmatran na plenarnoj sjednici Venecijanske komisije koja će biti održana danas i sjutra. Na nacrt je moguće podnijeti amandmane.
Dragani Đuranović je parlament, na osnovu zaključka Ustavnog odbora, konstatovao prestanak funkcije krajem prošle godine jer je stekla uslov za penziju shodno propisu o PIO. Zbog toga je opozicija bila napustila parlament i blokirala Odbor za reformu izbornog zakonodavstva.
Nakon što je dio tih stranaka potpisao 15. marta s premijerom Milojkom Spajićem (Pokret Evropa sad) sporazum o rješavanju političke krize, opozicionari su vratili u poslaničke klupe, a Venecijanskoj komisiji je upućen zahtjev za mišljenje o spornom slučaju. Većinski stav u Ustavnom sudu doskora je bio da njegove sudije treba da idu u penziju prema aktu o radu, a ne o PIO, kao sudije ostalih sudova.
Venecijanska komisija u nacrtu mišljenju podsjeća da se pojavilakontroverza u vezi s primjenom ili Zakona o radu, koji propisuje starosnu granicu za odlazak u penziju od 66 godina, ili Zakona o PIO, koji od 2024. godine propisuje granicu od 65 godina.
“Venecijanska komisija naglašava da nije u njenoj nadležnosti da tumači nacionalne ustavne norme i sporne odredbe domaćeg zakonodavstva, niti da ocjenjuje ustavnost konkretnih postupaka koje su preduzeli parlament i Ustavni sud. Njen zadatak je ograničen na ocjenjivanje predmetnih pitanja u svjetlu evropskih i međunarodnih standarda i prakse, te davanje preporuka u cilju izbjegavanja sličnih situacija u budućnosti”, objasnili su.
Komisija podsjeća da je sigurnost mandata do obavezne starosne granice za penzionisanje ili do isteka mandata, osnovna garancija nezavisnosti pravosuđa, a da je to još značajnije u slučaju sudija Ustavnog suda, s obzirom na to da ta institucija ima ključnu ulogu u funkcionisanju demokratije kao krajnji arbitar u pitanjima ustavnog prava, poštovanja vladavine prava i zaštite ljudskih prava.
“Iako je starosna granica, u principu, objektivan osnov za prestanak mandata i na demokratskom zakonodavcu je da definiše starosnu granicu za penzionisanje sudija, Komisija je izražavala kritiku prema promjenama te starosne granice ili trajanja mandata sudija, čak i kad su dio šire reforme pravosuđa, ukoliko su te promjene bile ishitrene, nedovoljno opravdane ili retroaktivne, jer one mogu uticati na nezavisnost i efikasnost Suda. Radi pravne sigurnosti, starosna granica za penzionisanje sudija Ustavnog suda treba jasno da bude propisana zakonom, bez ikakvih sumnji ili nejasnoća i bez diskrecije od strane tijela koje odlučuje o penzionisanju – naročito ako je riječ o političkom tijelu poput parlamenta”, poručili su.
Nasuprot tome, kako dodaju, postojanje osnova za prijevremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda treba da ocijeni sam Ustavni sud, kao element organizacione autonomije i nezavisnosti Suda, čime se sprečava bilo kakav neprimjeren spoljašnji uticaj.
Venecijaska komisija navodi danajviši državni interes za funkcionisanje Ustavnog suda podrazumijeva, s jedne strane, da moraju postojati mehanizmi koji sprečavaju kašnjenje u obnovi sastava Suda, ali i, s druge strane, da nijedna državna institucija, uključujući i sam Ustavni sud, ne smije imati moć da blokira proces imenovanja.
“Pored toga, ukoliko dođe do blokade ili kašnjenja u obnovi sastava, treba da postoje mehanizmi koji omogućavaju Ustavnom sudu da nastavi s radom”, smatra Venecijanska komisija.
Ustavni sud je, nakon što je sudija Budimir Šćepanović stekao uslov za penziju krajem maja, ostao s četvoro sudija, od ukupno sedam, koliko treba da ih ima prema propisima. Prije Šćepanovića i Đuranović, sudijska funkcija prestala je i Miloradu Gogiću(u maju prošle godine), ali Skupština još nije izabrala njihove nasljednike, iako je pokrenuta procedura u Ustavnom odboru (raspisan oglas, saslušani kandidati). Ustavni odbor je obustavio proceduru dok Venecijanska komisija ne donese mišljenje slučaju Đuranović.
U nacrtu mišljenju Venecijanske komisije podsjeća se da član 154 Ustava Crne Gore predviđa tri osnova za prijevremeni prestanak mandata sudija Ustavnog suda: na lični zahtjev sudije, kad sudija ispuni uslove za starosnu penziju i ako je sudija osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora.
“Dva postupka mora sprovesti Ustavni sud u vezi s prestankom mandata sudije zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju: prvo, da utvrdi činjenice da su ispunjeni uslovi za starosnu penziju na sjednici; drugo, da obavijesti predlagača o ispunjenju tih uslova – i to šest mjeseci prije njihovog ispunjenja”, navodi se.
Kako dodaju,Zakon o Ustavnom sudu ne reguliše formu takvog „utvrđivanja“ (činjenica), koje ne izgleda da ima oblik ni „odluke“, ni „rješenja“.
“Ustavni sud je, čini se, protumačio član 154 Ustava kao zahtjev za donošenjem ‘odluke’, što podrazumijeva većinu glasova. Međutim, Sud se, umjesto da konkretno odlučuje o postojanju uslova za prestanak mandata, ograničavao na odlučivanje o tome da li da uopšte pošalje obavještenje predlagaču. Kao posljedica ovog tumačenja, kad Sud nije postigao većinu za slanje obavještenja, nije donosio formalnu odluku, već postoji samo zapisnik o glasanju, koji ponekad, ali ne uvijek, sadrži i upućivanje na zakon koji je Sud razmatrao. U većini slučajeva, stav Suda o primjenjivosti Zakona o radu može se zaključiti samo ‘a contrario’ (razlog suprotnosti), iz toga što nije postignuta većina potrebna za slanje obavještenja predlagaču. Čak i kad je Ustavni sud naveo koji zakon smatra primjenjivim, nije dao nikakvo obrazloženje”, navodi se u nacrtu mišljenja u koje Vijesti imaju uvid.
Dodaje se da,iako je za žaljenje što je nedostatak konkretnih zakonskih odredbi o starosnoj granici za penzionisanje sudija Ustavnog suda, zajedno sa propustom Suda da kroz formalne, obrazložene odluke razjasni koji zakon je primjenjiv, doveo do pravne nesigurnosti, Komisija smatra da čak i ako primjenjivost Zakona o radu nije bila nedvosmisleno i eksplicitno utvrđena, procedura propisana Zakonom o Ustavnom sudu, koja zahtijeva formalno obavještenje Ustavnog suda, ipak je trebalo da bude poštovana od strane parlamenta. Komisija u tom pogledu podsjeća na obavezu lojalne saradnje među državnim institucijama u demokratskoj državi zasnovanoj na vladavini prava.
Komisija je takođe mišljenja da, čak i ako važeće zakonodavstvo ne sadrži opsežna pravila o sukobu interesa i izuzeću, sudije Ustavnog suda treba da pokažu uzdržanost, imajući u vidu potrebu da Ustavni sud kao garant Ustava funkcioniše kao demokratska institucija.
Venecijanska komisija je konstatovala da su njeni sagovornici bili mišljenja da je potrebna zakonska reforma kako bi se osiguralo da se slična situacija više ne ponovi.
Preporučeno
“Ovo mišljenje se odnosi na elemente koji bi mogli postati dio takve reforme”, navodi se u nacrtu.
Video