Video
Kako je naveo Obradović, od 21 poslovnički očekivanog termina, premijer je prisustvovao na svega 14, a u sedam slučajeva nije bio prisutan da odgovari na pitanja poslanika i poslanica i tako položi račune Skupštini i građanstvu.
“U političkom sistemu u kojem Vlada ima dominantnu ulogu u kreiranju javnih politika, redovno održavanje premijerskog sata je minimalni standard demokratske odgovornosti. Odlaganja i nepredvidiva dinamika održavanja slabe kontrolnu funkciju Skupštine i umanjuju javnu odgovornost Vlade”, navodi se u saopštenju.
Prema njegovim navodima, Poslovnik propisuje da se poslanička pitanja postavljaju na posebnoj sjednici najmanje jednom dvomjesečno tokom redovnog zasijedanja, da se pitanje predsjedniku Vlade postavlja na početku te sjednice, a da se u mjesecu kada se ona ne održava organizuje posebna sjednica posvećena premijerskom satu.
Time je, navodi Obradović, uspostavljen okvir da ovaj institut bude redovan mjesečni mehanizam parlamentarne kontrole tokom osam mjeseci redovnog zasijedanja.
“Od početka mandata Vlade Milojka Spajića evidentiran je 21 poslovnički očekivan termin premijerskog sata, a održano ih je ukupno 14. U 2023. godini evidentirana su dva termina, a održan jedan premijerski sat, u 2024. godini osam termina, a održano pet, u 2025. godini takođe osam termina, a održano pet, dok su u 2026. godini održana sva tri od tri evidentirana premijerska sata”, istakao je.
Kako je naveo, CGO je podsjetio da je odnos predsjednika Vlade Milojka Spajića prema parlamentarnom predstavljanju programa rada od početka mandata bio ispod očekivanog nivoa institucionalne odgovornosti.
“Prilikom izbora 44. Vlade nije pročitao ekspoze, već samo sastav Vlade, iako upravo usmeno predstavljanje programa ima posebnu demokratsku težinu. Sličan obrazac bio je prisutan i u praksi premijerskog sata tokom perioda od 2023. do 2026. godine, kada su zabilježena brojna odlaganja, pomjeranja termina i situacije u kojima su pisani odgovori dostavljani bez mogućnosti rasprave u plenumu”, dodaje se u saopštenju.
CGO ističe da pisani odgovori ili naknadna pojašnjenja ne mogu zamijeniti neposrednu raspravu u plenumu. Suština premijerskog sata jeste javno suočavanje predsjednika Vlade sa pitanjima poslanika i poslanica, zbog čega njegovo redovno prisustvo predstavlja osnovni izraz odgovornosti izvršne vlasti prema Skupštini.
Obradović je kazao da analiza CGO-a pokazuje da su poslanički klubovi u značajnoj mjeri koristili premijerski sat za otvaranje pitanja od javnog interesa. Prema podacima CGO-a, kako je dodao, od početka mandata predsjednika Vlade Milojka Spajića do 6. jula 2026. godine premijeru je postavljeno ukupno 187 pitanja.
“Najviše pitanja postavili su Evropski savez i DPS – po 19, zatim DNP i URA – po 18, BS i PES – po 17, Poseban klub poslanika – 16, Demokrate – 16, NSD – 13, SNP – CIVIS – 12, DUA i HGI – 11, Albanski forum – šest, a Albanska alijansa – pet pitanja. Podaci pokazuju da premijerski sat koriste i vlast i opozicija, što potvrđuje njegov institucionalni značaj, iako se razlikuju način i svrha njegovog korišćenja”, dodao je.
Kako je naveo, u okviru poslaničkih klubova, najaktivniji u postavljanju pitanja premijeru bili su Dritan Abazović (URA) i Boris Bogdanović (Demokrate) sa po 15 pitanja, Milan Knežević (DNP) sa 12, Vasilije Čarapić (PES) sa 11, Adrijan Vuksanović (klub DUA i HGI), Boris Mugoša (Evropski savez) i Danijel Živković (DPS) sa po osam, Dejan Đurović (NSD), Radinka Ćinćur (Poseban klub poslanika) i Bogdan Božović (SNP- CIVIS) sa po šest, te Mirsad Nurković i Amer Smailović (BS), Artan Čobi (Albanski forum) i Ilir Čapuni (Albanska alijansa) sa po pet pitanja.
“Ostali poslanici su postavili 72 pitanja premijeru. Preciznije po poslaničkim klubovima: Evropski savez/SD (Branislav Nenezić šest. Nikola Zirojević pet), DPS (Andrija Nikolić četiri, Ivan Vuković dva, Jevto Eraković dva, Nikola Rakočević jedno, Nikola Milović jedno, Mihailo Anđušić jedno), Poseban klub poslanika (Jevrosima Pejović pet, Ilir Čapuni tri, Vladimir Dobričanin dva), NSD (Slaven Radunović tri, Marko Kovačević dva, Jovan Vučurović jedno, Vaso Obradović jedno), BS (Ervin Ibrahimović tri, Damir Gutić dva, Admir Adrović jedno, Adel Omeragić jedno), DNP (Milun Zogović dva, Vladislav Bojović dva, Maja Vukićević jedno, Jelena Kljajević jedno), PES (Miodrag Laković jedno, Dragana Vučević jedno, Tonći Janović jedno, Jovan Subotić jedno, Uglješa Urošević jedno, Boris Pejović jedno), SNP – CIVIS (Slađana Kaluđerović pet, Maja Vučelić jedno), URA (Miloš Konatar tri), DUA i HGI (Mehmed Zenka tri), Demokratska Crna Gora (Momčilo Leković jedno) i Albanski forum (Nikola Camaj jedno)”, dodao je Obradović.
Tematski, kako je pojasnio, pitanja su se najčešće odnosila na ekonomski standard, javne finansije, fiskalnu održivost i efekte programa Evropa sad 2, evropske integracije, vladavinu prava, bezbjednosni sektor, borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, infrastrukturne projekte, razvoj sjevera, lokalne potrebe, turizam, Morsko dobro, povezivanje sa susjednim državama, kao i na državljanstvo, jezik, popis i druga društveno-politička pitanja koja često generišu priličnu pažnju javnosti.
“CGO ocjenjuje da odnos prema premijerskom satu odražava odnos prema parlamentarnoj demokratiji. Zato je važno obezbijediti redovnu, predvidivu i transparentnu praksu njegovog održavanja, uz javno dostupnu evidenciju zakazanih, odloženih i održanih sjednica i dosljedno prisustvo predsjednika Vlade u plenumu”, istaklao je.
Kako je precizirao, neposredni odgovori na pitanja poslanika i poslanica ne mogu biti zamijenjeni pisanim odgovorima ili naknadnim pojašnjenjima.
Preporučeno
“Premijerski sat mora biti redovan mehanizam javne odgovornosti izvršne vlasti. Pozitivan trend iz 2026. godine treba pretvoriti u institucionalni standard, kako bi predsjednik Vlade redovno i direktno odgovarao na pitanja poslanika i poslanica”, zaključio je Obradović.
