U trenutku kada iz Brisela stižu poruke o novoj fazi proširenja i mogućem ubrzanju evropskog puta regiona, Crna Gora se ponovo nalazi u fokusu kao potencijalno naredna članica. Međutim, iza političkih poruka o napretku, sve su izraženija upozorenja da ključne reforme i dalje izostaju u praksi. Pajović-Musić u razgovoru za Standard ukazuje da evropski proces u Crnoj Gori i dalje karakteriše jaz između normativnog okvira i stvarnog funkcionisanja institucija.

EVROPSKE INTEGRACIJE I STVARNI DOMET REFORMI U CRNOJ GORI

Početak evropskih integracija, kako ističe Pajović-Musić, bio je jasno postavljen, ali bez dubinskog efekta na institucije.

„Početak evropskih integracija bio je politički jasan i strateški opravdan, ali dominantno normativan. Danas, kada čujemo poruke o „velikom koraku ka pristupanju“, važno je reći da taj korak neće imati suštinu bez stvarne primjene standarda“, kazala je Pajović-Musić za Standard.

Ona posebno ukazuje na značaj najnovijih poruka iz Brisela i njihov širi kontekst.

„Posebno u kontekstu najnovijih poruka iz Brisela i kroz pokretanje nove faze procesa, važno je naglasiti da taj zamah u velikoj mjeri ima i geopolitičku dimenziju“, ističe sagovornica portala Standard.

U tom okviru, kako dodaje, interes Evropske unije ne znači automatski i unutrašnju spremnost sistema.

„Evropska unija danas ima interes da region drži u svojoj orbiti, ali to ne znači da su unutrašnje reforme u potpunosti sprovedene“, kazala je Pajović-Musić.

Ključni problem vidi u neskladu između deklarativne posvećenosti i stvarnosti.

„Naprotiv – brojni primjeri iz prakse ukazuju da Crna Gora i dalje simulira, umjesto da suštinski sprovodi reforme u oblasti vladavine prava. Evropski put nije pitanje izjava, već stanja institucija, a ono se najjasnije vidi upravo u kriznim i spornim slučajevima, kojih u Crnoj Gori ne nedostaje“, naglasila je Pajović-Musić.

VIZIJA EU POSTOJI U RETORICI, ALI NE I U PRAKSI

Govoreći o razumijevanju članstva u Evropskoj uniji, Pajović-Musić naglašava raskorak između političkih poruka i realnosti.

„Vizija postoji na nivou retorike, ali praksa je demantuje. Ne može se govoriti o punoj posvećenosti evropskim vrijednostima, dok istovremeno imamo kontinuirane napade na novinare i medije, presude bez adekvatne odgovornosti za nasilje nad novinarima (poput slučaja u Gornje Zaostro), kao i upozorenja da Crna Gora ulazi u zonu ozbiljnog rizika za slobodu medija“, ističe Pajović-Musić.

Ona upozorava i na političke pritiske prema nezavisnim medijima.

„Posebno zabrinjavaju i optužbe dijela vladajućih struktura usmjerene ka ućutkivanju nezavisnih medija, o čemu su upoznate i institucije Evropske komisije.“

Dodatno problematizuje odnos prema sudskim odlukama.

„Dodatno zabrinjava činjenica da se u pojedinim slučajevima ignorišu i pravosnažne sudske odluke, kao u slučaju nezakonitog izbora direktora RTCG Boris Raonić, čime se direktno urušava princip vladavine prava i šalje poruka da ni sudske presude nijesu obavezujuće kada nijesu politički pogodne”, podsjeća Pajović-Musić. 

Kako ističe, riječ je o sistemskom problemu.

„To nije izolovan problem već jasan pokazatelj da evropske vrijednosti nijesu dosljedno usvojene“, navodi Pajović-Musić.

PRAVOSUĐE KLJUČNI TEST EVROPSKOG PUTA CRNE GORE

Govoreći o perspektivi članstva, Pajović-Musić ističe da Crna Gora ima realne šanse, ali da ih ozbiljno ugrožava stanje u pravosuđu.

„Šanse postoje, ali ih direktno potkopava stanje u pravosuđu“, kaže Pajović-Musić.

Kao dokaz navodi niz slučajeva koji su uzdrmali povjerenje javnosti.

„To se vidi kroz niz slučajeva koji su duboko uzdrmali povjerenje javnosti-uključujući postupanje u predmetima Milivoja Katnića, Zorana Lazovića i Saše Čađenovića, uključujući javne polemike, protesti i otvorena pitanja o poštovanju prava u postupku“, navodi ona.

Dodatno naglašava problem nedostatka odgovora unutar sistema.

„Dodatno zabrinjava izostanak jasnih odgovora tužilaštva na međusobne prijave unutar sistema, kao i percepcija selektivnosti pravde“, upozorava Pajović-Musić.

Prema njenim riječima, ključ za napredak je jednakost pred zakonom.

„Crna Gora može biti prva, ali samo ako pokaže da pravila važe jednako za sve – uključujući i one na vrhu institucija“, ističe Pajović-Musić.

Upozorava da bi bez takvog pristupa evropski napredak mogao ostati više posljedica spoljnopolitičkih okolnosti nego unutrašnjih reformi.

„U suprotnom, evropski napredak će ostati više rezultat geopolitičkog momenta nego stvarne spremnosti sistema“, upozorava Pajović-Musić.

Naglašava i da je potrebno izgraditi društvo jednakih sa snažnim i nezavisnim institucijama.

„Potrebno nam je društvo jednakih, sa jakim i nezavisnim institucijama koje štite zakon i Ustav, a ne sistem privilegovanih i politički podobnih“, naglašava Pajović-Musić.

BEZ STABILNOG BALANSA IZMEĐU BEZBJEDNOSTI I PRAVA

Kada je riječ o zakonodavnom okviru i policijskim ovlašćenjima, Pajović-Musić smatra da formalna rješenja nijesu dovoljna.

„Zakonodavni okvir formalno predviđa mehanizme kontrole, ali praksa i normativni proces pokazuju da balans nije stabilno uspostavljen“, ocjenjuje Pajović-Musić.

Podsjeća na konkretne događaje koji su otvorili pitanje postupanja bezbjednosnih struktura.

„Primjeri poput postupanja prema građanima u osjetljivim bezbjednosnim situacijama, poput događaja na Cetinju I Belvederu ( septembar 2021), obilježavanje 13.Jula u Nikšiću ( 2022),kao i protesta ispred Vile Gorica (jul 2025) – otvorila su ozbiljna pitanja o prekomjernoj upotrebi sile i izostanku odgovornosti,“ navodi Pajović-Musić.

Ukazuje i na problem zakonskih rješenja i podsjeća je da predsjednik Jakov Milatović vraćao Skupštini Crne Gore više zakona iz oblasti bezbjednosti.

„Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da je predśednik države vratio Skupštini zakone iz oblasti bezbjednosti, uključujući Zakon o ANB i Zakon o unutrašnjim poslovima, upravo zbog spornih odredbi koje se odnose na mjere tajnog nadzora i njihovom kolizijom sa Ustavom i evropskim standardima“, ističe Pajović-Musić.

Taj slučaj, kako ističe naša sagovornica, jasno ukazuje da problem nije samo u primjeni zakona, već i u njihovom kreiranju.

„U takvom kontekstu, bez snažnog i nezavisnog nadzora, bezbjednost postaje izgovor za kršenje ljudskih prava“, naglašava Pajović-Musić.

BORBA PROTIV KRIMINALA BEZ PUNE KONTROLE SISTEMA

Analizirajući borbu protiv organizovanog kriminala, Pajović-Musić ocjenjuje da se naglasak stavlja na efikasnost, ali bez dovoljno kontrole.

„Trenutno – bliže je demonstraciji efikasnosti nego izgradnji sistema kontrole. Na to ukazuju kontroverze oko rada tužilaštva u više predmeta, uključujući slučajeve povezane sa Agencijom za sprečavanje korupcije i hapšenje I politički progon nekadašnje direktorice ASK Jelene Perović“, ocjenjuje Pajović-Musić.

Ukazuje i na širi institucionalni problem.

„Dodatno zabrinjavaju pitanja uloge pojedinih članova Savjeta ASK u kontekstu odnosa prema zviždačima,konkretno člana Savjeta ASK Mladena Tomovića, kao i činjenica da institucionalne reakcije često ne pružaju adekvatnu zaštitu onima koji ukazuju na zloupotrebe. U takvom ambijentu došlo je i do prekida saradnje sa međunarodnim ekspertima“, upozorava Pajović-Musić.

Slične obrasce vidi i u radu Ustavnog suda Crne Gore i odnosu prema sudskim odlukama u pojedinim slučajevima.

„Sličan obrazac se vidi i kroz dugotrajne kontroverze u vezi sa radom Ustavnog suda Crne Gore, uključujući odluke o tzv Temeljnom ugovoru, i ignorisanje sudskih odluka u slučaju RTCG. Ovo su već sistemski problem koji nijesu na nivou incidenta, već nažalost postaju pravilo“, ističe Pajović-Musić.

Ona upozorava i na širu sliku.

„Organizovani kriminal koji razara Crnu Goru nije samo u kriminalnim klanovima, već i u opasnoj formi sprege kriminala, vlasti i institucija“, naglašava Pajović-Musić.

Kako isziče, ukoliko se sudske presude ignorišu, a reforme sprovode samo formalno, dovodi u pitanje stvarna priroda evropskog napretka.

„Ako se sudske presude mogu ignorisati, a reforme simulirati, onda evropski napredak nije rezultat sistema, vec političkog trenutka“, zaključuje Pajović-Musić.

TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE.