To je za Pobjedu kazao poslanik vladajućeg Pokreta Evropa sad Tonći Janović, ujedno, jedan od najglasnijih zagovornika promjene odredbi pomenutog pravnog akta, čime bi šest primorskih opština ponovo imale većinu ingerencija nad najvrednijim, priobalnim pojasom Crne Gore.
No, izgleda da je ta primorska zona i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u ovom trenutku mnogo više od ekonomskog pitanja. Ono predstavlja par exellence politički problem oko kojeg dio vladajuće većine sada „lomi koplja“. Naime, prilikom glasanja da se u dnevni red juče započete Pete sjednice Prvog redovnog zasijedanja u ovoj godini uvrste izmjene i dopune Zakona o morskom dobru, od 54 prisutna poslanika za je glasalo njih 44 iz redova i vlasti i opozicije.Devet glasova protiv, te jedan uzdržani stigli su iz klupa vladajuće koalicije „Za budućnost Crne Gore“ koju čine Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija.
Upravo takav odnos snaga potvrđuje nezvanična saznanja Pobjede da PES svojim stavom želi da pruži podršku težnjama primorskih opština. Otvoreno protiv su iz NSD-a, a njihov stav dijeli i dio najjače opozicione Demokratske partije socijalista.
Promjene
Tokom brojnih dosadašnjih zvaničnih susreta predstavnika crnogorskih institucija sa evropskim kolegama, u kontinuitetu je isticano kako naš put ka Evropskoj uniji zavisi i od poštovanja zakona kojima je Crna Gora potvrdila prihvatanje rezolucija koje se sprovode u zajednici država kojoj težimo. Jedna od ključnih odnosi se na decentralizaciju, odnosno jačanje uloge koju lokalne samouprave imaju u kreiranju i realizaciji najrazličitijih politika.
To uključuje i upravljanje najvećim prirodnim resursom koji dijele opštine Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj, obalom i morem.
Predstavljajući dopunu dnevnog reda, ideju je u ime predlagača iznio poslanik Iljir Čapuni (Albanska alijansa). Uz njega, potpis na ovaj zahtjev su još 24. marta stavili i Artan Čobi (Albanski forum), Mehmet Zenka (Demokratska unija Albanaca), Amer Smailović (Bošnjačka stranka), te Momčilo Leković (Demokrate).
Iako bi izmjenama u zakonskom tekstu, koji je tokom više od tri decenije samo minorno preoblikovan, opštine dobile 90 odsto sredstava od naplate zakupa obale, Čapuni je dao mahom političke opaske na sve što se do sada (ni)je uradilo. Kako je istakao, predloženim izmjenama se ne ukida samo preduzeće za upravljanje morskim dobrom, već će se njegove ingerencije svesti na integralno upravljanje. To u suštini znači da će na direktorskom mjestu ove institucije, koje po trenutnoj raspodjeli čelnih pozicija pripada NSD-u, ostati Mladen Mikijelj, ali očigledno sa manje mogućnosti za zaradu nego što je to sada slučaj.
Čapuni je tako najavio da će opštine biti zadužene za „sve ono čime se do sada nije upravljalo“, odnosno, za sve od održavanja do planova za upravljanje i namjenu morskog dobra.
– Ne možemo kriviti menadžment u posljednjih nekoliko godina za korijen ovog „zla“ i svih nedaća koje su imali stanovnici primorskih opština. Krivi smo mi, jer je i dalje na snazi zakon donijet još 1992. godine, za vrijeme režima Slobodana Miloševića i kada smo ostavili „sabrana nedjela“ po susjednim državama – kazao je Čapuni u plenumu, dok su se iz poslaničkih klupa dijela vlasti čula dobacivanja.
Kako je dodao, opštine koje su najviše pogođene aktuelnim zakonskim rješenjem su Ulcinj i Tivat.
– Potreba decentralizacije proizilazi iz Člana 2 Zakona o potvrđivanju Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, kojim se propisuje da će javne poslove prvenstveno obavljati oni organi vlasti koji su najbliži građanima – istakao je on, te
zaključio kako je uvrštavanje ovakvog prijedloga u dnevni red Skupštine „korak ka evropskom putu“.
Rijetki stavovi
Jedan od rijetkih poslanika koji je htio da govori o ovoj temi bio je Janović, Tivćanin koji smatra da će izmjene ovog pravnog akta „doprinijeti suštinskim promjenama, a ne zamjenama, jer decentralizacija nije samo princip, već i konkretna politika za pravednije, efikasnije i odgovornije upravljanje“.
– Prema predloženim zakonskim izmjenama planirana je transformacija trenutnog Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom u regulatornu agenciju, koja bi imala zadatak da postavlja obavezujuće smjernice. Time bi se omogućilo kvalitetnije i transparentnije upravljanje ključnim resursom svih primorskih opština. To je jedini način da se građanima obalnog dijela Crne Gore omogući aktivno uključivanje u odlučivanje o svojoj sudbini i budućnosti, kao što je to i bilo do 1992. godine – rekao je Janović za Pobjedu.
Po njemu, ključno je to da bi primorske opštine, koje najbolje poznaju svoje resurse, konačno mogle same da odlučuju kada će i koliko ulagati u svoja kupališta, šetališta i pristaništa, koje plaže mogu biti javna kupališta, a koje su za izdavanje. Kako je istakao, vrijeme je da se novim zakonskim rješenjem zaustavi višedecenijsko odlivanje milionskih prihoda, a da se istovremeno za predviđene namjene ne vraća ni deset odsto sredstava.
Po njemu, podrška ovakvoj promjeni zakonodavnog teksta nije ništa pogrešno, naprotiv.
– Ova inicijativa nije ništa novo i tu nema iznenađenja. Ja sam je odavno pokrenuo i, kao odgovoran čovjek i političar, obećao mojim sugrađanima da ću istrajati u namjeri da se sprovede u djelo – rekao je ovaj tivatski poslanik za naš list.
Raniji pokušaji
Zakon kojim se reguliše upravljanje morskim dobrom, pored toga što je star 23 godine, posljednji put je značajnije mijenjan davne 2011. godine.
Do danas, za vladavine DPS-a u dva navrata bilo je pokušaja da se on promijeni. Prvi put je to bilo u januaru 2014. godine, kada je prijedlog stigao iz Vlade na čijem je čelu bio Milo Đukanović, a ministar održivog razvoja i turizma bio Branimir Gvozdenović. Dokument je u Skupštini izglasan krajem avgusta 2015. godine, ali je zatim povučen i nikada nije stupio na snagu.
Drugi put je to bilo tokom mandata iste vlade. Krajem decembra 2015. Skupštini je upućen novi prijedlog, ali je izvršna vlast odlučila da ga povuče iz procedure mjesec dana kasnije.
O tome da bi JP za upravljanje morskim dobro trebalo značajno da se transformiše, a dio njenih ingerencija pređe na lokalne samouprave, takođe se pominje više od deset godina, ali nijesu postojali mehanizmi koji bi natjerali vlast da to prihvati. Na taj način, izgubila bi kontrolu kako nad značajnim resursom, tako i nad menadžerskom pozicijom koja donosi mnoge privilegije.
Kada dođe na red rasprava oko izmjena ovog zakona, biće jasno kome je u interesu da stanje i dalje ostane isto. Kristina JERKOV
Janović: Pretpostavljam da ima i onih koji čekaju prijedlog Vlade za izmjene zakona
Na pitanje da li su i vlast i opozicija podijeljeni u stavovima oko toga da li i na koji način treba mijenjati način rada trenutne agencije za upravljanje morskim dobrom, poslanik Janović kaže da takve stvari „ne može da predvidi“.
– Kakav će biti ishod glasanja, ne mogu da predvidim. Prošlo je vrijeme jednoumlja i živimo parlamentarnu demokratiju. Takođe, pretpostavljam da će biti i onih koji čekaju novi prijedlog Vlade u vezi sa izmjenama Zakona o morskom dobru. Bez obzira na sve, u svoje ime mogu da kažem da neću odustati od namjere da se ovaj zakon izmijeni u korist svih građana, kako sam i obećao – najavio je sagovornik Pobjede.
Preporučeno
Video