Čarapić je u svojoj objavi, a zarad svojih političkih stavova instrumentalizovao i mlade u Crnoj Gori, koji su mu poslužili kao dokaz konsenzusa o evropskoj budućnosti Crne Gore.
Čarapić tvrdi kako mladi svoju budućnost uprkos teretu devedesetih, vide u Crnoj Gori, no paradoks njegovih tvrdnji je očigledan: dok ih vlast koristi za političko preusmjeravanje krivice, mladi spas i budućnost ne traže u zemlji kakvu zamišlja Čarapić, već u državama Zapadne Evrope.
ČARAPIĆEV OPASNI NARATIV
„Mladi u Crnoj Gori nemaju dilemu kakvu budućnost žele za svoju zemlju – to je Crna Gora u EU. EU za nas znači vladavinu prava, građanske slobode, ekonomski razvoj, bolji životni standard i društvo u kojem mladi ne moraju da traže budućnost izvan granica svoje države. Ono što je sada jasno je da jedan od najvećih tereta ovoj aspiraciji mlade generacije predstavlja naše nasleđe iz 90-ih, odnosno odluka Mila Đukanovića da Crnu Goru uvuče u ratnu politiku, što je uključivalo i agresiju na Dubrovnik“, napisao je Čarapić na društvenoj mreži X.
Pokušaj Čarapića, da spori napredak ka EU i da snove mlađih generacija o boljem životu u Crnoj Gori predstavi kao teret devedesetih godina, je u najmanju ruku pogrešan, jer poslanik PES-a zaboravlja da već dvije godine upravo partija kojoj pripada vrši vlast, a pet godina oni sa kojima tu istu vlast trenutno dijeli.
No, ovo zanemiravanje, sopstvene odgovornosti, možda i nije najveći problem za poslanika PES-a, već su to podaci Monstata, koji demantuju, njegove tvrdnje o mladima i njihovoj evropskoj budućnosti u Crnoj Gori, uprkos, kako je naveo teškom bremenu, koje ih opstruira.
ISELJAVANJE KAO REALNOST
Podaci Monstata jasno govore da je iseljavanje postalo trend koji poprima dramatične razmjere i da tvrdnje Čarapića kako mladi sebe i svoju budućnost vide u ovoj zemlji, ne stoje.
Razlozi nijesu breme devedesetih i događaji koji su se desili prije 30 i kusur godina, već aktuelne teme i sve teže ekonomske prilike u državi.
Prema podacima u 2020. godini Crnu Goru napustilo je 2.396 ljudi, da bi se 2021. broj se povećao na 2.786. Taj trend je nastavljen i 2022. godine, kada je u inostranstvo je otišlo 3.394 građana, da bi se 2023. godine broj se udvostručio – zemlju je napustilo 6.930 crnogorskih građana.
Podaci pokazuju da upravo najčešće odlaze mladi. Prema podacima popisa, preko 44.000 crnogorskih državljana školuje se i radi u inostranstvu, najviše u starosnoj dobi od 20 do 29 godina.
Zanimljivo je to da upravo Pokret Evropa sad, kao svoje najvažnije političko obećanje navodi ekonomski boljitak građana, koji očigledno nijesu ispinuli, jer su upravo su to najvažniji razlozi zbog kojih ljudi odlaze iz Crne Gore.
Prema Monstatu, 21.449 građana je kao razlog odlaska navelo ekonomske prilike. Još zabrinjavajući su podaci iz studije Fondacije “Fridrih Ebert” iz 2024. koja pokazuje da petina mladih – 20,59 odsto, želi da napusti Crnu Goru zbog loših socijalnih i ekonomskih uslova.
Najčešće navode nemogućnost zapošljavanja u struci, niska primanja i nestabilnu društveno-političku situaciju.
Dakle, upravo oni za koje Čarapić tvrdi da budućnost vide u Crnoj Gori.
Preporučeno
Dok Čarapić insistira da mladi „nemaju dilemu“ oko evropskog puta, realnost pokazuje da upravo ta generacija najviše napušta zemlju. Problem je dakle manji za poslanika Čarapića, a mnogo veći za Crnu Goru, jer evropska budućnost postaje projekt koji se, paradoksalno, ostvaruje u zemljama Zapadne Evrope, a ne u samoj Crnoj Gori.