U Crnoj Gori više ne postoji ni ono, ističe Uljarević, što se ranije označavalo kao “simuliranje reformskog procesa”.

“Naši donosioca odluka, a tu primarno mislim na političare iz izvršne i zakonodavne vlasti, se više i ne trude da nekom pokažu da im je stalo do evropskih integracija ili da nešto rade u tom pravcu”, rekla je Uljarević.

Jaz u koji je Crna Gora upala nakon 11 godina pregovora sa EU najbolje ilustruje, smatra Uljarević, činjenica da već nekoliko godina nemamo vrhovnog državnog tužioca i predsjednika Vrhovnog suda u punom mandatu, da nemamo kompletiran Ustavni sud ni Sudski savjet.

“Što su sve ozbiljna ograničenja za efektivnu reformu u oblasti vladavine prava. Naravno, tu su i drugi brojni problemi”, naglasila je Uljarević.

Tu je, kako ističe, i duboka polarizacija koja je ušla u sve pore našeg društva i koja je ugrozila multietnički, građanski i antifašistički karakter države Crne Gore.

Ukoliko taj dio ne riješimo, naglašava, onda se još dugo nećemo pomjeriti sa mjesta. Petina građana Crne Gore misli da Crna Gora neće nikada ući u EU, napominje Uljarević.

“Govorimo o jednoj ozbiljnoj grupaciji ljudi koji mogu sjutra biti euroskeptici ili protivnici tog procesa”, pojasnila je ona.

Na putu ka EU smo, kako ističe, izgubili kredibilitet i integritet.

“Crnogorskim političkim strukturama se više ne vjeruje na riječ. Biće potrebno mnogo vremena da se to povjerenje obnovi, da i evropski partneri, mislim na EU i države članice, imaju neku vrstu uvjerenja da kada im nešto obećate ovdje da će se stvarno raditi na tome”, rekla je Uljarević.

Suviše puta su prevareni, ali su prevareni i građani Crne Gore, dok, ističe Uljarević, niko ne snosi odgovornost za brojne propuštene šanse.

Proces pregovora sa EU nije odgovarao novim vlastima

Ambasadorka EU je na jučerašnjoj konferenciji CGO-a ukazala da Crna Gora više nema kapacitet ni da apsorbuje evropske fondove koji su joj na raspolaganju, podsjeća Uljarević.

“Ne treba vam bolji pokazatelj od toga koliko mi, ne da smo samo stali, nego smo počeli da koračamo unazad”, rekla je ona.

Uljarević je saglasna sa jučerašnjom izjavom predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića u dijelu da je zastoj u pregovorima sa EU počeo za vrijeme mandata Duška Markovića.

“Pri čemu sam objasnila da smo mi imali već od 2017. povlačenje ručne koje se vidjelo kroz ono što je bio otpor prema produkciji određenih rezultata. Ali ti izvještaji su bili daleko bolji nego oni koji su nastupili nakon 2020. godine. Znači još uvijek je postojala neka vrsta uvjerenja u Briselu da će se neki rezultati isporučiti. Vjerovali su crnogorskim partnerima”, kazala je Uljarević.

Proces pregovora sa EU, smatra Uljarević, nije odgovarao novim vlastima nakon 2020. godine.

“Prvi zakon nakon izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovjesti koji su nove vlasti nakon izbora 2020. usvojile u Skupštini Crne Gore je bio Zakon o izmjenama i dopunama o državnim službenicima i namještenicima, koji je prethodno bio usaglašen sa Evropskom komisijom (EK) a išlo se u pravcu izmjena sa kojima se EK nikada ne bi složila, a to je snižavanje kriterijuma izbora državnih službenika i namještenika kako bi se otvorio prostor za partijsko zapošljavanje”, podsjetila je Uljarević.

Kada je riječ o imenovanjima, u crnogorskom parlementu nije prošao kandidat za člana Sudskog savjeta koji je deset godina bio sudija Evropskog suda za ljudska prava, ističe Uljarević.

“Taj sud je, da podsjetim, nadležan za 800 miliona građana Evrope. Radi se o doktoru Nebojši Vučiniću koji je naš profesor međunarodnog prava sa državnog univerziteta. Nije niko mjerio to u smislu određenih kriterijuma, nego se mjerila podobnost za neku vladajuću većinu”, kazala je Uljarević.

Ćuti se na gaženje zakona, na ono što je izbjegavanje obaveza prema EU, a politička volja se, kako napominje, mjeri i kroz to.

Koliko je Crnoj Gori potrebna odgovorna i proevropska Vlada, toliko joj je, smatra Uljarević, potrebna jaka, konstruktivna, proevropska opozicija.

“Mi u prethodnom periodu nismo imali prilike to da vidimo. Možda bi stvari u nekim segmentima bile malo drugačije, ako ništa, vjerovatno bi to osnažilo one koji već sada padaju u apatiju, koji gledaju sve na isti način”, rekla je Uljarević.

Svi plaćamo cijenu pogrešnih odluka

Mi ne znamo šta je pokret Evropa sad (PES) ideološki, ističe Uljarević i dodaje da ne čujemo da njihovi predstavnici pričaju istim glasom, ne znamo kakvi su njihovi stavovi o ključnim pitanjima koji se odnose na proces evropeizacije, i na onim koji su vrijednosnog karaktera, a koji su usko vezani za taj proces.

“Oni su velika nepoznanica u tom segmentu. Ne možemo svu tu priču prekriti ekonomskim populizmom jer i iza takve priče mora da postoji neka ideologija”, rekla je Uljarević.

Uljarević se boji da su EU, Velika Britanija, SAD, Kanada i ostali zapadni partneri, kada je u pitanju odlazeća vlada, potpuno izgubile uticaj i da postoje neki drugi uticaji na tu vladu.

“To je jedna posledica vrlo jakog dijelovanja eksternog nedemokratskog aktera, tu prije svega mislim na predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, premijera Abazovića i na određeni broj ministara u toj vladi”, kazala je Uljarević.

Činjenica da je Abazović pri potpisivanju temeljnog ugovora prošle godine postupio potpuno suprotno onome što su bili savjeti zapadnih partnera, a “odigrao” za svoje partnere iz Beograda je bila već jasna indikacija da se odustaje od evropskog puta.

“Nije za očekivati da ta vlada razumije šta je preporuka Brisela, snažna sugestija i slično. Ono što je mnogo veći problem je što mi svi plaćamo cijenu toga”, naglasila je Uljarević.

Abazovićev odnos prema novinarima podsjeća na onaj koji ima Vučić u Srbiji

Stanje u medijima u Crnoj Gori nikada nije bilo dobro, smatra Uljarević, ali ono što je posebno danas zabrinjavajuće jeste da postoji jako malo televizija čije je vlasništvo ostalo iz Crne Gore.

“To vrlo ugrožava način na koji ti mediji funkcionišu u smislu koliko su objektivni, kakve sadržaje proizvode i ka kome ih usmjeravaju”, rekla je Uljarević.

Uljarević dodaje da same vlasti prave atmosferu u kojoj je legitimno omalovažavati i etiketirati novinare ako vam se ne dopada kako oni izvještavaju.

“Vi nećete naći takvu situaciju na Kosovu ili u Hrvatskoj”, naglasila je Uljarević.

Političari koji su se nekada borili za nezavisan javni servis sada ćute, kazala je direktorica CGO-a komentarišući ponovno biranje Borisa Raonića na čelo RTCG-a, nakon što je Viši sud u Podgorici potvrdio presudu Osnovnog suda u Podgorici, prema kojoj je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora Javnog servisa.

Način na koji se odlazeći premijer Abazović odnosi prema novinarima, ističe, podsjeća na odnos koji Aleksandar Vučić ima prema novinarima.

“Vi nećete naći takvu situaciju na Kosovu ili u Hrvatskoj”, naglasila je Uljarević.

Političari koji su se nekada borili za nezavisan javni servis sada ćute, kazala je direktorica CGO-a komentarišući ponovno biranje Borisa Raonića na čelo RTCG-a, nakon što je Viši sud u Podgorici potvrdio presudu Osnovnog suda u Podgorici, prema kojoj je Raonić nezakonito izabran za generalnog direktora Javnog servisa.

Oni ne vode računa, smatra ona, koliko se programa u javnom interesu proizvodi i šta se stvarno dešava u toj kući.

Javni servis bi trebao da otvara drugu vrstu debata u odnosu na one koje je do sada pokrećao, kao i da svoju pluralnost mjeri raznovrsnošću gostiju, ali da oni budu relevantni za teme o kojima pričaju, smatra Uljarević.

Ne može premijer da bude onaj koji optužuje, pokreće slučaj, procesuira i presuđuje, rekla je Uljarević povodom jučerašnjeg teksta M portala u kojem se navodi da Abazović planira pretres stana urednice ovog portala i njihove redakcije.

“Ukoliko su ti navodi tačni i postoje dokazi za njih, mislim da bi M portal trebalo da pokrene pitanje odgovornosti premijera pred nadležnim organima”, rekla je Uljarević.

Ukoliko budemo ponovo imali na mjestima odlučivanja one koji će po mišljenje ići kod onih koji ne žele dobro Crnoj Gori, haos u Crnoj Gori će se nastaviti, odnosno – stabilizovaće se nestabilnost, zaključila je Uljarević.