Na pitanja poslanika odgovaraju ministar finansija Novica Vuković, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Aleksa Bečić, ministarka javnih radova Majda Adžović, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević i ministar pravde Bojan Božović.

Vuković: Ne možemo govoriti o grčkom scenariju

Boris Pejović (PES) upitao je ministra finansija Novicu Vukovića o stanju javnih finansija.

„Javne finansije nisu ugrožene, ne možemo govoriti o „grčkom scenariju“. Nema ekonomskih opravdanosti koje bi nas povezale, javne finansije su snažne i stabilne“, rekao je Vuković.

Takođe, Vuković je kazao i da je prosječna zarada od 2021. od 2026. sa 532 eura porasla na 1026 eura, odnosno 93 procenta. Pejović mu je na to odgovorio da uporedi plate s rastom cijena.

Adžović: Velje brdo će doprinijeti stabilizaciji cijena stanova na tržištu

Branka Marković (PES) pitala je ministarku Majdu Adžović o Veljem brdu.

“To nije samo još jedan građevinski projekat, to je poruka, to je zaokret u stambenoj politici Crne Gore. Imate li procjenu da li će početak gradnje kompleksa uticati na pad cijena nekretnina u Crnoj Gori”, pitala je Marković.

Adžović je odgovorila da povećanjem broja stanova pod povoljnim uslovima dolazi do “stabilizacije tržišta i smanjenja pritiska na rad cijena”.

“Na osnovu ekonomskih principa i iskustava sličnih projekata, dajemo sebi za pravo da tvrdimo da će povećanje ponude, kroz projekat Velje brdo, nesporno uticati na smanjenje pritiska na tržištu i na dugoročnu stabilizaciju cijena”, dodala je ona.

“Ministar kazao da su suspendovali službenike jer su bili na patriotskom skupu”

Potom je pred poslanicima bio ministar pravde Bojan Božović, kojeg je Ivan Vuković (DPS) pitao na koji način će se kontrolisati primjena nedavno usvojenog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

“Po prirodi stvari, niko od nas ne može da zna šta se tamo dešava. I to pitanje naročito je bitno sada, kada direktor ANB-a može dati nalog da se prikupljaju informacije o građanima bez naloga suda. A sve se dešava u problematičnom ambijentu permanentnog progona i targetiranja ljudi koji ne misle kao vi.

Kazao je kako je danas u Crnoj Gori dovoljan razlog za suspenziju sa posla to što neko ide na skupove na kojima se vijore crnogorske zastave.

“Prije neki dan je koleginica Branka Marković kazala da je, kao prosvjetni radnik, bila negativno nastrojena prema vlasti do 30. avgusta i da nije propuštala priliku da ide po protestima i da digne glas protiv negativnih praksi i da pozove na promjenu vlasti. I gospođa Marković je sve to vrijeme uredno radila u sistemu prosvjete u Crnoj Gori. Juče smo, sa druge strane, čuli ovdje ministra odbrane Dragana Krapovića, koji je rekao da su neki službenici Ministarstva odbrane bili suspendovani jer su 2020. godine bili na patriotskom skupu, gdje su se vijorile crnogorske zastave”, dodao je Vuković.

“Shvatate li vi da se ovdje javno saopštavaju tajne informacije?”

Pitao je Božovića da li uviđa razliku između “ovog i onog vremena”.

“I vi u takvom ambijentu dajete neograničenu moć ljudima iz ANB-a? U ambijentu u kojem su moguće ovakve stvari, gdje iz klupa većine svakog dana čujete najgore optužbe na račun svih ljudi koji se usude da dignu glas protiv ovih i ovakvih praksi. Kritički nastrojeni mediji proglašavaju se zaštitnicima kriminala, a i nevladine organizacije, koje su 2020. više doprinijele promjeni vlasti nego kompletna tadašnja opozicija. Intelektualci idu na sud, a proevropska opozicija se proglašava nekakvim ruskim agentima”, istakao je on.

Pitao je Božovića kako gleda na to što se u Skupštini saopštavaju informacije koje bi trebalo da budu tajne.

“Shvatate li vi da mi svakog drugog dana u parlamentu slušamo o istragama koje bi trebalo da budu tajne? Nama kolege saopštavaju stvari koje po zakonu ne bi smjeli da znaju”, zaključio je Vuković.

Marković: Išla sam na proteste, sreća da su uprave škola to razumjele

Marković je odgovorila Vukoviću kako je išla na proteste i da su uprave škole u kojoj je predavala to razumjele.

“Sva je sreća da sam ja imala u školi uprave koje su to razumjele. Pritom, takvog sam karaktera da se ne plašim, a bio je neki razgovor tadašnjeg direktora kad je bio referendum, da ne izlazim, ali nijesam trpjela nikakav pritisak. Jer odajem utisak da me ne mogu slomiti”, rekla je ona.

Vuković: Nijesam govorio o tome…

Vuković joj je rekao kako je govorio o tome da se u to doba moglo ići na proteste, pri čemu je naveo primjer svih učesnika litija i potpisnika podrške SPC iz 2020. godine, koji ni na jedan način nijesu ispaštali zbog toga.

“A vi ovdje imate ministra odbrane, koji kaže da je neko suspendovan jer je bio na skupu na kojem su se vijorile crnogorske zastave”, dodao je on.

“Ima ljudi kojima je bilo teško, ima ljudi koji su platili cijenu političke borbe, ali ima u vašim klupama i onih koji su – dok sam ja čekao na zaposlenje kao doktor nauka – tada dobijali posao možda i zahvaljujući nekim stvarima na koje vi aludirate. I danas mene kritikuju i govore o nepočinstvima režima koji je njima tada pomogao da se zaposle. Bilo bi dobro da se oni koji su tada radili i kojima ništa nije falilo uzdrže od komentara”, rekao je on.

Božović: Zakon o ANB-u biće upodobljen sa GDPR-om, nacrt je upućen Briselu

Na pitanja poslanika odgovarali su ministar finansija Novica Vuković, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Aleksa Bečić, ministarka javnih radova Majda Adžović, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević i ministar pravde Bojan Božović.

Vuković: Ne možemo govoriti o grčkom scenariju

Boris Pejović (PES) upitao je ministra finansija Novicu Vukovića o stanju javnih finansija.

„Javne finansije nisu ugrožene, ne možemo govoriti o „grčkom scenariju“. Nema ekonomskih opravdanosti koje bi nas povezale, javne finansije su snažne i stabilne“, rekao je Vuković.

Takođe, Vuković je kazao i da je prosječna zarada od 2021. od 2026. sa 532 eura porasla na 1026 eura, odnosno 93 procenta. Pejović mu je na to odgovorio da uporedi plate s rastom cijena.

Adžović: Velje brdo će doprinijeti stabilizaciji cijena stanova na tržištu

Branka Marković (PES) pitala je ministarku Majdu Adžović o Veljem brdu.

“To nije samo još jedan građevinski projekat, to je poruka, to je zaokret u stambenoj politici Crne Gore. Imate li procjenu da li će početak gradnje kompleksa uticati na pad cijena nekretnina u Crnoj Gori”, pitala je Marković.

Adžović je odgovorila da povećanjem broja stanova pod povoljnim uslovima dolazi do “stabilizacije tržišta i smanjenja pritiska na rad cijena”.

“Na osnovu ekonomskih principa i iskustava sličnih projekata, dajemo sebi za pravo da tvrdimo da će povećanje ponude, kroz projekat Velje brdo, nesporno uticati na smanjenje pritiska na tržištu i na dugoročnu stabilizaciju cijena”, dodala je ona.

“Ministar kazao da su suspendovali službenike jer su bili na patriotskom skupu”

Potom je pred poslanicima bio ministar pravde Bojan Božović, kojeg je Ivan Vuković (DPS) pitao na koji način će se kontrolisati primjena nedavno usvojenog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

“Po prirodi stvari, niko od nas ne može da zna šta se tamo dešava. I to pitanje naročito je bitno sada, kada direktor ANB-a može dati nalog da se prikupljaju informacije o građanima bez naloga suda. A sve se dešava u problematičnom ambijentu permanentnog progona i targetiranja ljudi koji ne misle kao vi.

Kazao je kako je danas u Crnoj Gori dovoljan razlog za suspenziju sa posla to što neko ide na skupove na kojima se vijore crnogorske zastave.

“Prije neki dan je koleginica Branka Marković kazala da je, kao prosvjetni radnik, bila negativno nastrojena prema vlasti do 30. avgusta i da nije propuštala priliku da ide po protestima i da digne glas protiv negativnih praksi i da pozove na promjenu vlasti. I gospođa Marković je sve to vrijeme uredno radila u sistemu prosvjete u Crnoj Gori. Juče smo, sa druge strane, čuli ovdje ministra odbrane Dragana Krapovića, koji je rekao da su neki službenici Ministarstva odbrane bili suspendovani jer su 2020. godine bili na patriotskom skupu, gdje su se vijorile crnogorske zastave”, dodao je Vuković.

“Shvatate li vi da se ovdje javno saopštavaju tajne informacije?”

Pitao je Božovića da li uviđa razliku između “ovog i onog vremena”.

“I vi u takvom ambijentu dajete neograničenu moć ljudima iz ANB-a? U ambijentu u kojem su moguće ovakve stvari, gdje iz klupa većine svakog dana čujete najgore optužbe na račun svih ljudi koji se usude da dignu glas protiv ovih i ovakvih praksi. Kritički nastrojeni mediji proglašavaju se zaštitnicima kriminala, a i nevladine organizacije, koje su 2020. više doprinijele promjeni vlasti nego kompletna tadašnja opozicija. Intelektualci idu na sud, a proevropska opozicija se proglašava nekakvim ruskim agentima”, istakao je on.

Pitao je Božovića kako gleda na to što se u Skupštini saopštavaju informacije koje bi trebalo da budu tajne.

“Shvatate li vi da mi svakog drugog dana u parlamentu slušamo o istragama koje bi trebalo da budu tajne? Nama kolege saopštavaju stvari koje po zakonu ne bi smjeli da znaju”, zaključio je Vuković.

Marković: Išla sam na proteste, sreća da su uprave škola to razumjele

Marković je odgovorila Vukoviću kako je išla na proteste i da su uprave škole u kojoj je predavala to razumjele.

“Sva je sreća da sam ja imala u školi uprave koje su to razumjele. Pritom, takvog sam karaktera da se ne plašim, a bio je neki razgovor tadašnjeg direktora kad je bio referendum, da ne izlazim, ali nijesam trpjela nikakav pritisak. Jer odajem utisak da me ne mogu slomiti”, rekla je ona.

Vuković: Nijesam govorio o tome…

Vuković joj je rekao kako je govorio o tome da se u to doba moglo ići na proteste, pri čemu je naveo primjer svih učesnika litija i potpisnika podrške SPC iz 2020. godine, koji ni na jedan način nijesu ispaštali zbog toga.

“A vi ovdje imate ministra odbrane, koji kaže da je neko suspendovan jer je bio na skupu na kojem su se vijorile crnogorske zastave”, dodao je on.

“Ima ljudi kojima je bilo teško, ima ljudi koji su platili cijenu političke borbe, ali ima u vašim klupama i onih koji su – dok sam ja čekao na zaposlenje kao doktor nauka – tada dobijali posao možda i zahvaljujući nekim stvarima na koje vi aludirate. I danas mene kritikuju i govore o nepočinstvima režima koji je njima tada pomogao da se zaposle. Bilo bi dobro da se oni koji su tada radili i kojima ništa nije falilo uzdrže od komentara”, rekao je on.

Božović: Zakon o ANB-u biće upodobljen sa GDPR-om, nacrt je upućen Briselu

Odgovarajući na Vukovićevo pitanje, Božović je kazao kako i dalje, kada je u pitanju ANB, postoji najveći dio ovlašćenja koja moraju proći provjeru predsjednika i vijeća Vrhovnog suda.

“Ove aktivnosti koje su ostale kao ovlašćenje direktora ANB-a, u stvari je kratkotrajno, samo onda kada se mora promptno djelovati. Ali i u tim situacijama to se mora upodobiti sa GDPR-om, odnosno sa Zakonom o pravima ličnosti. I nacrt zakona je upućen Evropskoj komisiji”, kazao je Božović.

Kazao je kako u Ministarstvu pravde nema revanšizma, te da se tamo oslanja na ljude koji su u toj instituciji bili znatno prije njega.

“Praksi je, nažalost, ovakvih ili onakvih bilo unutar raznih institucija. Ne želim da govorim da je to bilo samo u nekom prošlom periodu ili da ga ima isključivo danas. Ali odgovorno kažem da u Ministarstvu pravde u mom mandatu nije bilo revanšizma”, istakao je Božović.

Laković: Mi danas nemamo funkcionalan Odbor za bezbjednost i odbranu

Nezavisni poslanik Miodrag Laković kazao je kako je i prethodni Zakon o ANB-u bio nedostatan, a opet je ponovio kako se naročito protivi usvojenim izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima.

“Mislim da je neustavan i nepravedan, i da krši ustavna i radna prava policijskih službenika. Vjerujem da je ministar propustio da kaže da danas nemamo funkcionalan Odbor za bezbjednost i odbranu, jer nema predsjednika i u ovom momentu imamo 12 članova. A taj odbor je važan kada je u pitanju kontrola zakonitosti rada ANB-a i MUP-a”, dodao je on.

Huter: Što ćete sa Raonićem, znate li da su zbog toga ljudi osuđeni na uslovne zatvorske kazne?

Oskar Huter (DPS) pitao je Božovića o slučaju, kako je kazao, nezakonitog direktora RTCG Borisa Raonića.

“On je rekorder po broju nezakonitih imenovanja, a nova prvostepena presuda, po tužbi Slavena Knezovića, nova je potvrda bezakonja. I pored više pravosnažnih presuda, Raonić se na njih ne obazire, niti one imaju dejstvo. A i mnogo je drugih nezakonitosti, poput podstrekavanja članova Savjeta RTCG da ne poštuju presude, zbog čega su njihova četiri člana osuđena i na uslovne zatvorske kazne”, naglasio je on.

Nezakonito Raonićevo imenovanje, tvrdi on, rezultiralo je štetom po budžet od oko 200.000 eura, ali i time da je taj slučaj postao redovan dio godišnjih izvještaja Evropske komisije.

“Ministre kako objašnjavate to da se presude u Crnoj Gori ne izvršavaju? Time se urušava vladavina prava. Da li je to dokaz institucionalne nemoći i slabosti države”, upitao je on.

Božović: Nema mjeseca da me iz EK ne pitaju za to, nešto se mora mijenjati

Božović je kazao da izvršavanje pravosnažnih presuda jeste jedan od velikih izazova, te da je važno razmišljati na koji način treba postupati kada se takve situacije dogode.

“Treba svi da razmislimo kako djelovati u odnosu i na RTCG i na bilo koje tijelo, poput regulatornih agencija, ukoliko njihovi savjeti postupaju suprotno presudama i zakonu. Mislim da je to jako važno”, naglasio je on.

Ne prođe, dodao je, ni mjesec dana da ga neko iz Evropske komisije ne pita za slučaj Raonić.

“Tako da je meni ova tema poznata, moramo otvoreno reći da se nešto mora mijenjati. Moramo vidjeti na koji način izaći iz ove kompleksne situacije”, dodao je.

Huter: Shvatate li vi da je Raonić već dva puta pobjegao od pravosnažne presude?

Ipak, Huter je potom pročitao pisani odgovor ministra, u kojem je navedeno kako u slučaju Raonić “još ne postoji zaokružen pravni epilog”.

“A imamo li zaokružen pravni epilog, recimo, za Milivoja Katnića, za bilo kojeg čovjeka sa kojima se licitira iz ovih klupa”, upitao je on ministra.

Raonić je, kaže Huter, već dva puta “pobjegao pravosnažnoj presudi”.

“Jednom uz pomoć Savjeta, a drugi put tako što je dao ostavku i ušao u v.d. stanje. Sve to radi uz pomoć većine članova Savjeta RTCG. I taj slučaj ostaje na bruku svih vas.Oz ovakav pristup svih institucija, Raonić i njemu slični mogu trajati sve dok se ova raspadajuća većina ne isprati tamo gdje pripada”, kazao je on.

“Čujete li vi kako poslanici vlasti crtaju mete na račun kritički nastrojenih medija?”

Huter je potom istakao kako se iz parlamenta, uprkos opomenama sa evropskih adresa, i dalje crtaju mete na račun kritički nastrojenih medija.

“Čujete li vi ministre da poslanici većine targetiraju novinare i nazivaju ih saradnicima kriminala. Recite mi samo čujete li to, je li to u skladu sa vašim svjetonazorima? To je bruka i sramota”, kazao je on.

Božović je naglasio kako se sa njegovog stanovišta neprihvatljivo gušenje i targetiranje medija i novinara.