Video
STANDARD: Što se sada formalno događa u odnosima Crne Gore i Hrvatske? Nakon narušavanja odnosa rezolucijom o Jasenovcu objavljeno je da je dogovoren za 27.01. u Zagrebu prvi sastanak predstavnika MVEP RH i MVP CG i da je „određena dinamika“, ali ništa više od toga. Da li je bilo sastanaka, ako da, koliko, kako su prošli, ima li pomaka?
BABIĆ GALIĆ: Bez da opterećujem detaljima važno je istaknuti kako su tog datuma u Zagrebu i održane političke konsultacije kao jedan od oblika saradnje i koordinacije između dviju država.
Taj je konkretan sastanak označio početak sistemskog rada i procesa, ali je važno znati i da takvi susreti delegacija podrazumijevaju rad i pripremu koja se odvija kako prije tako i poslije samog sastanka.
Iz Vlade CG u posljednje vrijeme dobijamo uvjeravanja kako postoji politička volja tražiti rješenja, pozorno pratimo korake koji idu u tom smjeru. Važno je da obje strane u tom procesu budu skoncentrisane i usmjerene na rezultate. O konkretnim rezultatima moći će se govoriti kad obje strane budu spremne za objavu postignutog u tom procesu.
STANDARD: Što su ciljevi Hrvatske u tim pregovorima? Što želi Hrvatska postići i u kojem roku?
BABIĆ GALIĆ: Jasno smo u ranoj fazi mandata aktualne crnogorske vlade istakli da Republika Hrvatska svoju viziju bilateralnih odnosa s Crnom Gorom zasniva na načelima dobrosusjedstva koje se temelji na želji i podršci da u susjednoj Crnoj Gori imamo prijateljsku zemlju, partnera u ostvarenju zajedničkih interesa, pouzdanog NATO saveznika, kandidata koji trenutno pregovara o punopravnom članstvu u EU i buduću članicu EU.
Što se prije riješe otvorena pitanja i otkloni ono što remeti odnose postavili bi se temelji za puni potencijal partnerskih i dobrosusjedskih odnosa.
STANDARD: Vlast Crne Gore više ne preduzima direktne aktivnosti poput prošlogodišnjeg usvajanja parlamentarne rezolucije o Jasenovcu, ali ona suštinski ne mijenja politiku. Što bi trebalo konkretno vlast u Crnoj Gori da učini da bi Hrvatska ocijenila da je to ponašanje, kako je navedeno u saopštenju MVEP kada su tri crnogorska zvaničnika proglašena nepoželjnima u RH, „u skladu s evropskim vrijednostima i u evropskom duhu“.
BABIĆ GALIĆ: Ta rezolucija poslala je jasnu, namjernu i svjesnu vrlo negativnu poruku u pogledu želje za dobrosusjedskim odnosima. Isto tako onima koji pozorno prate situaciju bilo je jasno kako ona predstavlja i znak dubokih unutrašnjih podjela. Umjesto da se politička energija skoncentrisala na rješavanje pitanja koja su proizašla iz agresije ne Republiku Hrvatsku, pa da su se na primjer rješavali slučajevi ratnih zločina i odštete ljudima koji su bili nasilno odvedeni i zatočeni u logorima u Crnoj Gori, a to je i nezaobilazno pitanje u pristupnim pregovorima s EU koje je EU zauzela i iznijela na Međuvladinoj konferenciji 26. juna 2024, u Podgorici se samo dan kasnije posegnulo za pokušajem uvlačenja Hrvatske u svoje unutrašnje podjele i razmirice i kvarenje odnosa s Hrvatskom.
Što se prije riješe otvorena pitanja i otkloni ono što remeti odnose postavili bi se temelji za puni potencijal partnerskih i dobrosusjedskih odnosa.
Jednako tako i ćutanje crnogorskih političkih dužnosnika na retoriku veličanja četničkih zločinaca glasan je odgovor koji jasno pokazuje ko drži uzde i upravlja Crnom Gorom. Svako ko misli da bi se ne pridavanjem pažnje takvoj retorici umanjio njihov učinak i djelovanje ili je naivan ili se dobro sakrio iza takve tvrdnje. Koju god od dvije iznesene teze odabrali ni jedna nije prihvatljiva evropskom obrascu i temeljnim civilizacijskim vrijednostima.
STANDARD: Je li bilo aktivnosti usmjerenih na uklanjanje nekog od tri imena s ove liste?
BABIĆ GALIĆ: Hrvatska je za sada rekla svoje!
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova je u julu prošle godine notom koja je upućena Ambasadi Crne Gore u Zagrebu, izvijestilo Crnu Goru da je Republika Hrvatska proglasila Andriju Mandića, predsjednika Skupštine Crne Gore, Milana Kneževića, poswlanika u Skupštini Crne Gore, te Aleksu Bečića, potpredsjednika Vlade Crne Gore, nepoželjnima u Republici Hrvatskoj zbog sistemskog djelovanja na narušavanju dobrosusjedskih odnosa s Republikom Hrvatskom i kontinuiranog zloupotrebljavanja Republike Hrvatske u unutrašnje političke svrhe.
Taj čin bio je ciljani odgovor na neprihvatljive aktivnosti navedenih pojedinaca i njihovu istaknutu ulogu kao nositelja politika koje nisu dobrosusjedske ni prijateljske prema Hrvatskoj.
STANDARD: Je li uopšte realno očekivati promjenu politike vlasti čiju okosnicu čine velikosrpske političke stranke?
BABIĆ GALIĆ: Smatram da su se tim činom proglašavanja nepoželjnima spomenute trojice s naše strane precizno mapirali kako način, tako i oblik odnosa i saradnje.
U tom smislu pratimo ukupnu situaciju i određujemo svoje daljnje postupke.
STANDARD: Za nešto manje od dva mjeseca očekuje se nova Međuvladina konferencija CG i EU na kojoj bi trebalo da bude riječi o našem procesu evropske integracije. Hoće li Hrvatska preduzimati neke aktivnosti kao posljednji put?
BABIĆ GALIĆ: Hrvatska, kao država članica EU koja ima najveću vanjsku EU granicu s tri države koje su u procesu pregovora s EU i kao izravan i najbliži susjed, želi napredak i svojih susjeda. To je logika „podizanja kvaliteta cijelog susjedstva“.
Hrvatska kroz sve ove godine iskreno podržava Crnu Goru na evropskom putu i spremna je pomoći svojim znanjem, ekspertizom i političkom podrškom.
Želimo da vidimo Crnu Goru kao članicu EU i stoga podstičemo da se ostvare rezultati, i u reformama i u razvijanju i jačanju dobrosusjedskih odnosa, koji bi bili nepovratni i održivi.
To su naše kontinuirane aktivnosti, Hrvatska podržava pristupni proces Crne Gore prema članstvu u EU. Hrvatska kroz sve ove godine iskreno podržava Crnu Goru na evropskom putu i spremna je pomoći svojim znanjem, ekspertizom i političkom podrškom.
STANDARD: Cinici bi rekli da za novim aktivnostima Hrvatske nema ni potrebe, jer je Crna Gora već dovoljno naštetila sebi. Kako Hrvatska generalno ocjenjuje proces evropske integracije Crne Gore od posljednje Međuvladine konferencije?
BABIĆ GALIĆ: Preduslovi da se ostvari napredak na evropskom putu, u procesu koji se zasniva na načelu vlastitih postignuća i zasluga u ostvarivanju zacrtanih kriterijuma, u rukama su države kandidatkinje i od toga zavise pretpostavke za rezultate svake Međuvladine konferencije.
Isključivo fokusiranjr na razdoblja između međuvladinih konferencija vodi nas do površnih zaključaka jer proces ulaska u EU je proces koji treba sagledavati u njegovoj sveukupnosti. I naravno ne treba gubiti iz vida pravu prirodu procesa pristupanja, a to je da on bude istinski transformativan.
STANDARD: Pronašao sam jedan Vaš intervju iz 2020. U razgovoru za jedan zadarski portal vođenom neposredno nakon političkih promjena u Crnoj Gori kazali ste: „Jasno kao netko tko dobro poznaje situaciju u Crnoj Gori mogu reći da ćemo zajedno s Crnogorcima vratiti pramac broda ka Europi i o tomu će ovisiti i svi drugi vijađi“. Jeste li i danas, pet godina nakon velikosrpske destruktivne vlasti u Crnoj Gori, tako optimistični?
Preporučeno
BABIĆ GALIĆ: U tom razgovoru sam pokušala objasniti koliki je stoljetni utjecaj Srpske crkve na labilnost crnogorskog identiteta kao i ulogu iste u političkim zbivanjima. Vjerujem da očekujete negativan odgovor no i danas mislim da Crna Gora ima snagu, načina i onog svog iskonskog duga prema svojim precima da skine sa sebe sve što je negira kao suverenu, modernu, multietničku državu. Svaki drugi scenario bio bi samouništenje, samobrisanje s karte Evrope. Sigurna sam da niko od crnogorskih političkih struktura ne bi za tako nešto želio preuzeti odgovornost i dug.
