Vujović je kazao da će predstojeći izbori donijeti značajno više prostora za postizborne kombinacije nego oni 2020. godine.

” Podjela na dva bloka je ublažena. Veliki broj starih političara je otišao, iako ne i u potpunosti animoziteti koje su donijeli. Uticaj zapadnih partnera jača na političke procese, a slabi zvaničnog Beograda i Moskve. Više od polovina listi je u zoni rizika da neće preći izborni cenzus, što može dovesti do velikog procenta rasutih glasova. Sigurne su velike koalicije i manjinske partije. Vjerovatno ćemo svjedočiti velikom broju partija koje će izgubiti parlamentarni status, kao i najvećoj promjeni političke scene, kako sa aspekta partija koje će zadržati/steći parlamentarni status, tako i na personalnom nivou u parlamentu. Zasigurno će sastav poslaničkih klupa različito izledati. Ostaje da vidimo da li će ta velika personalna promjena donijeti novu vrijednost za parlamentarne odnose”, kazao je Vujović.

Komentarišući listu koju predvodi DPS, a na kojoj nema starog kadra, Vujović je rekao da je DPS napravio ogromne promjene u partiji, ali, kako je kazao, ne i dovoljnom brzinom.

” Međutim, kada analiziramo procese, nije uvijek ista perspektiva kad gledate spolja i iznutra. Mi koji analiziramo DPS spolja, ne možemo uvijek sagledati unutrašnji proces na objektivan način. Tačno je da su trebali promjene da urade odmah 2020. Da je trebalo odavno da stvore novog lidera, te promijene naziv partije. No, pitanje je po kojoj cijeni je to bilo moguće uraditi u kraćem roku. Prije svega kada govorimo o partijskom jedinstvu. Brze promjene nose rizik da se sistem raspadne. Sa druge strane, ako se ide previše sporo, rizici su slični”, ocijenio je Vujović, dodajući da je činjenica da je DPS sproveo najsveobuhvatniju smjenu generacija na svim nivoima partije.

” Njihove liste i na nacionalnom i na lokalnom nivou oslobođene su od kompromitovanih kadrova, te je teško targetirati nekoga od njih tokom predizborne kompanje. Puno je na toj listi novih, uspješnih mladih lica. Pitanje je da li novi kandidati imaju dovoljno atraktivnosti za birače. Da li su ih na vrijeme uveli u javnost, promovisali na pravi način. Da li su predizborne poruke ove partije jasne, te da li se komuniciraju efikasno. Čini mi se da i u ovome kasne: zanemaruju činjenicu da je opozicionim partijama potrebna duža kampanja, značajno duža nego onima u vlasti”, istakao je Vujović.

Na pitanje da prokomentariše razlaz lidera Demokratskog fronta, Vujović je kazao da time nije iznenađen.

” Mene ovaj potez nije iznenadio. Nakon parlamentarnih izbora 2020. su se mogli čuti glasovi da je ovo posljednji put da DF nastupa zajedno. Ja sam odluku PZP-a da formira samostalan poslanički klub shvatio upravo na taj način – pripremom za samostalni nastup. Međutim, PZP nije uspio da vrati pozicije i podršku onog biračkog tijela koje je izgubio žrtvujući svoju poziciju u transformaciji imidža DF, odnosno pokušaju da ih predstave kao građansku, a ne radikalnu nacionalističku grupaciju. Pokušaj posljednjih pregovora da se izbjegne scenario samostalnog nastupa nije uspio, te je PZP prinuđen samostalno da nastupa”, istakao je Vujović.

Na pitanje očekuje li da će PZP samostalno preći cenzus, Vujović je rekao da je do izbora malo vremena, tako da nam ostaje da vidimo da li će PZP uspjeti svojim izbornim rezultatom da demantuje istraživanja javnog mnjenja koja im ne daju šansu da pređu cenzus.

Komentarišući dešavanja u vrhu Pokreta „Evropa sad“ i mimoilaženja Milojka Spajića i Jakova Milatovića, Vujović kaže da je „Evropa sad“ suočena sa problemima koji prate prebrz rast podrške birača novoj partiji.

” Partija, koja sa aspekta organizacije, gotovo da ne postoji, uživa podršku skoro trećine biračkog tijela, ima predsjednika države i gradonačelnika glavnog grada. Pored toga, strukturu njenog biračkog tijela ne prati profil partijskog rukovodstva. Rukovodstvo je dominantno prosrpski orjentisano, a birači koji su inicijalno i sami bili prosrpski sada to više nijesu. Stoga je pred ovom partijom previše otvorenih pitanja”, istakao je Vujović.

Prema njegovim riječima, najveći izazov PES-u biće ogromna očekivanja birača, te njihova nestrpljivost da se obećano ispuni.

” Ovakvom raspoloženju su najviše doprinijeli u „Evropi sad“ i vladajućim partijama podsticanjem nerealnih obećanja. Stoga je i najveći rizik ovoj partiji da joj se desi scenario koji je doživjela partija „5 zvjezdica“ u Italiji koja je bljesnula, osvojila vlast, te isto tako brzo pala sa vlasti i svela se na 15 odsto podrške”, ocijenio je Vujović.

Istakao je da, prije nego što se sama konsolidovala, ES je postala meta onih kojima je uzela birače, a ponovo sa kojima je u koaliciji ili planira da bude.

” Sa aspekta partijskih interesa, Spajić je donio ispravnu odluku da samostalno nastupi na izborima. Na taj način će moći da izgradi jasnu poziciju prema svim akterima. Izlazak na izbore u koaliciji sa drugim partijama bi samo nanio štetu i ograničio rast ove partije”, smatra Vujović.

Kazao je da rast ES i njena trenutna podrška mnogima predstavlja problem.

” Kada partija preskoči 30 odsto, a u vlasti je, prostor za njenu kontrolu od spoljnih aktera je veoma mali, makar je nekad ti isti akteri kontrolisali. Stoga i onima koji žele postizbornu koaliciju sa ovom partijom izuzetno smeta njen dalji rast. Zato ne treba da nas iznenađuju turbulencije u ovoj partiji i pokušaji da se prijetnjama, ucjenama, te pokušajima zloupotrebe državnih resursa utiče na proces određivanja lidera ove partije. Nejasni su bili potezi Milatovića kojima je slabio poziciju „Evrope sad“. Posebno je za partiju loša poruka da zamjenik predsjednika ne prihvata lidersku poziciju njenog predsjednika. Izjavom da „Evropa sad“ ima dva, a ne jednog lidera nanio je štetu jedinstvu partije. Partija može imati jednog lidera, a svako ko želi da bude lider može na unutarpartijskim izborima izazvati aktuelnog lidera. Partije ne trpe dvovlašće ili će se jedan od njih dvojice povući i priznati liderstvo onog drugog, ili će partija kliznuti u podjelu”, kazao je Vujović.

Istakao je da koalicioni nastup PES-a sa Ujedinjenom Crnom Gorom, te Civisom, je očigledno plod aranžmana u kojima su ove dvije partije bile „osigurači“ da se ne dozvoli scenario skraćenja mandata Skupštine, odnosno formiranja nove vlade ponovo sa Abazovićem na čelu što bi vodilo daljem odgađanju izbora i slabljenju pozicije „Evrope sad“.

” Stoga ne čudi što im je ES obezbijedila pozicije na listi i garantovala dobijanje parlamentarnog statusa”, kazao je Vujović.

On je, na pitanje da prokomentariše zajedničku listu Demokrata i Ure i zašto je Bečić pravio koaliciju sa Abazovićem, najljućim protivnikom nakon što je formirana manjinska vlada uz podršku DPS-a, Vujović je istakao da je Ura napravila sjajan pregovarački rezultat i obezbijedila iznenađujuće veliki broj mjesta unutar prvog dijela liste.

” Teško je dokučiti motivaciju Demokrata da naprave takav dogovor. Stiče se utisak da su se do posljednjeg momenta nadali koaliciji sa „Evropom sad“ ili makar podršci samo aktuelnog predsjednika Jakova Milatovića. Pošto se to nije desilo, ostali su u ovom iznuđenom modelu”, kazao je Vujović.

Prema njegovim riječima, Demokrate imaju značajno veću podršku birača nego Ura, mnogo jaču partijsku infrastrukturu, u velikom broju opština kontrolišu vlast, kao i najveće državne kompanije.

” Ura donosi privilegije upravljanja vlašću na nacionalnom nivou, uključujući bezbjednosne službe. Naravno da je važan pregovarački element podjela troškova kampanje, s tim da javnost nema uvid u taj dio dogovora. Međutim, i pored svega upitno je da li će ova koalicija imati sinergetski efekat. Kandidatura Bečića, podržana od Ure, ne ohrabruje takva očekivanja. Posebni hendikep je snažan sukob ove dvije partije prilikom formiranja Abazovićeve manjinske vlade podržane od DPS-a. Tada su Demokrate organizovale seriju protesta te dugo vodili snažnu diskreditujuću kampanju protv Ure i Abazovića. Sada je kampanja ove koalicije jednim dijelom usmjerena na promovisanje rezultata te iste vlade. Biće izazovan zadatak za ovu partiju da svoje birače uvjere da zanemare poruke iz te kampanje, ali i da anuliraju očekivanu negativnu kampanju protivnika koji će koristiti poruke ove dvije partije jedne protiv drugih tokom sukoba”, poručio je Vujović.

Komentarišući SNP-ov koalicioni nastup sa Demosom na izborima i to što je, kako su mediji objavili, partiju napustilo nekoliko funkcionera, Vujović je kazao da je SNP zahvaljujući DF-u 2020. godine uspio politički da preživi, te ne samo preživi nego preuzme ogroman dio kolača vlasti.

” Rijetki su primjeri da jedna partija ima toliko veliki dio kolača vlasti, a da ponovo ne uspijeva biti iznad traženog cenzusa prema istraživanjima javnog mnjenja. SNP je bio u velikom problemu i prije raskola, s tim da čudi koji je motiv funkcionera koji su dobili iz kvote ključne pozicije vlasti da sada napuste tu istu partiju. SNP je uveo na ključne pozicije veliki broj široj, ali i stručnoj javnosti gotovo potpuno nepoznatih lica. Odjednom, upravo oni zadaju težak udarac toj partiji u situaciji kada se bori da politički preživi. Joković kao da je ostao bez ključnih ljudi u izvršnoj vlasti. Stiče se utisak da se vodila unutarpartijska bitka za preuzimanje vođstva partije da bi se izašlo u susret zahtjevu nekih drugih partija. Pred SNP-om je teška bitka da kroz koalicioni nastup sačuva parlamentarni status, ali i ogromna propuštena šansa da se transformiše, konsoliduje iz pozicije vlasti. Umjesto transformacije u umjerenu partiju, oni su se dodatno radikalizovali”, dodao je Vujović.

Na pitanje šta očekuje od novoformiranih partija i pokreta na izborima, Vujović je istakao da su male šanse novih partija sa nepoznatim liderima da ostvare značajan rezultat.

” Nove partije su kasno krenule u kampanju, tako da će im biti teško da obezbijede parlamentarni status, makar ne putem tradicionalne kampanje”, dodao je Vujović.

Težak zadatak za SDP

” DPS je iznenadio izuzetno velikodušnom ponudom SDP-u, praktično mu garantujući, na bazi procjena osvojenih mandata, da ima tri sigurna mandata, jedan više nego na parlamentarnim izborima 2020. Stoga je bilo za očekivati kada je SDP pregovarački tim izborio izuzetno dobre uslove za koalicioni nastup da se on i desi”, kazao je Zlatko Vujović, komentarišući odluku te partije da samostalno nastupi na izborima.

” Biće veoma teško da oslabljeni SDP, bez najpopularnijih političara na listi ponovi rezultat iz 2020. godine. Međutim, SDP je znao da iznenadi i ostvari bolji rezultat nego što su mu prognozirala istraživanja javnog mnjenja. Međutim, biće to ovoga puta veoma težak zadatak za ovu partiju”, istakao je Vujović.

Promjene u DPS-u stvorile pritisak na druge partije da učine isto

Zlatko Vujović je, na pitanje da prokomentariše odlazak gotovo svih dugogodišnjih poslanika i izvjesno značajno podmlađivanje budućeg saziva parlamenta, rekao da su promjene u DPS-u stvorile pritisak na druge partije da učine isto.

” Odlaskom Đukanovića, Markovića… otvoreno je pitanje što rade u parlamentu Predrag Bulatović, Andrija Mandić… ili na regionalnom nivou da je vrijeme da ode i Vučić… koji je u vlasti sa manjom pauzom još od vremena Miloševića. Stoga jeste vrijeme da se desi smjena generacija političara i u Crnoj Gori i u nekim zemljama regiona, s tim da će novoj generaciji političara vijek trajanja biti značajno kraći nego onima koji su dominirali političkom scenom do sada”, poručio je Vujović.

Crna Gora, nakon 17 godina od obnove nezavisnosti, tumara dezorjentisana

” Crna Gora 17 godina nakon obnavljanja nezavisnosti nalazi se, najblaže rečeno, dezorjentisana. Kako njene elite, tako i njeni birači. Tako i naši zapadni partneri”, kazao je Zlatko Vujović, povodom godišnjice crnogorske nezavisnosti.

Istakao je da „nikad više verbalno iskazanog saglasja kuda treba da se kreće Crna Gora, a nikad manje konkretnog rada vlasti da Crna Gora postane članica EU“.

” Gotovo da nema političkog subjekta koji ne podržava članstvo Crne Gore u EU, uz 85 odsto građana koji bi glasali na referendumu za EU članstvo, a Crna Gora nikad pasivnija po tom pitanju. Nikad se nijesu češće pominjali od vladajuće elite riječi da je dostignuto pomirenje, poštovanje prava, a nikad više u društvu revanšizma uz otvoreni progon neistomišljenika. Umjesto da se usvajaju evropske vrijednosti, društvo se klerikalizuje, podjele produbljuju a građani radikalizuju. No, svi neuspjesi su opravdani od građana povećanjem plata, iako je ogromna većina svjesna da se iz skupih kredita ne mogu na duži rok isplaćivati nezarađene zarade “, kazao je Vujović.

Poručio je da Crna Gora tumara dezorjentisana, ali, kako je kazao, i pored toga može dobiti novu priliku da u naredne četiri godine okonča pregovore i privede kraju proces ratifikacije članstva u EU ako uspije da obezbijedi široki politički konsenzus i formira stabilnu proevropsku i prozapadnu vladu koja bi mobilizovala oko sebe sve ljudske resurse kojima zemlja raspolaže bez obzira na političku orjentaciju.

” Potrebno je da se okupimo oko onoga oko čega se svi, makar verbalno, zalažemo a to je članstvo u EU. Evropa sad će dobiti ogromnu šansu kao neko ko će odlučivati o sastavu nove vlade, da EU postane naša stvarnost. Propuštanje takve šanse se može vratiti kao bumerang po njihovu popularnost. Na njima je da probaju iskoristiti šansu, a na nama ostalim građanima da ne dozvolimo da nam ukradu evropsku budućnost, odnosno da pritiskom ne dozvolimo odustajanje i odgađanje ispunjenja EU agende”, poručio je Vujović.