Vuković navodi da je „dosadašnji tok kampanje obilježilo i otvoreno miješanje političkih struktura iz Srbije, o čemu svjedoči, ne samo snažna logističko-medijska podrška Demokratskom frontu, već i prisustvo brojnih funkcionera Srpske napredne stranke u Nikšiću tokom prethodnih nekoliko sedmica. Ukoliko neko smatra da je to u redu“, kaže, „neka najprije pokuša da zamisli situaciju u kojoj neko iz rukovodstva DPS-a agituje po Novom Sadu za neku stranku u susret lokalnim izborima“. Posledica su „veoma izražene tenzije“ i sporadični incidente u Nikšiću, ističe Vuković.

„Imajući u vidu pojačanu aktivnost naših državnih organa posljednjih dana, vjerujem će se situacija u susret izborima normalizovati. Istovremeno, nemam dilemu da će slobodarski, antifašistički i građanski Nikšić, dominantno okupljen oko koalicije koju predvodi naša partija, ubjedljivo trijumfovati 14. marta.“

* Mislite li da bi DPS u doglednoj budućnosti ponovo mogla da, na izborima ili bez njih, dobije parlamentarnu većinu?

– Iako od parlamentarnih izbora nije prošlo ni pola godine, sasvim je očigledno da je stanje u Crnoj Gori neuporedivo gore nego prije 30. avgusta. Deklarativno proevropska Vlada, kojoj podršku u parlamentu dominantno obezbjeđuje proruski Demokratski front (predstavljen sa 27 od 41 poslanika vladajuće većine), djeluje bez plana u odnosu na brojne izazove s kojima se suočavamo kao društvo i država. Epidemiološka situacija je najgora u Evropi, još uvijek nije ni predložen budžet za 2021. godinu, a nacionalni avio-prevoznik „Montenegro Airlines“ je de facto ugašen nakon petnaestak dana. Uz to, vladajuća većina nedavno je pokušala da izmijeni zakone o tužilačkoj organizaciji, kako bi nad njome uspostavila političku kontrolu, i odustala tek nakon ozbiljnih upozorenja iz Brisela.

Nešto ranije, za potrebe rada u Sektoru za kontraobavještajnu djelatnost, Ministarstvo odbrane angažovalo je dvojicu ljudi koji su prethodno osumnjičeni za špijunažu protiv interesa NATO saveza, što ozbiljno dovodi u pitanje kredibilitet Crne Gore kao države članice. Istovremeno, crnogorska diplomatija je, već gotovo mjesec dana, obezglavljena kao posljedica odluke novog ministra vanjskih poslova da ambasadore pozove na konsultacije, bez posebnog obrazloženja.

Veoma važno je pomenuti i to da je aktuelna vlada prva u posljednjih dvadesetak godina u kojoj nema političkih predstavnika manjinskih naroda, Bošnjaka-muslimana, Albanaca i Hrvata. Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, na kojeg provladini mediji u Crnoj Gori i „prijateljski“ mediji u Srbiji uporno skreću pažnju u nastojanju da dokažu multietnički karakter nove izvršne vlasti, zapravo služi kao paravan za realizaciju antievropske politike u kojoj, uz Demokratski front, aktivno učestvuje i njegova, navodno prozapadno orijentisana stranka – Građanski pokret URA.

U svjetlu ovih i brojnih drugih činjenica koje svjedoče o poražavajućem učinku nove vlade, apsolutno nemam dilemu da je u najboljem interesu Crne Gore da DPS, što prije, opet preuzme odgovornost za rukovođenje državom. Podsjećanja radi, nakon neuspjeha na posljednjim izborima, u januaru smo organizovali vanredni kongres, usvojili novi program i statut i značajno osvježili kadrovsku strukturu partije. Na taj način, iskazali smo poštovanje prema poruci koju nam je politička javnost poslala 30. avgusta i, vjerujem, snažno se preporučili za povratak na vlast u dogledno vrijeme.

* Kako komentarišete tvrdnje da su Aleksandar Vučić i Milo Đukanović u dosluhu, imajući u vidu stalne napetosti između Srbije i Crne Gore koje se vide i u aktuelnoj kampanji u Nikšiću? Stiče se utisak da se u Crnoj Gori, kada je o mešanju Srbije u njene unutrašnje stvari reč, radije kritikuju njena vlada i neke druge institucije, dok je predsednik Vučić manje više pošteđen.

– U pitanju je prilično providan pokušaj da se, raznim teorijama zavjere, suštinski legitimiše otvoreno miješanje jedne države u unutrašnjopolitička pitanja druge. O tome je, uostalom, nedavno ubjedljivo govorio i sam predsjednik Đukanović. Kao neko ko se, prije ulaska u politiku, bavio političkim naukama, s fokusom na prostor bivše Jugoslavije, plašim se da se, u odnosu aktuelne vlasti u Srbiji prema regionu, prepoznaju obrasci djelovanja iz vremena Miloševićevog režima.

Preporučeno

ŠEHOVIĆ ZA STANDARD: Ne spremamo se da uđemo u tuđu vlast, već da predvodimo novu – 24. septembra će pasti sve maske

SVRKOTA ZA STANDARD: Euro Model povećanja plata nosi rizik otpuštanja radnika, veće zarade mogle bi dodatno podstaći inflaciju

U UDESU AUTOBUSA sa podgoričkim osnovcima kod Mojkovca povrijeđeno četvoro djece

ŠEF BUGARSKE DELEGACIJE U EPP: Pokrenuli smo postupak protiv SNS-a, Vučić je predugo igrao na obje strane

Pet država udarilo pečat na zastoj u pregovorima

ODRŽANO ROČIŠTE ZA USLOVNI OTPUST: Šarić odležao dvije trećine kazne, čeka se odluka suda

U nekim segmentima, pogotovo na medijskom planu, odnos prema Crnoj Gori još je i gori nego tokom devedesetih. Ovo razumijem kao direktnu, reklo bi se i logičnu posljedicu oživljanja velikodržavne ideje u Srbiji kroz projekat stvaranja takozvanog srpskog sveta. Imajući u vidu njegov apsolutni politički autoritet u Srbiji, predsjednik Vučić izvjesno snosi i najveću odgovornost za eventualne posljedice takvog djelovanja. S tim u vezi, iako bih volio da griješim, čini mi se da još uvijek nijesmo savladali bolne lekcije iz recentne prošlosti našeg regiona.

* Da li imate saradnju sa vlastima u Beogradu imajući u vidu da je 2010. potpisan Protokol o saradnji Beograda i Podgorice?

– S upravom Grada Beograda imamo prijateljski odnos. U proteklom periodu imao sam priliku da se sretnem s gradonačelnikom Zoranom Radojičićem i predsjednikom Skupštine Nikolom Nikodijevićem. Očekivano, nakon pojave virusa korona u regionu, opao je intenzitet naše komunikacije i usporena je realizacija jednog broja prethodno planiranih zajedničkih projekata. Ipak, nadam se da će se, u mjesecima koji su pred nama, epidemiološka situacija konačno stabilizovati, što bi nam omogućilo da nastavimo tamo gdje smo stali prije godinu dana.