On je gostujući na Televiziji E poručio je da Crna Gora ne smije popuštati pritiscima „kao vjetru“, komentarišući zahtjev predsjednika Jakova Milatovića za hitno odlučivanje o eventualnom pomilovanju bivše ministarke Vesne Bratić, nakon apela njene sestre Slavice Bratić.
Mora, kako je podvukao on gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata, imati svoje težište i jasan stav.
“Bojim se da, u želji za stalnim balansiranjem, dolazi do gubitka političkog subjektiviteta… Predsjednik često ima neke takve izlete – ali to je stvar njega i njegovih savjetnika”, ocijenio je lider HGI.
„POBJEGAO IM SPOMENIK, A ISPOLJAVA SE SILA NAD DOSTUPNOM ŽENOM“
Ko god je kriv, podvlači on, trebalo bi da odgovara.
“To važi za Bratić i za sve ostale, ali mislim da treba štititi dignitet svakog čovjeka. Kao što mi nije bilo lijepo vidjeti kad su (bivšu predsjednicu Agencije za sprečavanje korupcije) Jelenu Perović privodili sa lisicama pod policijskom silom, jednako tako sad mislim da to nije dobro i da na drugi način treba završiti te procesne radnje, a ne praviti predstavu za javnost”, naglasio je Vuksanović.
Jer, kako je rekao, nema ko nije pobjegao.
“Od nakaradnog bronzanog spomenika (četničkog komandanta Pavla Đurišića) pa nadalje – a ispoljavate silu nad ženom koja vam je dostupna”, jasan je Vuksanović.
GODINA PRED NAMA ĆE POKAZATI KO JE GDJE I SA KOJIM ZADATKOM
Apelacioni sud Crne Gore je odbio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i potvrdio presudu Višeg suda u Podgorici kojom su oslobođeni optužbe svi okrivljeni u predmetu poznatom kao „državni udar“. U obrazloženju ove odluke se navodi da tokom postupka nije dokazano da su optuženi izvršili krivična djela im se stavljaju na teret.
Presudom Višeg suda u Podgorici oslobođeni su krivice aktuelni predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić i lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević, kao i optuženi Eduard Šišmakov Vadimovič, Vladimir Popov Nikolajevič, Bratislav Dikić, Predrag Bogićević, Nemanja Ristić, Srboljub Đorđević, Kristina Hristić, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić i Mihailo Čađenović.
Sa druge strane, predsjednik Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Dejvid Mekalister nedavno je potvrdio zabrinutost zbog ruskog i srpskog uticaja preko vjerskih organizacija, medija i politčara. Vuksanović ukazuje da se te činjenice, kad ih opozicija potencira, svode na „političku borbu i nadmetanje“.
“A vidimo da i oni koji su izvan Crne Gore, a među njima i onih koji se posebno bave tim problematika, isto uočavaju”, istakao je Vuksanović.
Bezbjednosne dileme su, dodaje on, bile prisutne kako prije ove presude, tako i jedanko danas nakon nje.
“To uočivaju i konstatuju brojni zvaničnici međunarodne zajednice. Tako da nije ništa novo u tom pogledu. To je jedan kontitnutet, pogotovo u vremenu u kojem smo duboko zagazili u proces evropskih integracija. Kako se budemo bližili okončanju, biće više izazova. Na to treba biti spreman”, naveo je lider HGI.
Godina koja je pred nama, poručuje Vuksanović, će pokazati ko je gdje i sa kojim zadatkom – na političkom, društvenom i svakom drugom polju.
“Vidjećemo određene političke poteze koji mogu narušiti homogenost našeg društva… Sve ovo što smo imali prethodnih mjeseci ili godinu i po bilo je u cilju usporavanja dinamike i uspješnosti na našem evropskom putu: tu mislim na nepotrebnu i štetnu Rezoluciju o Jasenovcu, sve vezano za ustavnu krizu, događanja u Botunu… Kad god bi napravili neki uspjeh u evropskim integracijama, sjutri dan bi se pojavio neki problem koji nije dolazio iz opozicionih redova nego redova većine”, naveo je Vuksanović.
To će, cijeni on, imati dalje refleksije kako vrijeme bude odmicalo.
VIDI SE MEĐUNARODNA VOLJA DA BUDEMO DIO EU
Predsjednici parlamentarnih opozicionih partija održali su sastanak sa delegacijom Odbora Evropskog parlamenta za vanjske poslove, a Vuksanović kaže da je bio zaista dobar i konstruktivan.
“Imali smo skoro sat sadržajnog razgovora gdje smo slušali jedni druge. Vidi se dobra volja međunarodne zajednice da Crna Gora bude članica Evropske unije. Uskoro će četvrta godišnjica agresije Rusije nad Ukrajinom, a to je oživjelo proces proširenja i određena vrata su nam otvorena. Imamo veliku šansu da budemo članica EU i budemo tamo gdje po svojoj prirodi pripadamo”, naveo je on.
Imao je, kako je rekao, i sastanak sa „dokazanim prijateljem“ Crne Gore – izvjestiocem Evropskog parlamenta Toninom Piculom.
“I draga mi je ta naklonjenost prema Crnoj Goi uz prisutnu svijest o svim ometajućim silama sa strane, političkim instalacijama tih sila koje djeluju iznutra… Ali ne smijemo skrenuti i posustati u tom procesu jer će naše članstvo biti poraz za sve te koji bi da nas u tome spriječe”, dodao je Vuksanović.
„HRVATI U BOKI NAKON TRIDESETAK GODINA SLUŠAJU ISTU PRIČU“
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore ocijenio je da su izjave paroha Mijajla Backovića, u kojima je kazao da su „Hrvati u Boki projekat“ imale obilježja javnog govora kojim se negira i – ili relativizuje pravo pripadnika bokeljskih Rimokatolika da se slobodno nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati, te mu preporučio da se ubuduće uzdrži dovođenja u pitanje autentičnosti, porijekla ili identiteta pripadnika bilo koje nacionalne ili vjerske zajednice. Vuksanović je u odnosu na to poručio da smo konačno dobili neku institucionalnu reakciju na ono što zapravo nije „ništa novo“.
“Žalosno je što Hrvati u Boki kotorskoj slušaju istu priču nakon tridesetak godina. Nema tu ništa novo. Ovo su priprosti imitatori svojih ideoloških „otaca“ i vidimo na ovom primjeru da su kompleksi nasljedni… Kada govorimo o nasljedstvu, to mogu biti i kompleksi i frustracije”, naveo je on.
Svako, kako je rekao, ispoljava prirodu koju nosi u sebi i ne možete tražiti od nekoga da vam da nešto što u sebi nema.
“Ali Crna Gora mora biti demokratska zemlja i društvo gdje svi mogu ispoljavati svoje specifičnosti ne ugrožavajući nikoga drugoga.. Mi se tako ponašamo jer smo sigurni u sopstveni identitet”, rekao je on.
POVRAT IMOVINE JE LJUDSKO PRAVO
Na pitanje koliko crnogorske i hrvatske odnose mogu opteretiti zahtjevi za povrat imovine hrvatskim porodicama u Boki, Vuksanović poručuje da je to jedno od ljudskih prava.
“To je jedno od ljudskih prava – pravo na imovinu. Imate slučajeve gdje su donijete presude prije 20-30 godina – a da nijesu upisane u katastar. To predstavlja problem za Hrvate koji su lojalni građani ove države i koji ne moraju nikome dokazivati tu lojalnost”, naveo je on.
Hrvatska je, ističe Vuksanović, dokazani prijatelj Crne Gore.
“…Koji je snažno podupirao Crnu Goru u procesu članstva u NATO. Tu je odigrala izuzetnu ulogu, a jednako tako što se tiče i članstva u EU. Hrvatska je lobirala i zalagala se za zatvaranje pojedinih poglavalja… Da je Crna Gora u ovom trenutku spremna, mi bi bili članica EU”, rekao je Vuksanović.
Dodao je da će Hrvatska i dalje pomagati evropski put Crne Gore.
Preporučeno
“A pitanje imovine je potrebno da se riješi da ne bi opterećivalo generacije ljudi koji nose taj problem”, dodao je lider HGI.
Video