U intervjuu za portal Standard, Vuksanović je govorio o političkoj nestabilnosti u Crnoj Gori, društvenoj polarizaciji, položaju hrvatske manjine, povratu imovine i odnosima sa Republikom Hrvatskom u kontekstu evropskih integracija.
STANDARD: Kako ocjenjujete trenutnu političku situaciju u Crnoj Gori, posebno stabilnost parlamentarne većine i spremnost političkih aktera da rade na ključnim pitanjima?Vuksanović: Svi smo svjedoci nestabilnosti u vladajućoj većini po mnogim pitanjima. Nikada brojnija podrška vlasti u parlamentu, a vidimo brojna neslaganja među njima. Verbalno su svi za integraciju Crne Gore u EU, a na djelu, neki od njih, povlače destruktivne poteze.
STANDARD: U svjetlu ponovnog intenziviranja identitetskih i međunacionalnih pitanja, da li smatrate da se ona koriste za političko polariziranje umjesto za rješavanje problema građana?
Vuksanović: U važnom smo društvenom i političkom momentu za našu državu s aspekta pristupanja Europskoj uniji. Svi koji sada pokreću teme koje narušavaju homogenost i posvećenost integracionom procesu žele ugroziti našu uspješnost i europsku perspektivu. Ova godina će definitivno pokazati opredijeljenost svih političkih aktera i njihove stvarne namjere.
STANDARD: Položaj hrvatske nacionalne manjine i dalje je predmet debate. Koje konkretne mjere HGI zagovara?
Vuksanović: Hrvati u Crnoj Gori imaju svoj politički subjektivitet i kroz njega artikuliramo naše potrebe i težnje. Pokazali smo da zastupanje naših nacionalnih interesa je komplementarno s državnim interesima Crne Gore. U zajedništvu sa svima kojima je dobro Crne Gore u srcu, radili smo i radimo za dobro i Hrvata i svih ostalih u našoj državi. Raduje činjenica da građani prepoznaju naš rad i pružaju nam podršku. Mi smo najmalobrojnija zajednica u Crnoj Gori, ali dokazali smo da značaj nije u kvantitetu već u kvalitetu. Snagu i nadahnuće za misiju kojoj smo posvećeni crpimo iz podrške koju nam pružaju naši birači, a koja je nikada veća, i zajedništva s Republikom Hrvatskom.
STANDARD: Hrvatska je putem protestne note istakla pitanje povrata ili pravične kompenzacije imovine hrvatskih porodica iz Tivta i Dobrote, čiji su predmeti godinama u sudovima i do danas nisu riješeni uprkos pravosnažnim sudskim odlukama. Kako ocjenjujete ulogu crnogorskih institucija u ubrzanju rješenja ovih slučajeva?
Vuksanović: Crna Gora teži da bude dio EU, dio civiliziranog svijeta, a da bi to bila mora usvajati međunarodne standarde i prakse koje, između ostalog, štite pravo pojedinca na imovinu. Hrvatska je prijatelj Crnoj Gori i u kontinuitetu joj pomaže u svim procesima koji je čine boljom. Ne moram podsjećati na doprinos Republike Hrvatske da Crna Gora bude članica NATO-a, a sada i Europske unije. Svjesni smo i često se govori u javnom prostoru, da moramo jačati crnogorske institucije. Sve to podrazumijeva i povrat imovine o kojem govorimo i za što se zalaže Hrvatska građanska inicijativa. Društvo mora počivati na pravdi i vjerujemo u rješavanje ovog važnog pitanja.
STANDARD: S obzirom na to da povrat imovine autohtonim hrvatskim porodicama predstavlja i pitanje vladavine prava u kontekstu pristupnih pregovora Crne Gore sa EU, da li smatrate da se to pitanje dovoljno uvažava u pregovaračkim procesima i dijalogu sa EU i susjednim državama?
Vuksanović: Radi se o imovini građana Crne Gore, koji su dokazali svoju lojalnost državi, a nacionalno su Hrvati. Ono što je u sudskom postupku doneseno, mora se sprovesti u djelo. To su elementarna prava. Crna Gora prvenstveno to mora uraditi radi sebe, a tek onda radi europskih integracija. Vladavina prava je krucijalna, ne samo za naše članstvo u EU, već i za normalno funkcionisanje same države. Svaki pojedinac, bez obzira na vjerski i nacionalni identitet, mora biti zaštićen, a jednako tako mora biti i zaštićena njegova imovina. Hrvatska građanska inicijativa se od samog početka svog djelovanja snažno zalaže za to.
STANDARD: Kako gledate na odnose Crne Gore i Hrvatske u kontekstu evropskih integracija, posebno nakon što je Hrvatska u određenim momentima iskazala blokadu ili protivljenje zatvaranju određenih pregovaračkih poglavlja sa EU zbog bilateralnih nesuglasica?
Vuksanović: Hrvatska je uvijek bila prijatelj Crnoj Gori i nikada nije negirala ono što predstavlja identitet, povijest, tradiciju i jezik Crnogoraca. Crna Gora nije imala štete, već koristi od bliske relacije s Republikom Hrvatskom. Tako će ostati i ubuduće. Hrvatska je pomagala i sada pomaže Crnoj Gori da postigne spremnost u integracionom procesu.
STANDARD: U svjetlu navoda da Hrvatska, iako podržava crnogorski EU put, istovremeno postavlja pitanja u vezi sa bilateralnim sporovima (npr. vojna sukcesija i povrat imovine) koja se pominju i u diplomatskim notama, kako smatrate da bi Crna Gora mogla bolje uskladiti zaštitu interesa nacionalne zajednice sa strateškim ciljem članstva u EU?
Vuksanović: Pametnom, državničkom politikom Crna Gora treba da jača zajedništvo s prijateljima i onima koji je poštuju i uvažavaju, a ne da ih provocira. Vjerujem u trajnu bliskost Crne Gore i Republike Hrvatske i vjerujem u našu zajedničku budućnost u Europskoj uniji. Hrvatska građanska inicijativa će davati uvijek podršku onim politikama koje zbližavaju dvije zemlje.
Preporučeno
TEKST JE IZRAĐEN U OKVIRU PROJEKTA “ŠTA GRAĐANI DOBIJAJU ULASKOM CRNE GORE U EVROPSKU UNIJU“, KOJI JE PODRŽAN OD FONDA ZA PODSTICAJ MEDIJSKOG PLURALIZMA MINISTARSTVA – MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA CRNE GORE
Video