On je, komentarišući nedavnu posjetu predsjednice Evropske komisije Ursule Fon der Lajen kazao da je ona bila vrlo eksplicitna u svojim izjavama i da je jasno stavila do znanja da je plan jasan, a to je da se pregorački proces završi do kraja ove godine sa izgledom, odnosno sa ambicijom da Crna Gora postane članica Evropske unije 2028. godine.

“Mislim da je to najznačajnija i najeksplicitnija poruka koju je ona poslala prilikom ove posjete. Naravno, činjenica je da Evropska unija ne preferira političku nestabilnost, već naprativ preferira političku stabilnost. Mi možemo govoriti da je Crna Gora politički stabilna u smislu da je od 2020. godine ovo je najstabilnija Vlada, ona će definitivno trajati do kraja mandata”, istakao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, Vlada obavlja svoj posao vrlo savjesno, naročito kad je evropska integracija u pitanju.

“Inače, posao koji Crna Gora treba da završi kada se tiče Vlade Crne Gore će biti završen u narednih vjerovatno dvije sedmice. Nakon toga je naravno na parlamentu da usvoji sve ono zakonodavstvo koje je neophodno. Tako da neki okvirni plan što se nas tiče jeste da do sredine ovoga mjeseca Crna Gora svoj posao završi u svim pregovaračkim poglavljima”, naglasio je.

Pojasnio je da će sa strane Crne Gore biti završeno, a onda treba ostaviti neki period za Evropsku komisiju da verifikuje taj napredak i da predloži državama članicama da daju zeleno svjetlo za zatvaranje poglavlja o kojima se radi.

“Ja bih samo podsjetio da se desila takozvana kriza oko penzionisanja jednog sudije Ustavnog suda, nakon čega smo mi kao vlast prihvatili da potpišemo sporazum sa opozicijom u kom je pisalo da ćemo tražiti mišljenje Vencijanske komisije i tako dalje vezano za taj problem. Nakon toga je došla rezolucija, odnosno deklaracija Crnogorskog parlamenta o evropskoj integraciji i parlamentarna većina je zdušno podržala tu rezoluciju, stavila svoje potpise na nju i ona je jednoglasno usvojena u parlamentu”, navodi Ivanović.

Ukazuje da je to bila još jedna stvar, odnosno dokaz pružene ruke vlasti ka opoziciji.

“Treća situacija koja je bila nedavno, oko zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, opet je tu opozicija izražavala određene svoje rezerve, odbijala da učestvuje u radu plenuma, napustila odbore, odnosno dobar dio pozicije je napustio predsjednička mjesta u skupštinskim odborima i kao epilog toga smo imali još jedan sporazum između vlasti i opozicije kako bi se upravo došlo do toga da stvari po pitanju evropske integracije završavamo konsezualno”, poručio je.

Prema njegovim riječima to je već nekoliko puta u proteklih manje od dvije godine da je vlast ne samo pružila ruku opoziciji, već to stavila i na papir.

“Sada dolazim u jednu novu situaciju koja proizlazi iz činjenice da inicijativa koju je opozicija htjela da kandiduje na plenumu prosto nije prošla zato što nije bilo kvoruma za održavanje te sjednice. I sada se ispostavlja da opozicija hoće da uslovi svoju podršku evropskoj integraciji održavanjem te sjednice za koju prosto nije bilo kvoruma. Dakle, postojanje ili nepostojanje kvoruma je ne samo administrativni proces, već i demokratsko pravo izabranih predstavnika, građana u parlamentu da u radu neke sjednice učestvuju ili ne učestvuju”, jasan je on.

Podsjetio je da postoji ogroman broj imenovanja i evropskih zakona koji su prošli samo glasovima parlamentarne većine i ponekad dijela opozicije.

“Dakle nije opozicija glasala u 100 odsto obimu ni za sva ta neophodna imenovanja i zakone neophodne za Evropsku uniju. Tako da čini mi se malo da se radi o pokušaju sticanja političkih poena u fotofinišu procesa pregovora. Sve se to naravno dešava u kontekstu izbora i ja razumijem da opozicija ima svoju prirodnu inklinaciju ka tome da kritikuje vlast i da je sasvim legitimno da vlast kritikujete, pokušavate bolje da se pozicionirate u odnosu na vlast kako biste dobili što više glasova na izborima”, kazao je Ivanović.

Istakao je da cilj svake političke partije jeste da vrši vlast i samim tim je potpuno prirodno da opozicija koristi svaku priliku da uputi kritike na račun vlasti.

“Međutim, to ne znači da ukoliko ste u manjini i ukoliko neka vaša inicijativa ne prolazi, da vi zbog toga treba da činite sve da usporite ili da odložite realizaciju najvažnijeg, ne samo spoljno-političkog, već i nacionalnog cilja Crne Gore. Dakle, ovo preostalo zakonodavstvo za koje nije potrebna dvotrećinska većina u Skupštini, ono će sasvim sigurno biti usvojeno u najkraćem roku”, tvrdi on.

A, kako je dodao, za ustavne izmjene vidjeće kakav će biti krajnji stav opozicije.

“Ja i tu mogu da se pozovem upravo na ovaj posljednji sporozum koji je potpisan u kontekstu upravo ustavnih izmjena, i izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, Agencije za nacionalnu bezbjednost, gdje su se sve strane obavezale da će ustavne izmjene, odnosno sve ono što je preostalo iz evropske agende, izvršiti u najkraćem mogućem roku. I zaista mislim da u ovoj situaciji nije odgovornost na izvršnoj vlasti, mislim da nije čak i na parlamentarnoj većini, jer opozicija je ta koja ukoliko želi da predloži određenu inicijativu i želi da ta inicijativa prođe, ona je tako treba da obezbijedi dovoljnu široku podršku u parlamentu, što sada nije bio slučaj”, poručio je.

Kazao je da su inicijative opozicije koje se tiču personalnih rješenja nosilaca određenih funkcija upravo skretanje fokusa sa evropske integracije.

“Vi ste takođe vidjeli i poruke izvjestioca Evropskog parlamenta za Crnu Goru, Marjana Šareca, koji je u prethodnim danima bio prilično citiran od strane Crnogorske opozicije upravo po pitanju ove inicijative o kojoj pričamo, koji je nakon što sjednica nije održana zbog nedostatka kvoruma rekao da je i to dio parlamentarnog života, da je to takođe demokratsko pravo svakog poslanika da o tome odlučuje i da se na to više ne treba osvrtati, već da treba ići dalje”, naveo je.

Kazao je i da su iz drugih tijela Evropske unije imali pozive na političko jedinstvo, na usredsređivanje fokusa, na ovu preostalu i završnu fazu procesa, a to se, kako pojašnjava, u stvari sve prevodi u jednu vrlo jednostavnu poruku koju je izvodio i često plasirao, a to je da ono što je deklarativno proevropski treba na kraju da se pokaže i na dijelima.

“I u tom smislu računam ili apelujem na opoziciju upravo da svoju evropsku retoriku opravda i svojim dijelima, makar u ova preostala tri mjeseca koliko nam je ostalo do završetka pregovora, a imaćemo punih šest mjeseci tokom 2027. godine za predizbornu kampanju i za što bolje pozicioniranje svih političkih aktera na sceni”, poručio je.

Kada su u pitanju odnosi sa Hrvatskom i nedavne izjave ministra vanjskih poslova te zemlje Gordana Grlića Radmana u vezi sukcesije vojne imovine Ivanović kaže da su tu bitne nekolike stvari.

“Prva stvar je da svi treba da se potrudimo da bilateralna pitanja budu nešto što je odvojeno od procesa evropske integracije. I to je jedan princip koji smo vrlo često znali da čujemo proteklih godina, ne samo u vezi sa Crnom Gorom, već i sa nekim drugim državama, kandidatima, a to je da se evropska integracija ne smije zloupotrebljavati zbog rešavanja bilateralnih pitanja”, jasan je on.

Druga stvar je, objasnio je, da je Crna Gora vrlo svjesna pozicije u kojoj se nalazi i vrlo je svjesna činjenica da postoji čitav niz otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske koji su nastali tokom 90-ih, odnosno ranih 90-ih godina i koji nikakve veze nemaju sa ovom vlašću, ali je upravo ovoj vlasti zapao udio da ta pitanja i riješi.

“Nažalost, neke prethodne vlasti koje su se prilično hvalile, a njihovi predstavnici se i danas hvale uspostavljanjem jako dobrih odnosa i prijateljskih odnosa sa Hrvatskom, nisu nijedno od tih otvorenih pitanja skinule sa dnevnog reda. I treća stvar, ja sam je čuo i nisam je mogao interpretirati na način da je ministar Grlić Radman dodao neka nova pitanja na listu otvorenih pitanja. On je rekao da je brod Jadran jedno pitanje koje se možda najviše pominje, odnosno i u medijima se najviše raspravlja o brodu Jadran, ali da je to pitanje jedan simbolični dio neke vojne imovine o kojoj se radi, a koja je pominjana u smislu da je bila na teritoriji Hrvatske. Ono što ja mogu reći jeste da od kad postoji ova Vlada i od kad sam ja njen član, mislim da i drugi članovi Vlade to mogu potvrditi, ne postoji pitanje sukcesije vojne imovine ili neke oštete, pogotovo ne u iznosima o kojima smo čuli u toj izjavi”, poručio je.

Dakle, kako navodi, ne postoji takva vrsta pitanja koja je stavljena na listu pitanja o kojima razgovaraju.

“I ta su pitanja više manje prilično poznata. Više puta smo ih pomenjali i mi, pomenuo ih i premijer Hrvatske Plenković kad je bio ovdje u Tivtu i to su pitanja o kojima se raspravlja i mislim da ne bi bilo dobro za pozitivan ishod razgovora po tim pitanjima dodavati neke nove teme koje će otvarati neke nove rasprave, ne mislim samo između Crne Gore i Hrvatske, nego i unutar naših država”, jasan je on.

Mišljenja je da je došao moment da nekoliko pitanja o kojima se raspravlja skinu sa dnevnog reda.

“Znam da postoje određeni predlozi. Mislim da se vrlo blizu dogovora uskoro ćemo imati i sastanak tih specijalizovanih komisija za brod Jadran, tako da mislim da možemo biti blizu rješenja bar nekih od tih pitanja vrlo brzo i mislim da je to jedan izuzetno snažan gest dobre volje Crne Gore i moje bi očekivanje bilo da i Hrvatska nastavi u tom duhu, ali i u onom duhu koju je pokazala prethodnih godina, a to je da izuzev onog poglavlja 31 koje se bavi spoljnom politikom i dobrosusjedskim odnosima, nije stavljala bilo kakve prepreke pred ostala pregovoračka poglavlja koja su se zatvarala tako da očekujem da se i to nastavi”, naglasio je.

Smatra da se ne može govoriti u tim kategorijama da nešto ide na uštrb ili na korist bilo koje države.

“Pitanja o kojima govorim su pitanja koja će biti na koristi jedne i druge zemlje zato što će se konačno zatvoriti”, istakao je.

Na pitanje kada se očekuju međuvladine konferencije Ivanović je odgovario da će biti tokom oktobra.

“Dakle to je nevjerovatnije sredina oktobra. Vidjeli ste da je komesarka za prošljenje, Marta Kos, prije samo nekoliko dana najavila da je nekoliko poglavlja spremno i da će to biti na međuvladinoj konferenciji tokom oktobra. Uvijek kad govorimo o međuvladinim konferencijama i broju poglavlja koja se zatvaraju, nije baš zahvalno licitirati, jer tu se ne radi samo o političkoj volji Crne Gore ili država članica da se određenim broj poglavlja zatvori, radi se takođe i o određenim tehničko-administrativnim procedurama, radi se i o tome da svaka država članica treba da prođe neke svoje procedure, dakle u nekim državama se odluka o zatvaranju poglavlja donosi na nivou vlade, odnosno na nivou ministarstva nadležnog za evropske poslove ili vanjske poslove, u nekim državama je potrebno proći i parlamentarnu proceduru”, pojasnio je.

Kako je dodao, sve te stvari idu svojim tokom i ukoliko nije bilo međuvladine konferencije u septembru, ona se može nadoknaditi u oktobru.

“Tako da ne bih previše licitirao po tom pitanju i na kraju krajeva ne bih previše izvodio negativne zaključke iz toga da li je na jednoj međuvladinoj konferenciji zatvoreno jedno ili dva pogleda, više ili manje, onaj cilj o kom smo pričali, koji evo ne govorimo samo mi, nego ga je potvrdila i gospođa Fon der Lajen, jeste da se do kraja ove godine zatvore sva pogleda”, naveo je.

Podsjetio je na organizaciju Samita Evropske unije i Zapadnog Balkana početkom juna u Tivtu.

“Zaista je bio jedan veličanstveni događaj i sudeći po porukama lidera Evropske unije koji su tu bili, jasno je izražena puna podrška Crnoj Gori njenim aspiracijama da postane prva naredna članica Evropske unije. Predsjedavamo, Berlinskim procesom. Uskoro ćemo preuzeti predsjedavanje Savjetom Evrope”, naglasio je.

A, kako je kazao, što se tiče Berlinskog procesa, njegova suštinska ideja jeste da se olakša i osnaži regionalna saradnja na prostoru Zapadnog Balkana kao neka vrsta pripreme, ali i preduslova za buduću saradnju u okviru Evropske unije.

“Prema tome, Berlinski proces treba posmatrati kao jednu vrlo značajnu inicijativu koja za cilj ima da pospješi povezivanje i saradnju između država Zapadnog Balkana kako bi one na taj način već bile spremne da sjutra kad postanu članice Evropske unije, sarađuju među sobom ali i sa drugim državama članicama Evropske unije”, zaključio je.