Video
Ako Vrhovni sud ukine presudu iz 1973, to će značiti da u oko polovini saveznih država neće biti dozvoljen abortus. “Njujork tajms” ocjenjuje da bi ovo mogla biti najkontroverznija odluka u istoriji najviše sudske instance u SAD.
Ipak, nije jasno da li je nacrt odluke u koji je Politiko imao uvid konačan, ili je podložan izmjenama. Vrhovni sud bi svoju odluku o tome trebalo da saopšti u junu ili julu ove godine.
“Ro protiv Vejda je pogrešan od početka”, piše u nacrtu koji je potpisao sudija Semjuel Alito, jedan od šestorice konzervativnih sudija u Vrhovnom sudu. Troje sudija je liberalno.
U nacrtu piše da, suštinski, ne postoji ustavom zagarantovano pravo na abortus, te da će savezne države imati više ovlašćenja da tu oblast regulišu, odnosno zabrane abortus.
“Smatramo da presuda Ro protiv Vejda treba da bude poništena”, pišu sudije pozivajući se na presudu iz 1992. kojom se potvrđuje da je pravo na abortus ustavno pravo, ali se državama djelimično dozvoljava da uvode neke restrikcije.
“Vrijeme je da uvažimo Ustav i da odlučivanje o abortusu vratimo narodnim predstavnicima”.
Portparolka Vrhovnog suda nije potvrdila da li su navodi Politika tačni.
Poltiko je naveo da je redakciji jedna osoba, dobro upoznata sa slučajem, dostavila kopiju nacrta odluke. Navodi se i da su sudije razgovarale o poništavanju prava na abortus još u decembru prošle godine, te da je petoro (od devet) glasalo za, a da je sudiji Semjuelu Alitu pripalo da pisanim putem obrazloži odluku.
Ovaj izvještaj objavljen je u trenutku kada nekoliko saveznih država, koje vode republikanci, pokušava da zabrani abortus i prije odluke Vrhovnog suda. Kritičari takvih politika kažu da će najveće posljedice snositi siromašne žene, koje neće imati sredstava da prekinu trudnoću u nekoj drugoj državi.
Pitanje abortusa u Americi mobiliše birače sa obje strane političkog spektra.
Anketa koju su radili AP i NORC u decembru 2021. pokazala je da demokrate u većoj mjeri nego ranije žele da zaštite pravo na abortus i da to vide kao jedan od prioriteta vlade. Pokazalo se i da većina smatra da abortus treba da bude legalan u većini slučajeva. Ipak, ima i onih koji misle da abortus treba zabraniti poslije prvog tromjesječja.
Sudija Alito u nacrtu piše da sud ne može da predvidi kako će javnost reagovati na odluku, ali da to i ne treba da radi.
“Ne možemo dozvoliti da na naše odluke utiču spoljni faktori, kao što je briga kako će javnost reagovati”.
Lideri demokrata u Kongresu, Nensi Pelosi i Čak Šumer, u zajedničkom saopštenju su ocijenili da je, ako je izvještaj tačan, “Vrhovni sud na putu da uvede najveću zabranu u proteklih 50 godina, za sve Amerikance, ne samo za žene”.
Konzervativci, poput državnog tužioca Misisipija Lina Fiča, pozdravili su ovakvu potencijalnu odluku Vrhovnog suda i rekli da čekaju zvanični ishod.
Misisipi je jedna od država koja želi da zabrani abortus i čiji se argumenti razmatraju pred Vrhovnim sudom.
Nije moguće unapred znati kakva će biti odluka Vrhovnog suda, ali pojedinim stručnjacima navodi Poltika djeluju autentično.
Advokat Nil Katjal, koji je radio za penzionisanog sudiju Vrhovnog suda Stivena Brejera, napisao je na Tviteru da mu nacrt djeluje legitimno.
Preporučeno
“Brojni su znakovi da je ovo mišljenje legitimno, takvu dužinu i dubinu analize bi bilo teško lažirati. Piše da je autor sudija Alito, i definitivno zvuči kao on”.
