Video
Ona smatra da je Vučić naslijedio politiku Dobrice Ćosića, akademika, Slobodana Miloševića…
“To je činjenica! Oni sistematski, a ne samo da ih nagrađuju, već sve njihove ideje i koncepti su, zapravo, ono na čemu Srbija danas opstaje. Istovremeno imate činjenicu da su ratni zločinci koji su osuđeni u Hagu ovdje nacionalni heroji, oni su normalizovani. Oni su respektabilni gađani ove zemlje. Oni dnevno tumače ono što se dešavalo. Ta politika je pobijedila! Ona samo čeka neke nove okolnosti da zaokruži tu državu koju sada zovemo ‘srpski svet'”, kaže Biserko za Radiosarajevo.ba.
Vučićev “srpski svet”
Odlikovanja koja su dobili Krestić, ali i drugi “junaci doba zlog” su u skladu sa politikom koju vodi i ovaj predsjednik Srbije.
“Uostalom ‘srpski svet’ je zaživio kao termin za njegove vladavine. Drugo, njegovi najbliži saradnici kao što su Vulin (Aleksandar, ministar unutrašnjih poslova Srbije, op.a.) dnevno govore ono što predsjednik Vučić direktno ne izgovori. Ali on to i ne demantuje. To je igra gdje svako ima svoju ulogu. Pritom ove stvari idu sistematski, ne samo juče, gdje ljudi dobijvaju priznanja za njihov angažman, javni i društveni, koji je, zapravo, doveo Srbiju do stanja u kojem jesmo. To je nešto što je taj projekt iznjedrio, nije nikakvo iznenađenje”, smatra Biserko.
Kuda ide svijet?
Sagledavajući okolnosti u Evropi i svijetu danas, te pozicije Srbije i Balkana, Biserko za početak podsjeća kako se „Rusija dugo pripremala za ovaj nasilni akt prema Ukrajini“. U tome svemu nalazi brojne poveznice sa državama Balkana.
“Zapravo Rusija rekonstruiše carstvo Petra Velikog. To i ne krije. Nema dvoumljenja šta je tu na djelu. Svaka veća država nasilnim putem može da ospori bilo koju granicu. To je ovo što se dešavalo u bivšoj Jugoslaviji. Te identitetske politike su nešto što prevladava svijetu. Ne koncepti i vrijednosti. Jedini koncept koji jeste taj neoliberalni kapitalizam koji je iznevjerio identitetske politike i, zapravo, je sve dovedeno u pitanje. Sve vrijednosti i principi na kojima je Evropa počivala poslije Drugog svjetskog rata. Pitanje je zato u kom pravcu svijet ide? Evropa ukrajinskom ratom suštinski mijenja svoje geopolitički položaj”, zabrinuto konstatuje.
Nekadašnja diplomatkinja koja je u administraciji bivše Jugoslavije radila od 1974. do 1991, članica komisija Ujedinjenih nacija (UN), smatra da je na sceni koncept koji “odražava novu realnost”.
Hoće li Ukrajina dobiti “daytonski sporazum”
Posebno u svijetlu samita NATO-a u Madridu nakon kojeg će biti jasno da se Savez širi.
“Rusija se više ne proglašava za partnera već za neprijatelja. Rusija koja osporava zapadne vrijednosti. To je proces koji dugo traje jako dugo. Sada je došao u završnu fazu. Vidjećemo kakva će se konfrontacija oko Ukrajine završiti. Pitanje je hoće li Ukrajina uspjeti da potisne ruske snage iz sjeveroistočnog dijela ili, će se završiti nekim novim ‘daytonskim sporazumom’ preko leđa Ukrajinaca, koji i dalje ginu“, dodala je.
Ofanziva za “Otvoreni Balkan”
Vučić, kaže, u svemu tome ne želi da službeno “zauzme stranu”.
“Mada su oni uzeli stranu Rusije… Oni se identifikuju preko činjenice da je Srbija bila u ratovima koji su, iz tog ugla gledanja, isto bili nepravedni, i da je to dovelo do NATO intervencije. A Rusi, kao, vode ‘preventivni rat’ protiv Zapada. To je izvrnuta istina. Međutim, to zadovoljava mnogo posmatrača u svijetu. Pošto niko ne želi da ulazi u suštinu.
A suština je da Putin 20 godina pripremao ovaj scenario”, govori Biserko.
Okolnosti poput one u Americi pod Donaldom Trumpom, potom Brexit, desničarski trendovi u samoj Evropi, sve je to nekako ohrabrilo ruskog predsjednika da krene u vojnu operaciju.
“On je ujedinio Zapad, učvrstio je mandat NATO-a i njegov opstanak. Ne znamo kako će ta završnica da izgleda”, rekla je Biserko.
Ne samo da se, dodaje ona, “Srbija opredijelila da bude neutralna na ruskoj strani”, već i većina ljudi u toj susjednoj nam zemlji “smatra da će Rusija pobijediti”.
“Što bi značajno promijenilo, po njihovom mišljenju, geostrateški položaj same Srbije. Vidimo da je samit u Briselu bio razočaravajući što se Balkana tiče. Da je sada na djelu ofanziva o ‘Otvorenom Balkanu’, koji je zamjena Srbiji za sve ono što tamo nije dobila. Da manje zemlje okupi i da tu realizuju svoje interese. Prije svega ‘srpski svet’.
To je nešto što Amerika podržava iz nekih drugih razloga, pozivajući stalno da to treba da bude ekonomska inicijativa u kojoj svi treba da budu ravnopravni. A, kao što vidimo, – nisu. Pogotovo manje zemlje koje se odupiru i osporavaju tu inicijativu kao što je Crna Gora”, kazala je Biserko.
Zašto Dodik čeka Trumpa
Komentarišući poziciju u kojoj se našao član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a, Milorad Dodik, Biserko isto sagledava u širem kontekstu dešavanja u Ukrajini.
“Moskva smatra da je to momenat da Srbija realizuje svoje aspiracije. Nisu očekivali takvo jedinstvo Zapada. Barem zasad se to i održalo. Na koncu, Zapad je vrlo utemeljen na Balkanu. Većina zemalja su članice NATO-a. Većina je zainteresovana za članstvo u EU. Bez obzira što su to različite faze za svaku pojedinu zemlju.
Naravno, u velikoj mjeri će zavisiti kako će se Evropa dalje odnositi prema Zapadnom Balkanu. To jeste ključno jer Zapadni Balkan dio evropskog prostora, prije svega. Vrlo ranjivog, iz raznih razloga”, objašnjava sagovornica portala Radiosarajevo.ba.
Posebno podvlači nagodbu Turske sa Švedskom i Finskom kako ne bi bile stavljane primjedbe za članstvo zemalja Skandinavije u Savezu.
“Turska, kad je riječ o NATO-u, igra važnu odluku kao jedna od najvećih vojski u Evropi, pored Poljske i Velike Britanije. Oni konsoliduju taj blok i Zapadni Balkan je vrlo relevantan. Dodik koji je smatrao, kao i Putin da će tzv. vojna operacija u Ukrajini uspjeti za nekoliko dana. U toj kalkulaciji je bilo uračunato i to sa ‘srpskim svetom’ i Bosnom i Hercegovinom.
Preporučeno
To nije uspjelo zato što su svi reagovali kako su reagovali. Zato Dodik govori o nekom novom trenutku. Misli na nove izbore u Americi jer Amerika je u prilično turbulentnom periodu. Imamo dvije godine pod Bidenom koji ima svijest šta je Balkan i vrlo je upoznat s tim. Ko će naslijediti Bidena, to je nešto o čemu se spekuliše kao neki momenat koji će ići u prilog Srbiji”, zaključila je Biserko u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba.
