Senator Rodrigo Paz Pereira i bivši predsjednik Jorge Quiroga zauzeli su prvo i drugo mjesto na nedjeljnim predsjedničkim izborima.

Nijedan od njih nije dobio dovoljno velik broj glasova da bi osigurao apsolutnu pobjedu, tako da će glasanje ići u drugi krug između ova dva kandidata, koji će se održati u oktobru.

Paz Pereira iz Hrišćansko-demokratske stranke iznenađujuće je pobijedio na izborima, nakon što su ankete sugerisale da je Samuel Doria Medina, biznismen, vodeći kandidat.

Paz Pereira je svoju kampanju fokusirao na preraspodjelu više sredstava od centralne vlade prema regionalnim entitetima i borbu protiv korupcije – uz slogan “kapitalizam za sve, a ne samo za nekolicinu”.

Predložio je program dostupnih kredita, poreskih olakšica za podsticanje formalne ekonomije i uklanjanje uvoznih barijera za proizvode koje Bolivija ne proizvodi.

Povezani članci

Svijet

Bolivija: Ljevičari doživjeli istorijski poraz, drugi krug predsjedničkih izbora zakazan za oktobar

Svijet

Makron je pokazao da zna pokrenuti ustavne mehanizme zaštite demokratskog poretka

Svijet

U Turskoj danas izbori, biraju se gradonačelnici

Quiroga je kratko obavljao funkciju privremenog predsjednika od 2001. do 2002. godine, nakon što je bio potpredsjednik Huga Banzera, vojnog diktatora, sve dok kasnije nije izabran.

Izbor predsjednika izvan lijevog tabora vjerovatno će donijeti oštre promjene u vanjskoj politici te latinoameričke zemlje.

Što se tiče trgovine, kapitalistički stavovi oba kandidata mogli bi ukazivati na veću podršku stranim ulaganjima u ogromne bolivijske rezerve litijuma – ključnog sastojka za baterije koje se koriste u mnogim električnim automobilima, laptopima i solarnim panelima.

Politički, promjena vlade mogla bi označiti bliže veze sa SAD-om, nakon dvije decenije jačanja veza između Bolivije i Kine, Rusije i Irana.

U nedavnom izvještaju američkog Kongresa, odnosi između SAD-a i Bolivije opisani su kao “napeti” pod upravom Socijalističke partije.

Zaokret zemlje udesno dolazi u trenutku kada prolazi kroz najgoru ekonomsku krizu u posljednjih nekoliko godina, s nestašicom goriva, deviznih rezervi i nekih prehrambenih artikala, te visokom inflacijom i dugom.

Ankete javnog mnjenja prije izbora sugerirale su da mnogi birači žele glasati za promjene ili kažnjavanje vladajuće stranke Movimiento al Socialismo (MAS).

Sadašnji predsjednik, Luis Arce, zaglibljen u velikoj nepopularnosti, odlučio je da se ne kandiduje za reizbor.

Kandidat za MAS, Eduardo del Castillo, izviždan je iz škole u kojoj je glasao. Bolivijski mediji su izvijestili da su mu neki birači rekli da “čeka u redu kao što čekaju za gorivo” umjesto da preskoči red za glasanje.

Ljevica se nije suočila samo s nedavnom nepopularnošću zbog ekonomije. Takođe je duboko podijeljena.

Po prvi put u otprilike dvije decenije, bivši predsjednik, Evo Morales, nije bio na glasačkom listiću.

Morales je vladao zemljom od 2006. do 2019. godine i zabranjeno mu je da se ponovo kandiduje, uprkos pokušajima da se ospori zakonska i ustavna presuda koja bi mu omogućila da se kandiduje za četvrti mandat.