“Godinama je predsjednik Vučić uspješno igrao dvostruku igru, međutim 24. februar je promijenio igru i on ne može više da manevriše”, rekao je jedan sagovornik RSE iz Brisela.

EU je nakon ruske agresije na Ukrajinu, koja je počela 24. februara, uvela više paketa sankcija Moskvi. Srbija je, pored Turske, jedina zemlja kandidat za članstvo u EU koja se nije pridružila tim sankcijama.

Sagovornik RSE je naveo da je posljednji “nepotrebni” dogovor Selaković – Lavrov pogoršao situaciju.

“I mi ćemo od sada ojačati našu retoriku i tražiti od Srbije da pokaže koji je njen strateški izbor. Strateški izbor Srbije je bila EU, stoga sve što tražimo jeste da to dokažu i u praksi”, dodao je.

Plan konsultacija Srbije i Rusije koji su potpisali u Njujorku 23. septembra šefovi diplomatija Sergej Lavrov i Nikola Selaković za evropske zvaničnike predstavlja “posljednju kap”.

Neki sagovornici RSE iz Brisela, koji su željeli da ostanu anonimni, su ovaj potez ocijenili “direktnim šamarom EU”.

Prva naznaka zaoštrenog rječnika, kako se najavljuje, biće predstojeći paket o proširenju, koji će Evropska komisija objaviti 12. oktobra.

U tom dokumentu će se, prema najavama, jasno staviti do znanja slika stanja odnosa zvaničnog Beograda prema zajedničkim evropskim vrijednostima odnosno pitanje relacija Srbije sa Rusijom.

Srbija bi u drugačijim okolnostma trebalo da, u decembru, otvori klaster u pristupnim pregovorima sa EU. Međutim više izvora u Briselu je potvrdilo da se to neće desiti.

Kako su naveli, većina država članica se protivi da Srbija napreduje u evropskim integracijama dokle god se ne usaglasi sa spoljnom politikom EU po pitanju sankcija Rusiji.

Ako Srbija u decembru ne otvori klaster i ako nema međuvladinu konferenciju, čak ni političku gdje se ne otvaraju klasteri ali se raspravlja o otvorenim pitanjima, evropske diplomate upozoravaju da će se time smatrati da su pristupni pregovori “zamrznuti”.

Klaster podrazumijeva više srodnih poglavlja koja se otvaraju zajedno u pregovorima sa EU.

Doduše, svi zvaničnici EU su saglasni da niko neće javno izjaviti da su pregovori suspendovani, ali sama činjenica da neće biti nikakvog pomaka u tom pravcu će biti jasna indikacija.

Raspoloženje građana prema EU

Profesor engleskog jezika iz Beograda Đorđe Đorđević kaže za RSE da ga plaši mogućnost zastoja pregovora.

“Zato što će se odraziti na ekonomsku stabilnost zemlje. Mislim da će biti mnogo manje novca za zemlju, bojim se da ne uvedu vize ponovo”, naveo je on.

Bezvizni režim sa Evropskom unijom, čime su ukinute vize za putovanja u države članice EU koje su dio šengenskog prostora, stupio je na snagu u decembru 2009.

Đorđević smatra da Srbija treba da uskladi spoljnu politiku sa EU, ako već ide ka članstvu u EU.

Srbija je podržala teritorijalni integritet Ukrajine, ali do sada nije podržala sankcije Rusiji.

Filip iz Beograda kaže za RSE da nije fer ucjenjivati Srbiju na taj način.

“Ja ne vidim šta mi poslije naših iskustava u posljednjih 30 godina možemo još da očekujemo osim pritisaka. Vjerujem da će se to na pritiscima zaustaviti “, ocijenio je on.

Dodaje da nije ljubitelj ruskog predsjednika Vladimira Putina i da ne podržava rat.

Ali dodaje da partnerstvo Srbije sa Rusijom nije samo u oblasti energetike.

“Naša politička saradnja sa Rusijom je vrlo intenzivna. U vezi sa kulturom i pogleda na svijet postoji više preklapanja sa Rusijom nego sa stanovništvom EU”, kaže Filip.

Najvažniji trgovinski partner Srbije je EU

Evropska unija je najveći trgovinski partner Srbije. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku tokom 2021. godine razmjena je iznosila 30,28 milijardi eura, prenio je EU Info centar u julu.

Prema tim podacima vrijednost srpskog izvoza u EU se skoro učetvorostručila sa 3,2 milijarde eura u 2009, na više od 11 milijardi eura u 2021. godini.

Najvažniji trgovinski partneri u oblasti robe su Njemačka, Italija, Mađarska i Rumunija.

Istovremeno, u Rusiju je otišlo 3,9 odsto srpskog izvoza, dok je iz te zemlje stiglo 5,3 odsto uvezene robe.

Srbija skoro u potpunosti zavisi od ruskog gasa. Ali preduzima korake ka diverzifikaciji izvora snabdijevanja gasom, kako bi taj energent nabavljala i iz drugih izvora.