El Menčo, 59-godišnji bivši policajac, vodio je ogromnu kriminalnu organizaciju odgovornu za krijumčarenje velikih količina kokaina, metamfetamina i fentanila u SAD.
Iako međunarodno manje poznat od kartela Sinaloa, koji je vodio danas zatvoreni Hoakin “El Čapo” Guzman, CJNG je u Meksiku sinonim za brutalnost i vojno opremljene narkokartele. Kartel sa sjedištem u saveznoj državi Jalisco postao je poznat po ekstremnom nasilju i arsenalu koji uključuje teško naoružanje.El Menčo potiče iz Aguililla u saveznoj državi Michoacan. Kada se 1980-ih preselio u Sjedinjene Američke Države kao migrant bez dokumenata, iza sebe je već imao prve kontakte s kriminalom, radeći na uzgoju marihuane na poljima u svojoj rodnoj državi.
Godine 1994. pred saveznim sudom u sjevernoj Kaliforniji osuđen je za zavjeru radi distribucije heroina te je odslužio gotovo tri godine zatvora.
Nakon povratka u Meksiko ponovo se povezao s narkobosom Ignacio Coronel Villarreal, poznatim kao Nacho Coronel. Nakon Villarrealove smrti, El Menčo i Erik Valencia Salazar, poznat kao El 85, oko 2007. godine osnivaju CJNG.
Isprva su sarađivali sa Sinaloa Cartel, ali su se kasnije razišli i godinama vodili krvave borbe za teritoriju širom Meksika.
Jedna priča iz podzemlja tvrdi da je raskol započeo bizarnim incidentom u Guadalajara, kada je jedan narkobos tokom okupljanja prolio čaj od hibiskusa po suparniku. Taj, naizgled beznačajan događaj, navodno je pokrenuo niz izdaja, oružanih obračuna i masakra.
Za razliku od El Čapa, koji je tražio pomoć glumca Šona Pena kako bi svoju priču pretvorio u holivudski film, El Menčo se držao podalje od javnosti. Postoji tek nekoliko njegovih fotografija.
Od 2017. protiv njega je u više navrata podignuta optužnica pred saveznim sudom u Distriktu Kolumbija. Najnovija, podignuta 5. travnja 2022., teretila ga je za urotu i distribuciju kontroliranih supstancija – metamfetamina, kokaina i fentanila – radi nezakonitog uvoza u SAD, kao i za uporabu vatrenog oružja u vezi s kaznenim djelima trgovine drogom.
Bio je optužen i prema Zakonu o suzbijanju narkokartela zbog vođenja kontinuirane kriminalne organizacije.
“Njegova smrt pomak za svijet”
Bivši američki ambasador u Meksiku i zamjenik državnog sekretara Kristofer Landau opisao je El Menča na društvenim mrežama kao „jednog od najkrvavijih i najnemilosrdnijih narko-bosova“.
Dodao je da je njegova smrt „veliki pomak za Meksiko, SAD, Latinsku Ameriku i svijet“.
Majk Vijal, bivši šef međunarodnih operacija američke Agencije za borbu protiv droga (DEA), opisao je operaciju za CBS, američkog partnera BBC-ja, kao „jednu od najznačajnijih akcija sprovedenih u istoriji trgovine drogom“.
Ubijanje El Menča predstavlja pobjedu za meksičku predsjednicu u njenoj borbi protiv narko-kartela u zemlji.
To bi takođe moglo ojačati njen odnos sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom, koji je zaprijetio da će gađati kartele na meksičkom tlu.
Prošlog januara, Tramp je za Foks njuz rekao da će, nakon gađanja brodova koji krijumčare drogu, „sada početi da gađaju kopno“, dodajući da „karteli upravljaju Meksikom“.
Šejnbaum je potom odgovorila da raspoređivanje američkih trupa preko južne granice „nije opcija“.
Međutim, ukoliko bezbjednosne snage ne budu mogle brzo da stave situaciju pod kontrolu, pobjeda meksičke administracije mogla bi biti zasjenjena nasilnim odgovorom kartela.
Kartel Halisko stekao je zloglasnu reputaciju nizom napada na bezbjednosne snage i javne funkcionere.
Oborio je vojni helikopter raketnom granatom, ubio desetine državnih zvaničnika, a poznato je i da je tijela svojih žrtava vješao sa mostova kako bi zastrašio rivale.
Halisko kartel – jedan od glavnih aktera trgovine drogom u Meksiku
Kartel CJNG, koji je svoju prvobitnu bazu moći imao u Halisku 2010. godine, sada je prisutan širom Meksika.
DEA ga smatra rivalom moćnog kartela Sinaloa, koji je prisutan u svih 50 saveznih država SAD.
CJNG je takođe ključni snabdijevač drogom za SAD, zarađujući milijarde od proizvodnje fentanila.
Većina fentanila ulazi u SAD preko Meksika.
Od oktobra 2024. zaplijenjeno je 9.200 funti (4.182 kg) fentanila u SAD, prema podacima koje je u junu 2025. objavila američka Carina i granična služba (CBP).
Gotovo sav (96%) zaplijenjen je na jugozapadnoj granici sa Meksikom.
Preporučeno
Manje od 1% zaplijenjeno je na sjevernoj granici SAD sa Kanadom. Ostatak je zaplijenjen na morskim rutama ili drugim kontrolnim punktovima u SAD.
Video