Video
Mađarski premijer Viktor Orban je redovno napada institucije EU. U govorima i intervjuima kod kuće, tvrdi da EU ugrožava mađarski suverenitet, da Unija uništava srednja preduzeća i poljoprivrednike.
I da baš zbog toga on mora da ode u Brisel, kako bi “prodrmao tamošnje strukture moći”. Mađarska je posljednjih godina više blokirala odluke ostalih članica EU.
Uprkos euroskepticizmu Budimpešte, ministar za evropska pitanja Janoš Boka obećava da će njegova zemlja biti „iskreni posrednik“ od ovog ponedjeljka (1. jul), kada zemlja preuzima šestomesečno predsjedavanje EU.
Mađarska će do kraja ove godine voditi sastanke Ministarskog savjeta, definisati tačke dnevnog reda, a predvodiće i pregovore s Evropskim parlamentom kao zakonodavnim tijelom EU.
Mađarska na optuženičkoj klupi
Nikada ranije se u EU nije dogodilo da predsjedavajuća zemlja ima toliko sukoba s Briselom.
Protiv vlade u Budimpešti u toku je postupak po članu 7 evropskih ugovora, zbog ugrožavanja načela vladavine prava u toj zemlji. Protiv Mađarske je i Evropska komisija pokrenula nekoliko postupaka zbog kršenja normi pravne države.
Evropski sud je nedavno Mađarsku osudio na plaćanje novčane kazne zbog toga što vlada ne sprovodi zajedničku politiku azila i migracija.
Viktor Orban je rekao da je „zgrožen“ tom presudom i najavio da je neće prihvatiti. A sve one šefove država i vlada koji su drugačijeg mišljenja treba „oterati“, kazao je Orban.
I sad se optuženik na šest mjeseci seli na mjesto predsjedavajućeg – i pola godine bi trebalo da neutralno posreduje. Mnogi posmatrači u Briselu sumnjaju da je to moguće.
Mađarska hoće pare
Posebno je pikantno natezanje između Orbana i šefice Evropske komisije Ursule von der Lajen po pitanju finansijske pomoći Budimpešti. Iako odbacuje mnoga pravila EU, Orban ipak insistira na isplati novca iz Fonda za oporavak od posljedica pandemije.
EU je zamrzla 30 milijardi eura finansijske injekcije zbog konkretne opasnosti od korupcije u Mađarskoj, odnosno ocjene da se sudovi u Mađarskoj više ne mogu smatrati nezavisnim.
Jedan dio tog novca je u međuvremenu odmrznut. To je učinjeno kako bi se “kupila” Orbanova podrška za dodatnu finansijsku i vojnu pomoć Ukrajini.
Mađarska ne želi da pomaže Kijevu
Mađarski ministar za evropska pitanja Janoš Boka jasno je poručio Ukrajini da se ne nada brzom napretku po pitanju pregovora oko članstva u EU, koji su formalno otvoreni 25. juna.
Za vrijeme mađarskog predsjedavanja neće se otvoriti nijedno od 35 pregovaračkih poglavlja, kaže on.
Budimpešta već neko vrijeme blokira finansijsku pomoć Kijevu, gdje god je moguće. Trenutno se Mađarska opire slanju vojne pomoći Ukrajincima teške 6,6 milijardi eura.
Hoće li Mađari i u drugom polugodištu, kao zemlja koja predsjedava Unijom, i dalje insistirati na svom vijetu po tom pitanju? Na to vlada Mađarske za sada nije dala jasan odgovor.
Mađarski premijer, uprkos sankcijama EU, njeguje dobre ekonomske odnose s ruskim preduzećima, tokom kampanje za evropske izbore se predstavio kao lider koji se zalaže za mir.
„Nećemo dozvoliti da nas uvuku u nekakav rat, nećemo dozvoliti da nas prisile da prihvatimo ilegalne migrante, a pogotovo nećemo dozvoliti da nam prevaspitavaju djecu“, rekao je Orban na proslavi državnog praznika u martu.
Napredak na zapadnom Balkanu
Srbija i komšijske zemlje, koje su kandidati za EU, mogle bi ipak da se nadaju novom poletu po pitanju pregovora s Unijom.
Pritisak koji stiže iz nekih djelova EU u korist pregovora s Ukrajinom, trebalo bi preusmjeriti ka zapadnom Balkanu, najavio je ministar Boka.
„Predsjedništvo je kao cilj postavilo i prelivanje tog entuzijazma na zapadnobalkanske zemlje, kako bi se sve one mogle približiti članstvu“, rekao je Boka u Briselu.
Vjeruje da se sa Srbijom može otvoriti cio niz novih pregovaračkih poglavlja.
Mađarska i Srbija su rezervisane po pitanju evropske politike prema Ukrajini. Srbija se, kako ocjenjuje Evropska komisija, zbog sve autoritarnijeg poretka proteklih godina udaljila od članstva u EU.
Što se tiče Crne Gore, Mađarska kao predsjedavajuća planira da sa Podgoricom zatvori što je više moguće pregovaračkih poglavlja. Napredak bi se trebalo postići i po pitanju Sjeverne Makedonije i Albanije.
Mađari u ovom polugodištu najavljuju i održavanje vladine konferencije između EU i Skoplja, odnosno Podgorice, kako bi se pogurali pregovori.
Po pitanju Ukrajine, Budimpešta isključuje mogućnost održavanja iste takve konferencije s kijevskim vlastima.
Mađarska (ne)moć
Uticaj koji predsjedavajuća Saveta ima na vođenje poslova EU ipak ne treba precijeniti, smatra Tu Ngujen iz centra „Žak Delor“ u analizi za magazin „Međunarodna politika“.
Program predsjedavanja ionako je odavno poznat, kaže Ngujen, i dodaje da Mađarska može eventualno staviti nekoliko akcenata.
Neposredno nakon izbora novog saziva Evropskog parlamenta ionako se po pitanju zakonodavstva ne dešavaju velike stvari, kaže Ngujen.
I smatra da se mađarsko predsjedavanje „događa u vrijeme u kojem su evropske institucije zabavljene kadrovskim igrama i prije svega imenovanjem nove Komisije“.
“Zbog toga će se u pola godine dešavati relativno malo zakonodavnog posla, u čijem je procesu posebno važna uloga zemlje predsjedavajuće države”, smatra ova stručnjakinja.
Preporučeno
I zaključuje da neće biti verovatno ni puno potrebe za Mađarskom u ulozi posrednika u pregovorima između Komisije, Saveta i Evropskog parlamenta.
