Kao jedina teritorijalna dodirna tačka između SAD-a i Rusije, Aljaska je očigledno poslužila kao simbolično mjesto prvog sastanka američkog i ruskog lidera od 2021. godine, kada su se sastali Putin i Bajden u Ženevi.

Međutim, Aljaska iza sebe ima bogatu istoriju u kontekstu odnosa SAD-a i Rusije.

Jedna od posljednjih velikih američka kupovina teritorije

Od 1732. godine, teritorija Aljaske bio je pod kontrolom Ruskog carstva, gdje su ruski kolonizatori, pod prisilom, koristili domorodno stanovništvo za nabavku krzna od životinja koje su živjele u prostoru oko ovog dijela Sjeverne Amerike.

Međutim, do sredine 19. vijeka, profiti od trgovine krznom su opali, a ruski car Aleksandar II je, pod finansijskim pritiskom poraza od Francuske i Velike Britanije u Krimskom ratu, odlučio da proda ovu teritoriju 1867. godine.

Povezani članci

Svijet

Zašto baš Aljaska: Nije slučajno što će Tramp ugostiti Putina na bivšoj ruskoj teritoriji

Svijet

Zelenski: Nadamo se podršci SAD na putu ka miru; Rojters: Bijela kuća razmatra ublažavanje sankcija Rusiji

Svijet

Zelenski na MSC: Ako ne Brisel, onda Moskva – vaša je odluka; Putin želi Trampa kao rekvizit na Crvenom trgu 9. maja

Pored toga, u tom trenutku se dešavala takozvana ,,zlatna groznica” u Kaliforniji, te su u Moskvi strahovali da bi sličnih nalazišta moglo biti i na Aljasci, te bi ova teritorija bila podložna napadima iz SAD-a, ali i britanskih snaga koje su tada bile koncentrisane na prostoru današnje Kanade.

Zbog toga, Aleksandar II se odlučio na prodaju, a nakon nešto manje od mjesec pregovora, postignut je dogovor. Vašington je uplatio 7,2 miliona dolara, što bi bilo jednako uplati od 156,3 miliona dolara danas.

Ovim je kompletirana jedna od posljednjih velikih američkih kupovina, a Rusija je i zvanično napustila teritoriju Sjeverne Amerike.

Kupovina se pokazala kao pun pogodak za SAD

Važno je istaći da je 29 godina Aljaska bila ,,pusta”, nakon što su je napustili ruski kolonizatori.

Oni koji su dolazili u prvom talasu shvatili su da se istraživanje i kopanje plemenitih metala na Aljasci ne isplati zbog visokih troškova, što se promijenilo 1896. godine.

Tada se došlo do ,,Klondike zlatne groznice”, zbog koje je čak 100.000 ljudi iz SAD-a krenulo ka novoj teritoriji svoje države kako bi pokušali iskopati dio bogatstva koje je otkriveno.

Naravno, sada je na Aljasci u fokusu ,,crno zlato”, odnosno ogromna nalazišta nafte i prirodnog gasa. Upravo u ovoj branši svoj hljeb zarađuje većina od 740.000 stanovnika koliko danas živi u ovoj saveznoj državi.

Iako je već 158 godina dio teritorija SAD-a, radikalni ruski nacionalisti i dalje traže od svojih vlasti da ,,vrate” ovu teritoriju pod okrilje Moskve. To naravno nije stav većine stanovnika Rusije, ali ni službenog Kremlja.

Međutim, to nije spriječilo brojne korisnike društvenih mreža da se šale na račun Trumpa najavom da će ,,Putinu dati Aljasku kao suvenir.”

Ove reakcije, ali i istorijski kontekst odnosa Rusije i SAD-a kroz teritoriju koja je nekada pripadala jednoj, a sada drugoj zemlji, za Trampa je očigledno bilo dovoljno da baš taj dio svijeta izabere kao mjesto sastanka s Putinom.