Vladu na jednoj od posljednjih sjednica u ovoj godini očekuje niz odluka, uglavnom finansijske prirode. Osim rasprave o predlozima zakona o obeštećenju i zdravstvenom nadzoru radnika profesionalno izloženih azbestu, kao i o prijedlogu zakona o listi profesionalnih bolesti, biće riječi i o sufinansiranju brojnih infrastrukturnih i društvenih projekata, kao i o davanju saglasnosti za zaduženje pojedinih gradova.

Između ostalog, biće riječi o prijedlogu odluke o nastavku učešća u projektu Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH, kao i o prijedlogu odluke o osnivanju Komisije za rješavanje pitanja povrata školskog broda Jadran i drugih pitanja sukcesije vojne imovine sa Crnom Gorom.

Međutim, prije svih odluka, premijer Hrvatske Andrej Plenković osvrnuo se na aktuelna zbivanja u zemlji i svijetu.

„Prihodi svih županija, gradova i opština porasli su za 15 odsto u prošloj godini i to dokazuje da je naša politika regionalnog i ravnomjernog razvoja uspješna.

Donijeli smo ugovore za finansiranje tri centra za upravljanje otpadom. Jedan je Piškornica, drugi Lećevica, a treći Lučino Razdolje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Projekti su vrijedni 186 miliona eura, a završetak se očekuje 2028. godine.

Povezani članci

Politika

Ovo su odluke koje je Vlada donijela na današnjoj sjednici

Svijet

Plenković o turistima: Manje troše jer im je skupo

Ekonomija

Crna Gora treća u regionu po visini plate, Slovenija prva

Šušnjar je dodijelio ugovore za projekte u oblasti istraživanja i razvoja. Danas je riječ o 22 projekta vrijedna 33 miliona eura, a u petak o 16 projekata vrijednih 21 milion eura. Veliki broj projekata vezan je za vještačku inteligenciju i digitalni razvoj, dok je dio povezan i sa proizvodnim procesima. Do kraja godine biće dodijeljeni ugovori u ukupnoj vrijednosti od 110 miliona eura“, rekao je Plenković.

Stiže još novca iz EU

„Sa cijelim sektorom i svim akterima imali smo priliku da radimo na jačanju hrvatske poljoprivrede, ulaganjima u dodatnu vrijednost i razvoj proizvodnje. To smo mogli realizovati kroz dva izvora. Jedan dio kroz budžet, a drugi kroz raspravu o Višegodišnjem finansijskom okviru (VFO) od 2028. do 2034. godine. U tom okviru dodijelili smo 44 ugovora vrijedna pet miliona eura“, kazao je Plenković.

„Evropskoj komisiji poslali smo zahtjev za isplatu osme rate iz Mehanizma za oporavak i otpornost, u vrijednosti od gotovo 900 miliona eura. Ispunili smo sve indikatore i procese i očekujemo isplatu u januaru naredne godine. Do kraja ove godine očekujemo isplatu 1,1 milijarde eura za sedmu ratu.

U poziciji smo da Hrvatska u predviđenom roku, krajem avgusta, ispuni sve kriterijume za isplatu devete i desete rate, što bi trebalo da se dogodi do kraja 2026. godine, odnosno do roka predviđenog za apsorpciju sredstava iz NPOO-a. Posljednje dvije rate iznose 2,8 milijardi eura. Time ćemo apsorbovati sva bespovratna sredstva i zajmove, ukupne vrijednosti 10 milijardi eura.

Istovremeno smo morali da apsorbujemo sredstva iz prethodne i aktuelne finansijske perspektive, NPOO-a i Fonda solidarnosti EU. Praktično smo iskoristili gotovo 100 odsto sredstava koja su nam bila na raspolaganju. To pokazuje naše iskustvo u 13. godini članstva u EU i očekujem da sve naše mehanizme kontrole podignemo na dodatni nivo kako bi ta sredstva bila pravilno iskorišćena.

Dio sredstava biće usmjeren na jačanje zdravstva, gasovode, autonomna vozila, jačanje pravosuđa, praćenje korišćenja poljoprivrednog zemljišta…“, naveo je Plenković.