Građani Češke danas i sjutra izlaze na izbore za ključnu parlamentarnu utakmicu koja prijeti da proširi antiekspanzionistički blok u srcu Centralne Evrope.
Ukratko: ankete sugerišu da će desničarska populistička partija ANO, na čelu sa milijarderom iz poljoprivrede Andrejom Babišem, vjerovatno pobijediti.Aktuelna koaliciona vlada premijera Petra Fijale ima najnižu podršku javnosti od bilo koje administracije u Češkoj od 2013. godine, naročito zbog nepopularnih mjera štednje koje je uvela.
Babiš, koji je bio premijer između 2017. i 2021., obećava da će smanjiti podršku Ukrajini i sukobljava se sa EU oko migracionih politika i Zelene agende, pa bi izbori mogli izazvati ozbiljne promjene.
Koji su ovo izbori?
Česi glasaju na parlamentarnim izborima za 200 poslanika u Donjem domu češkog parlamenta (Poslanecká sněmovna) u petak i subotu.
Biračka mjesta biće otvorena od 14 do 22 sata u petak i od 8 do 14 sati u subotu. Prvi put, Česi mogu glasati i poštom iz inostranstva.
Kada će se znati rezultati?
Rezultati će početi stizati nakon zatvaranja biračkih mjesta. Preliminarni rezultati se očekuju kasno u subotu popodne, a konačni uveče.
Ni za jednu partiju se ne predviđa da će osvojiti apsolutnu većinu, pa će vodeća partija vjerovatno morati da pregovara o koaliciji ili traži podršku za formiranje manjinske vlade.
Koliko partija učestvuje?
Ukupno 26 partija će biti na glasačkom listiću. Međutim, od tih 26, samo oko osam ima realne šanse za izbor, prema konačnim anketama objavljenim 28. septembra. (Partije moraju dostići bar 5 procenata da bi ušle u parlament.)
Među kandidatima su: različiti populisti; šarolika koalicija demokratskih partija okupljenih uglavnom zbog zajedničkog protivljenja populistima; komunisti; i krajnje desničarski plašitelji. Tu su i liberalni Pirati, i nova partija Motoristi za sebe, koja kritikuje biciklističke trake i promoviše automobilizam.
Ko je favorit za pobjedu?
Populistička desničarska ANO Babiša vodi sa oko 29 procenata prema anketama, i očekuje se da će postati sljedeći premijer.
Glavna alternativa, aktuelna koalicija desnog centra Spolu (Zajedno) koju čine Fijalini Građanski demokrati (ODS), Hrišćanski demokrati (KDU-ČSL) i liberalno-konzerativni TOP 09, zaostaje sa 20 procenata.
STAN desnog centra (Gradonačelnici i nezavisni), četvrti član koalicije, ovog puta nastupa samostalno i ima oko 11 procenata podrške.
Liberalna Piratska partija, koja je napustila vladajuću koaliciju prošlog septembra, može dobiti i do 10 procenata nakon što je privukla pažnju izbornih pjesama i saradnjom sa YouTuberima.
Krajnje desničarska, antiimigrantska i euroskeptična partija Sloboda i direktna demokratija (SPD), koja neformalno djeluje u grupi sa još trima partijama, pod vođstvom Tomija Okamure, rođenog u Tokiju, treća je najpopularnija među biračima sa 13 procenata podrške.
Uspjeh manjih partija, poput krajnje lijeve Stačilo! (Dosta) ili desničarskih grupa poput Motoristi za sebe i Zakletva, kao i pitanje hoće li preći prag od 5 procenata, može uticati na to hoće li Babiš moći formirati vladu.
Zašto nas ovo zanima?
Češka, koja prima najviše ukrajinskih izbjeglica po glavi stanovnika u EU, snažno podržava Kijev u borbi protiv Rusije.
Babiš je obećao da će smanjiti podršku Ukrajini i bio je posebno kritičan prema inicijativi Praga za isporuku municije, koja dostavlja milione metaka u Kijev, pa je obećao da će je ukinuti, sugerišući da NATO treba da vodi taj program.
Njegovi protivnici kažu da bi Babiševa pobjeda mogla pomjeriti ravnotežu u Centralnoj Evropi od Brisela i od glavne evropske politike prema Ukrajini. Susjedna Slovačka je naklonjena Moskvi, Austrija ima nejasne veze sa Rusijom, a Mađarska je bila najproruski nastrojena zemlja EU tokom ratnih godina.
U intervjuu za POLITICO, aktuelni ministar spoljnih poslova Jan Lipavski je nazvao bilo kakav pokušaj ukidanja inicijative za municiju „glupim i kratkovidim“ i „ogromnim poklonom Putinu“.
Prema Petr Kanioku, političkom naučniku sa Masaryk univerziteta u Brnu, ANO nije „otvoreno na strani Rusije … ali mnogo je sklonija Rusiji, a manje Ukrajini“.
„Mislim da će se Češka značajno povući iz svoje sadašnje aktivnosti, kako u političkim i simboličkim dimenzijama, tako i u stvarnim političkim odlukama“, rekao je Kaniok.
Babiš je negirao tvrdnje da je njegova partija proruskа.
„To da ćemo povući Češku negdje na istok je brutalna laž koju političari koriste samo da plaše ljude“, rekao je POLITICO-u u izjavi.
Šta je u pitanju na domaćem planu?
Prvi put od pada komunizma 1989. ekstremističke partije koje zagovaraju izlazak iz EU i NATO-a mogle bi završiti direktno u vladi ili pružati podršku ANO.
Babiš je više puta rekao da želi da vlada samostalno, ali osim ako ANO ne osigura više od 40 procenata mjesta, ovaj scenario ostaje malo vjerovatan.
„Najbolje za našu zemlju u ovoj situaciji bila bi vlada sa većinskom jednom partijom … To bi omogućilo brzo sprovođenje našeg programa bez ikakvih koalicionih kompromisa“, rekao je Babiš.
I aktuelna vladajuća koalicija Spolu i ANO isključile su međusobnu saradnju, ostavljajući samo manje partije kao potencijalne partnere.
Babiš je prošle godine isključio koaliciju sa krajnje desničarskim SPD-om, ali kako se izbori bliže, ostaje nejasan.
ANO i SPD već dijele vlast na regionalnom nivou u četiri dijela zemlje. U utorak je Babiš rekao da neće vladati sa komunistima, iako se njegova prva Vlada oslanjala na njihovu podršku.
Čekajte malo, zar Babiš nije u pravnoj opasnosti?
Babiš je već nekoliko godina upleten u pravne probleme oko svog poljoprivrednog carstva Agrofert, i trenutno čeka presudu Okružnog suda u Pragu o tome da li je prevario EU za 2 miliona eura kako bi Agrofert dobio subvencije namijenjene srednjim preduzećima.
Slučaj zavisi od toga da li je farmu „Ciković“ iz Agroferta izdvojio da izgleda kao manji, nezavisni posao. Osim ako se ne pronađu novi dokazi, sud je obavezan da se rukovodi presudom Višeg suda u Pragu, koji je u junu poništio raniju odluku koja je prvobitno oslobađala Babiša.
Babiš negira sve optužbe i u debati u srijedu nazvao je slučaj „apsurdnim“ i „političkim suđenjem“.
Srećom za favorita, skandali poput ovog, ili drugi, uključujući tvrdnje da je oteo vlastitog sina ili da je neki od Babiševih poslanika pokušao da unajmi ubicu pasa, imaju mali uticaj na njegov rejting, jer njegovi glasači uglavnom ignorišu te priče.
Možemo li onda očekivati postizborni dramatični razvoj?
Definitivno moguće…
Češki predsjednik Petr Pavel ima ustavno pravo da ne imenuje Babiša za premijera, čak i ako pobijedi na ovim izborima, zbog mogućeg sukoba interesa vezanog za Agrofert.
Češki zakon o sukobu interesa zabranjuje zvaničnicima da posjeduju ili kontrolišu biznis koji bi stvarao sukob sa njihovom funkcijom u vlasti. To ne znači da ministri ne mogu da imaju firmu, već da moraju staviti javni interes ispred ličnog.
Babiš je ponovo preuzeo vlasništvo nad Agrofertom u decembru 2024, nakon što je 2017. koncern stavio u dva trust fonda. Međutim, vlasti smatraju da to nije bilo sasvim jednostavno.
Evropska komisija je 2019. utvrdila da Babiš i dalje vrši „direktnu“ i „indirektnu“ kontrolu nad trust fondovima. Posljednjih mjeseci, Agrofert je doživio niz poraza na češkim sudovima koji potvrđuju da je Babiš i dalje kontrolisao firmu dok je bio premijer. Ministarstvo poljoprivrede ranije je saopštilo da želi da Agrofert vrati više od 200 miliona eura u subvencijama, što Babiš kaže da se neće desiti.
U tajanstvenoj poruci naciji pred izbore, Pavel je rekao da će poštovati ustav i rezultate izbora.
To vjerovatno znači da bi imenovao Babiša, ako pobijedi, ali ne isključuje direktno suprotno jer to takođe ne bi nužno bilo protiv ustava, prema nekim pravnicima.
„Radiću na formiranju stabilne i kompetentne vlade. Takođe ću pozvati budućeg premijera da ne dozvoli nikakvu prijetnju našoj nacionalnoj bezbjednosti. Ali predsjednik nije, i ne može biti, krajnje rješenje koje poništava izborni rezultat za jednu stranu ili ga spašava za drugu“, rekao je Pavel u ponedjeljak.
Preporučeno
Video