Procurila ukrajinska ponuda SAD-u: Ovo nude za američku zaštitu od Rusije

Procurila ukrajinska ponuda SAD-u: Ovo nude za američku zaštitu od Rusije

Standard

19/08/2025

07:10

Ukrajina je spremna obećati kupovinu američkog oružja u vrijednosti od 100 milijardi dolara, finansiranu evropskim sredstvima, u pokušaju da obezbijedi bezbjednosne garancije Sjedinjenih Država nakon mogućeg mirovnog sporazuma s Rusijom. Prijedlog je iznesen u dokumentu u koji je imao uvid Financial Times, prenosi Index.

Prema istim predlozima, Kijev i Vašington bi sklopili i ugovor vrijedan 50 milijardi dolara za proizvodnju dronova u saradnji s ukrajinskim kompanijama, koje su postale pioniri u toj tehnologiji od početka ruske invazije 2022. godine.

Kijev je ove dosad neobjavljene predloge o novim bezbjednosnim sporazumima sa SAD-om podijelio s evropskim saveznicima kao teme za razgovor uoči ključnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trampom, koji se održao u Bijeloj kući, potvrdile su četiri osobe upoznate sa situacijom.

Što Kijev traži?

Dokument ne precizira koje oružje Ukrajina želi da nabavi, no Kijev je već ranije jasno iskazao želju za kupovinom najmanje 10 američkih sistema PVO Patriot kako bi zaštitio svoje gradove i ključnu infrastrukturu, uz drugu raketnu tehniku i opremu. Takođe, nije navedeno koliki bi dio ugovora o dronovima bio namijenjen nabavci, a koliki investicijama.

Ovaj ukrajinski predlog osmišljen je da se dopadne Trampovoj politici jačanja američke industrije. Na pitanje o daljoj vojnoj pomoći Ukrajini, Tramp je u Bijeloj kući izjavio: „Ne poklanjamo ništa. Prodajemo oružje.“

Reakcija na Trampov sastanak s Putinom

Dokument detaljno opisuje kako Ukrajina namjerava da predstavi protivpredlog SAD-u nakon što se Tramp, kako izgleda, približio ruskom stavu o završetku rata poslije sastanka s predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci prošle nedjelje.

Predlogom se ponovo ističe ukrajinski poziv na prekid vatre, koji je Tramp u početku podržavao, ali ga je napustio nakon sastanka s Putinom, zalažući se za sveobuhvatan mirovni sporazum.

Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je Trampu, tokom javnog dijela sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i drugim evropskim liderima u Vašingtonu, da bi grupa željela pomoć američkog predsjednika u obezbjeđivanju prekida vatre prije bilo kakvih daljih koraka.

„Ne mogu da zamislim da bi se sljedeći sastanak održao bez prekida vatre“, rekao je.

„Zato radimo na tome i pokušajmo izvršit pritisak na Rusiju, jer kredibilitet ovih napora koje danas preduzimamo zavisi makar od prekida vatre.“

Čvrsti stav Ukrajine

U dokumentu se navodi da se „trajan mir neće temeljiti na ustupcima i besplatnim poklonima Putinu, već na snažnom bezbjednosnom okviru koji će spriječiti buduću agresiju“.

Dodaje se i da nedavni snimci u ruskim medijima pokazuju kako Kremlj nije ozbiljan u vezi s mogućim mirovnim sporazumom te da ima nisko mišljenje o Trampovom liderstvu.

Pritom se navode omalovažavajući komentari o američkom predsjedniku koje je iznio istaknuti TV voditelj Vladimir Solovjov, koji je u jednoj od izjava ismijavao Trampove „prijetnje“ Rusiji, govoreći da bi Moskva mogla „uništiti [SAD] nuklearnim oružjem“.

Ukrajina neće prihvatiti teritorijalne ustupke i insistira na prekidu vatre

Ukrajina neće prihvatiti nikakav sporazum koji uključuje teritorijalne ustupke Rusiji i insistira na prekidu vatre kao prvom koraku ka potpunom mirovnom sporazumu, navodi se u dokumentu.

Prema dokumentu, Kijev takođe odbacuje Putinov predlog Trampu na Aljasci da se zamrzne ostatak ratišta ako Ukrajina povuče vojsku iz djelimično okupiranih istočnih regiona Donjecka i Luganska. To bi stvorilo „uporište za dalje i brzo napredovanje ruskih snaga prema gradu Dnjepru“ i omogućilo Putinu da „ostvari ciljeve agresije drugim sredstvima“, navodi se.

Ukrajina vjeruje da bi ruski pokušaj rješavanja teritorijalnih pitanja prije daljih pregovora o trajnom mirovnom sporazumu stvorio svršen čin na terenu, dok ne bi učinio ništa da obezbijedi buduću sigurnost Kijeva, stoji u dokumentu.

Kijev takođe insistira na punoj odšteti od Rusije za ratnu štetu, potencijalno plaćenoj iz 300 milijardi dolara ruskih suverenih sredstava zamrznutih u zapadnim državama. Svako ublažavanje sankcija trebalo bi biti odobreno samo ako se Rusija bude pridržavala budućeg mirovnog sporazuma i „igrala pošteno“, dodaje se u dokumentu.

Izvor: Financial Times/ Index
Izvor (naslovna fotografija): EPA/ AARON SCHWARTZ

Ostavite komentar

Komentari (0)

X