Video
U završnom saopštenju sa samita G7 u luksuznom ljetovalištu Elmau, lideri su naveli da će istražiti dalekosežne korake za ograničavanje prihoda Kremlja od prodaje nafte kojima finansira rat protiv Ukrajine.
U saopštenju su izostavljeni ključni detalji o tome kako bi ograničenja cijena fosilnih goriva funkcionisala u praksi, zbog čega se u narednim nedjeljama očekuju dodatni razgovori radi procjene mjera zabrane uvoza ruske nafte iznad određene količine.
Time bi bio pogođen ključni izvor prihoda Rusije i, u teoriji, ublaženi skokovi cijena energije u svijetu koji su posljedica rata u Ukrajini.
Lideri su se takođe dogovorili da zabrane uvoz ruskog zlata i da pojačaju pomoć zemljama teško pogođenim nestašicom hrane zbog blokade isporuke žitarica iz Ukrajine preko Crnog mora.
Ključna tema samita u bavarskim Alpima bilo je jedinstvo u sukobu sedam najbogatijih demokratija sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Članice G7 su ove godine izdvojile 29,5 milijardi dolara za pomoć Ukrajini, uz 60 milijardi dolara izdvojenih od ruske aneksije ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine.
Lideri G7 su postigli dogovor i da potroše 4,5 milijardi dolara na rješavanje problema bezbjednosti hrane širom svijeta, pogoršanih povećanjem cena žitarica i hrane od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Članice Grupe sedam najbogatijih demokratija su obećale i da će formirati novi “klimatski klub” za države koje žele da preduzmu ambicioznije korake u borbi protiv globalnog zagrijavanja.
Preporučeno
Taj potez, koji je najviše zagovarao domaćin samita G7, njemački kancelar Olaf Šolc, znači da bi se članice kluba dogovorale o oštrijim mjerama za smanjenje emisije gasova staklene bašte sa ciljem sprječavanja povećanja temperatura u svijetu za više od 1,5 stepeni Celzijusa u 21. vijeku, u poređenju sa predindustrijskim vremenima.
