Posle požara u katedrali Notr Dam, crkva je obnavljana pet godina.    Notr Dam nije bilo koja crkva. U Francuskoj je ona neka vrsta nacionalne svetinje. Zato se predsjednik Francuske Emanuel Makron odmah posle požara 15. aprila 2019. obratio naciji obećavajući da će crkva biti obnovljena za pet godina i da će biti „ljepša nego ranije&#8221;.



Svako ko je Notr Dam posjetio prije požara, sada će biti začuđen. Zidovi su oslobođeni naslaga prljavštine iz nekoliko vjekova. Kroz očišćen prozor dopire više svjetla nego ranije, pa su svježa farba i pozlata na freskama zablistale. Očišćeno je 2.300 statua i 8.000 cijevi na orguljama. Nedavno je ugrađeno 1.500 novih stolica.



Skoro hiljadu kubnih metara kamena moralo je da se pomjera, postavljeno je, a potom uklonjeno 2.000 tona skela. Blizu 250 firmi i ateljea su učestvovali u radovima.



Crkva koja je izgrađena između 1163. i 1345. postala je neočekivano još jednom „gradilište vijeka&#8221;. Dosadašnji troškovi iznosili su 700 miliona eura. U nezapamćenoj donatorskoj akciji skupljeno je 840 miliona evra. S ostatkom novca restaurisaće se apsida i kontrafori. Taj dio posla će početi posle ponovnog otvaranja i trajaće tri godine.



Pet godina je prošlo od požara koji je uznemirio javnost. Vatrogasci su gasili plamen četiri sata i uspeli su da ograniče požar na drvenu krovnu konstrukciju. Razmjere štete nisu bile toliko velike koliko se najpre pretpostavljalo.



Doduše, urušio se centralni svodni toranj s još tri dijela svoda. Ali, gotička Bogorodica ostala je neoštećena, iako se pored nje obrušio svod. Barbara Šok-Verner, nemačka ekspertkinja za katedrale, to naziva „čudom iz Notr Dama&#8221;.



Ostaje da se vidi kako će Pariz da savlada navalu posjetilaca. Ministarka kulture Rašida Dati želi da uvede plaćanje ulaza, katolička crkva to odbija.&nbsp;



Francuski predsjednik Makron, koji je u političkim neprilikama, svakako želi da uknjiži obnovu katedrale kao „francuski uspjeh&#8221;.

Danas svečano otvaranje obnovljene pariske katedrale Notr Dam, prisustvovaće i Tramp

Mišel Barnije

Barnije je u Jelisejskoj palati predao ostavku predsjedniku Emanuelu Makron. Dan ranije, poslanici radikalne ljevice i ekstremne desnice udružili su se u skupštini da izglasaju nepovjerenje vladi. To je prvi pad francuske vlade od 1962. godine.



<figure class="wp-block-embed is-type-wp-embed is-provider-standard wp-block-embed-standard"><div class="wp-block-embed__wrapper">
<blockquote class="wp-embedded-content" data-secret="v02bq9nWG2"><a href="https://www.standard.co.me/svijet/pala-vlada-francuske-desnicarski-nacionalni-front-uskratio-podrsku-zbog-budzeta/">Pala Vlada Francuske, desničarski Nacionalni front uskratio podršku zbog budžeta</a></blockquote><iframe class="wp-embedded-content" sandbox="allow-scripts" security="restricted" style="position: absolute; clip: rect(1px, 1px, 1px, 1px);" title="&#8220;Pala Vlada Francuske, desničarski Nacionalni front uskratio podršku zbog budžeta&#8221; &#8212; Standard" src="https://www.standard.co.me/svijet/pala-vlada-francuske-desnicarski-nacionalni-front-uskratio-podrsku-zbog-budzeta/embed/#?secret=3OrTj7ErLU#?secret=v02bq9nWG2" data-secret="v02bq9nWG2" width="600" height="338" frameborder="0" marginwidth="0" marginheight="0" scrolling="no"></iframe>
</div></figure>



Za inicijativu je glasao 331 poslanik. Neophodni minimum bio je 288.



Emanuel Makron,koji se hitno vratio iz posjete Saudijskoj Arabiji, obratiće se javnosti večeras u 20 sati.

Premijer Francuske podnio ostavku

24249414418011_600x900

Poslanici francuskog parlamenta, njih 331 od ukupno 574, izglasali su sinoć nepovjerenje Vladi, nakon što je Mišel Barnije koji je dva i po mjeseca na čelu Vlade, odlučio da iskoristi član 49.3 francuskog ustava da bi izdejstvovao usvajanje budžeta bez glasanja.



Ovo je prva francuska vlada kojoj je izglasano nepovjerenje od 1962. kada je premijer bio Žorž Pompidu.



Mišel Barnije je zamalo bio Makronov protivkanddat na predsjedničkim izborima 2022. budući da je izgubio na stranačkom glasanju od koleginice Valeri Pakras.



Smatra se da ima poglede na unutrašnju politiku koji su kompatibilniji sa krajnjom desnicom.



Bivši evropski komesar je u prošlosti pozivao na moratorijum na imigraciju.



On je izazvao medijsku buru kada je rekao da Francuska treba da povrati svoj „pravni suverenitet“ i da ne podliježe presudama Suda pravde Evropske unije i Evropskog suda za ljudska prava, podsjeća Politico.



Mišel Barnije, bivši pregovarač EU za Brezgit, imenovan je januara 2021. za specijalnog savjetnika predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen za Bregzit, nekoliko nedjelja poslije finalnog zaključivanja sporazuma o razlazu sa Londonom.



Bio je evropski komesar za regionalnu politiku, komesar za unutrašnju trgovinu i usluge. Bio je i potpredsjednik Evropske narodne partije.



Bio je član niza golističkih partija (UDR, RR, UMP i republikanci).



Barnije je bio na nekoliko pozicija u francuskom kabinetu, uključujući kao ministar životne sredine od 1993. do 1995, državni ministar za evropska pitanja od 1995. do 1997, ministar inostranih poslova od 2004. do 2005. i ministar poljoprivrede i ribarstva od 2007. do 2009. godine.



Francuska istražna sutkinja Sabine Kheris je 2016. zatražila da se slučaj Barnijea, Dominika de Vilpena i Mišel Alio-Mari uputi Sudu pravde Republike.



Ovi bivši ministri su osumnjičeni da su dozvolili eksfiltraciju plaćenika odgovornih za napad na logor Buake 2004. kada je ubijeno devet francuskih vojnika.



Operacija je navodno imala za cilj da opravda operaciju odgovora protiv vlade Lorana Gbagboa u kontekstu krize 2004. u Obali Slonovače.



Barnije je rođen 1951. u malom mjestu u francuskim Alpima.



Njegova porodica se politički deklarisala kao degolisti, a njegov otac je bio zanatlija za kožu i tekstil.



U mladosti je Barnije bio izviđač i horovođa.



Diplomirao je na poslovnoj školi ESCP 1972. godine. Relativno mlad, sa 27 godina, izabran je za poslanika Francuske narodne skupštine.



Od 1982. je oženjen Izabelom Altmajer i imaju troje djece.

Ko je Mišel Barnije, čijoj vladi je izglasano nepovjerenje?

Emanuel Makron

Francuska-izbori-2024

Francuska-Cage

Francuska politička kriza je gora od normalnih političkih kriza.



Obično kada demokratska zemlja prođe kroz turbulencije, postoji izvjesna šansa da se turbulencija završi.



Ali ne i danas u Parizu. Ako ništa drugo, pad premijera Mišela Barnijea – srušenog u parlamentu glasanjem o nepovjerenju Vladi – prijeti da postavi obrazac za ono što je pred nama.



Jer ako Barnije – umjereni političar desnog centra s reputacijom ljubaznosti i kompromisa – nije bio u stanju da usvoji budžet, ko onda drugi to može?



Prvobitni uzrok krize nije nestao. To je podjela Skupštine od jula na tri približno jednaka bloka, od kojih nijedan nije u stanju da se nosi s druga dva.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="703" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/Francuska-izbori-2024.jpg" alt="" class="wp-image-788351" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/Francuska-izbori-2024.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/Francuska-izbori-2024-300x264.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/Francuska-izbori-2024-768x675.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/Francuska-izbori-2024-696x612.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></figure>



Kao rezultat toga, dva bloka koja čine opoziciju uvijek će moći da svrgnu onaj blok koji formira vladu.



Francuska vlada je rušena izglasavanjem nepovjerenja.



Dodajte na to raspoloženje skoro pobune u nekim opozicionim klupama – plus ideološki podsticaj za sve izdašnije obećanje o potrošnji, uprkos oštrim upozorenjima o nacionalnom dugu – i ideja o povratku mirnoj centralnoj politici izgleda veoma daleko.



Za mnoge je to kriza vlasti koja se odigrava, a sama budućnost institucija Pete republike je u opasnosti.



Peta republika je stvorena da koncentriše vlast u rukama Šarla de Gola u vrijeme nacionalne krize. I još od De Gola, predsjednici su pokušavali – i generalno nijesu uspijevali – da oponašaju njegov stav.



Emanuel Makron je svakako volio da se poredi sa velikim Šarlom.



Ali kada je De Gol imao sličnu krizu vlade 1962. godine, okrenuo se narodu i dobio ogroman mandat naroda na sljedećim izborima.



Makron je uradio obrnuto. Imao je priliku, ali ju je traljavim poslom u julu, izgubio. Vlast je sada prešla iz njegovih ruku u ruke navodnog premijera, koji je odgovoran parlamentu.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="572" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/Francuska-Cage.jpg" alt="" class="wp-image-788355" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/Francuska-Cage.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/Francuska-Cage-300x215.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/Francuska-Cage-768x549.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/Francuska-Cage-696x498.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /><figcaption>www.cagle.com</figcaption></figure>



Emanuel Makron će se obratiti naciji u četvrtak uveče



Ali baš kada se zemlja vraća na parlamentarni sistem, sama Skupština se pokazala nesposobnom za akciju.



Više analitičara ističe da Francuska sa svojim monarhijskim instinktima i koncepcijom moći odozgo nadole nikada nije razvila kulturu kompromisa.



Tako su se tri sadašnja bloka u Skupštini, koja su formirana na osnovu ljetošnjih izbora – pokazala nesposobna da stvore konstruktivno okruženje za vladu.



Renomirani novinar Erik Brunet je rekao nakon gledanja debate večeras na BFM TV-u: „Ono što smo upravo vidjeli je zapanjujuće francusko.



„Bez pragmatizma. Samo ideologija. Svi govori su bili o vrijednostima, o ekstremima. Cio naš diskurs je odvojen od stvarnosti. To je tipično, jedinstveno francusko.”



Neki to vide kao kulminaciju višegodišnjeg stanja u kojem je Francuska odbijala da se suoči sa ekonomskom realnošću – vlade svih boja su utirale put sve većoj javnoj potrošnji. Rezultat su deficit i dug – stanje koje se može razriješiti samo rezovima, a te rezove nijedna vlada nikada ne pravi.



Prema Nikolasu Bejtuu, iz poslovnog lista L&#8217;Opinion, ovo je početak niza kriza koje su – suprotno intuiciji – ovoj zemlji zaista potrebne. Jer samo suočavanjem sa ekonomskim ponorom, birači će prihvatiti teške odluke koje su neminovne.



Bejtout predviđa da će se svaki novi premijer suočiti sa istim problemima kao i Barnije, i da će kao i on propasti.



„Novoj vladi je potrebno vrijeme, koje neće imati. Potrebna joj je većina, koju neće imati. I potrebna joj je odlučnost da brodi kroz neophodno smanjenje državne potrošnje – koju neće imati.



„Tako da očekujem da vidim još nekoliko poteza nezadovoljstva i još nekoliko padova vlade – prije nego što se konačno počnemo buditi.

Francuska: Pad Vlade postavio šablon – ovo će se ponavljati jer je u parlamentu pat-pozicija

Politička kriza koja već neko vrijeme pogađa Francusku nije pitanje isključivo unutrašnje politike – ona ima duboke implikacije ne samo na budućnost zemlje, već i na Evropu u cjelini. Pad vlade premijera Mišela Barnijea nakon jučerašnjeg izglasavanja nepovjerenja nesvakidašnji je trenutak u francuskoj politici, prije svega jer je to prvi put za više od šest decenija – tačnije, od 1962. – da je mandat neke vlade prestao na taj način, što otkriva duboke probleme unutar političkog i ekonomskog sistema zemlje. Ono zbog čega, međutim, treba ovaj problem posmatrati izvan unutrašnjeg sistema su posljedice ovakve krize koje prevazilaze granice Francuske, sa potencijalom da destabilizuje Evropu u trenutku kada su jedinstvo i stabilnost najpotrebniji.



<h3>Zašto je Barnijeova vlada izgubila podršku</h3>



Pad Barnijeove vlade nije se desio preko noći, već je to bio rezultat nagomilanog političkog nezadovoljstva, ekonomske stagnacije i oklijevanju predsjednika Emanuela Makrona da se prilagodi sve više fragmentisanom političkom pejzažu Francuske.



Do prelomnog trenutka došlo je ove godine nakon francuskih parlamentarnih izbora, koji su pokazali duboko podijeljenu Narodnu skupštinu. Makronova stranka, La République En Marche (LREM), koja je ranije imala apsolutnu većinu, našla se u znatno slabijoj poziciji. Pojava više novih političkih snaga – uključujući krajnje desnu Nacionalno okupljeanje i krajnje lijevu Francusku Nepokornu – učinila je Makronu sve težim da progura svoju zakonodavnu agendu. Ove podjele dodatno su pogoršane rastućim osjećajem frustracije među francuskim građanima koji su smatrali da Makronova predsjednička vlast nije riješila njihove ekonomske i socijalne brige.



Dodatni faktor koji je pogoršao situaciju bilo je teško upravljanje fiskalnim pitanjima Francuske. Budžetski deficit zemlje dostigao je neodrživ nivo, a vladine mjere štednje, uključujući smanjenje javne potrošnje i socijalnih davanja, bile su duboko nepopularne. Barnijeova odluka da zaobiđe Nacionalnu skupštinu i progura budžet za 2025. godinu koristeći član 49.3 Ustava Francuske – proceduru koja omogućava vladi da donese zakon bez parlamentarnih glasanja – povećala je osjećaj da vlada postaje sve autoritarnija. Ova odluka bila je u velikoj mjeri kritikovana, čak i unutar Makronove stranke, i na kraju je dovela do izglasavanja nepovjerenja koje je oborilo Barnijeovu vladu.



<h3>Politički vakuum i posljedice neusvajanja budžeta</h3>



Neposredne posljedice ove političke krize za Francusku su ozbiljne. Pad Barnijeove vlade ostavio je zemlju bez funkcionalne izvršne vlasti sposobne da donosi ključne odluke u vezi sa ekonomskim i socijalnim pitanjima. Neuspjeh vlade da usvoji budžet za 2025. godinu stvorio je finansijsku prazninu, ostavljajući Francusku izloženu riziku od blokade vlade i potencijalnog smanjenja kreditnog rejtinga. Nesigurnost u vezi sa fiskalnim zdravljem Francuske već počinje da utiče na povjerenje investitora, sa rizikom od rasta troškova zaduživanja i odliva kapitala iz zemlje.



Štaviše, u javnosti sve više naglašavana nesposobnost zemlje da riješi svoje unutrašnje političke krize ostavila je vakum liderstva. Predsjednik Makron, koji je ranije bio hvaljen kao lider koji će oživjeti Francusku i uvesti je u novu eru reformi, sada se nalazi u defanzivi, sa popularnošću koja je dostigla najniži nivo svih vremena. Prema anketi koju je sproveo list&nbsp;Le Monde, Makronov rejting na osnovu podrške pao je na samo 22%, što jasno odražava rastuće razočarenje njegovom vladom. Neuspjeh predsjednika da održi stabilno političko okruženje, naročito nakon što je obećao da će premostiti podjele u francuskom društvu, produbio je osjećaj političke i ekonomske nestabilnosti.



O kolikim podjelama je riječ najbolje pokazuje fragmentacija francuske političke scene takođe. Uspon populističkih pokreta i sa lijevog i sa desnog kraja političkog spektra jasan je znak da mnogi francuski građani osjećaju da su ih globalizacija i politička elita zapostavili. Ova rastuća polarizacija, u kombinaciji sa ekonomijom koja je sporija u odnosu na ranije i visokim stopama nezaposlenosti, prijeti narušavanjem društvene kohezije koja je tradicionalno definisala Francusku republiku. Zemlja se sada nalazi na raskrsnici, bez jasnog pravca kako da nastavi dalje.



<h3>Prijetnja stabilnosti eurozone</h3>



Kriza u Francuskoj nije samo pitanje unutrašnjeg upravljanja; ona ima dalekosežne implikacije za Evropu. Kao jedna od najvećih ekonomija Evropske unije, Francuska igra ključnu ulogu u oblikovanju ekonomske i političke budućnosti kontinenta. Nestabilnost unutar Francuske već je izazvala lančanu reakciju na evropsku ekonomiju, sa poljuljanim povjerenjem investitora i nesigurnošću u vezi sa budućom fiskalnom politikom Francuske, što izaziva zabrinutost širom eurozone.



EU pomno prati francuske budžetske izazove, posebno jer je zemlja imala problema da ispuni fiskalne kriterijume iz Mastrihtskog ugovora. Sa deficitom koji premašuje prag od 3% BDP-a, o kojem je&nbsp;Le Figaro&nbsp;ranije pisao u kontekstu potrebe zadržavanja ispod te granice, prema pravilima EU, Francuska se već suočava sa mogućnošću briselskih sankcija. Međutim, politička kriza dodatno komplikuje situaciju. Bez funkcionalne vlade, biće teško da Francuska sprovede neophodne reforme kako bi smanjila deficit i izbjegla sankcije. Ako Francuska ne bude mogla da ispuni svoje finansijske obaveze, to može pokrenuti lančanu reakciju koja bi mogla da destabilizuje ekonomsku stabilnost eurozone.



Nemogućnost Francuske da efikasno riješi sopstvene fiskalne probleme potkopava kredibilitet Evropske unije u cjelini. U trenutku kada se EU suočava sa brojnim spoljnim izazovima—od ratnih dejstava u Ukrajini do napetosti sa Kinom i Sjedinjenim Američkim Državama—Evropi ni najmanje nije potrebna unutrašnja fragmentacija, niti nestabilnost u jednoj od ključnih članica. Politička disfunkcija Francuske otežava zemlji da preuzme vodeću ulogu u tim ključnim pitanjima, slabeći sposobnost EU da djeluje koherentno na globalnoj sceni.



Štaviše, neuspjeh Makronove vlade da efikasno vodi Francusku potkopava ukupnu ideju integracije. EU je uvijek računala na snažno političko liderstvo ključnih članica, a Francuska je istorijski bila stub tog liderstva. Međutim, sada kada je zemlja upletena u političku krizu, njena sposobnost da značajno doprinosi budućnosti EU dovodi se u pitanje, što je posebno zabrinjavajuće jer se EU suočava sa brojnim egzistencijalnim krizama, uključujući uspon populizma, prijetnju daljim raspadom i izazov očuvanja jedinstva u svijetlu rastućih globalnih tenzija.



<h3>Alarm za budućnost Evrope</h3>



Kriza u Francuskoj nije samo trenutna politička kriza—ona je pokazatelj dubljih, strukturalnih problema unutar Francuske i šireg evropskog projekta. Politička fragmentacija u Francuskoj odražava širi trend u Evropi, gdje progresivne političke stranke sve više gube podršku u korist populističkih pokreta koji često iznose anti-EU retoriku. Ovaj trend prijeti budućnosti evropske integracije, jer rastući nacionalistički sentimenti u zemljama članicama dovode u pitanje ideju ujedinjene Evrope.



Neuspjeh Francuske da stabilizuje svoj politički sistem takođe je upozorenje za druge evropske nacije koje se suočavaju sa sličnim problemima. Zemlje poput Italije, Španije, pa čak i Njemačke, suočavaju se sa rastućom političkom polarizacijom i ekonomskim izazovima. Ako Francuska, koja je tradicionalno smatrana stubom evropskog jedinstva, ne bude mogla da održava stabilnost, to otvara pitanje o sposobnosti EU da prebrodi buduće krize. Ako se ovi izazovi ne riješe efikasno, EU rizikuje dalji gubitak povjerenja svojih građana, što bi dugoročno moglo da dovede do većeg broja izlazaka iz unije ili čak raspada cjelokupnog evropskog projekta.



Pored unutrašnjih izazova, politička kriza u Francuskoj otkrila je krhkost evropskog ekonomskog sistema. Međuzavisnost ekonomija EU znači da nestabilnost u jednoj zemlji može imati dalekosežne posljedice. Francuska, sa velikom ekonomijom i centralnom ulogom u evropskoj trgovini, ključni je igrač u doprinosu rasta ekonomije EU. Političke blokade u Parizu izazivaju zabrinutost u vezi sa sposobnošću zemlje da ispuni svoje ekonomske obaveze, naročito u pogledu fiskalnog deficita, i mogu dodatno oslabiti euro. Kako kriza bude produbljena, Francuska bi mogla da se nađe u situaciji u kojoj ne bi mogla da ispuni svoje obaveze prema EU, što bi moglo dovesti do gubitka povjerenja u eurozonu u cjelini.

Francuska kriza – upozorenje za cijelu Evropu

Poslanici Nacionalnog fronta u trenutku objavljivanja rezultata glasanja

NF-radost-pala-vlada

Michel-Barnier-1

Vlada Francuske premijera Michela Barniera izgubila je povjerenje većine u parlamentu, čime je druga po snazi ekonomija Eurozone bačena još dublje u dugotrajnu krizu.



Inicijativu ekstremno desničarskog Nacionalnog fronta Marin le Pen i ljevice podržalo je 331 poslanik od ukupno 577.



Ovo je prvi put da je od 1962. godine da Vlada Francuske izgubi povjerenje u parlamentu.



Reuters ocjenjuje da će ulagači u obveznice vjerovatno poštedjeti Francusku strašne finansijske „oluje“ na koju je upozoravao dosadašnji premijer Barnier, ali će posljedice političke krize naštetiti kompanijama, potrošačima i poreznim obveznicima.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="600" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/Michel-Barnier-1.jpg" alt="" class="wp-image-788230" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/Michel-Barnier-1.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/Michel-Barnier-1-300x225.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/Michel-Barnier-1-768x576.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/Michel-Barnier-1-696x522.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /><figcaption>Michel Barnier dok čeka rezultat glasanja</figcaption></figure>



Politička neizvjesnost već pogađa francuski uslužni sektor, pokazalo je mjesečno istraživanje .



„Pozitivni signali koji su bili viđeni tokom ljeta, dijelom zbog Olimpijskih igara, sada su stvar prošlosti“, rekao je ekonomist Hamburške komercijalne banke Tariq Kamal Chaudhry nakon što je vidio HCOB-ov indeks nabave za francuski uslužni sektor.



Barnier je nacrtom budžeta nastojao da povećanjem poreza i smanjenjem potrošnje smanji fiskalni deficit, za koji se predviđa da će premašiti 6% BDP-a.



Ulagači u obveznice će vjerovatno poštedjeti Francusku strašne financijske „oluje“ na koju je upozorio Barnier, ali će posljedice političke krize naštetiti kompanijama, potrošačima i poreznim obveznicima, kažu ekonomisti i stručnjaci.



„Ovo je sporo goruća kriza koja će dovesti do stalnog širenja raspona i stalnog pogoršanja suverene kreditne sposobnosti“, rekao je voditelj odjela za fiksne prihode i devizne tečajeve Union Investmenta, Christian Kopf.

Pala Vlada Francuske, desničarski Nacionalni front uskratio podršku zbog budžeta

111111111111111111_600x900

&#8220;Situacija je teška na budžetskom nivou, na finansijskom nivou i veoma teška na ekonomskom i socijalnom planu&#8221;, rekao je Barnije u parlamentu i dodao da bi izglasavanje nepovjerenja vladi učinilo sve to još težim i ozbiljnijim.



Predlog za glasanje o povjerenju vladi podnijet je u ponedjeljak na predlog radikalne ljevice i ekstremne desnice. Predlog, koji je dobio 185 potpisa, podnijet je pošto je Barnije iskoristio ustavno pravo da zaobiđe glasanje u parlamentu i tako sprovede usvajanje budžeta za socijalno osiguranje.



Makron je sa svoje strane tokom posjete Rijadu rekao da ne može da vjeruje u glasanje o nepovjerenju vlade.



Prema njegovim riječima, ekstremno desničarka stranka Nacionalno okupljanje je pokazala &#8220;nepodnošljiv cinizam&#8221; jer se udružila sa ljevicom.



Makron je ocijenio da su socijalisti, posebno bivši socijalistički predsjednik Francuske Fransoa Oland (Francois Hollande) pokazali &#8220;potpuni gubitak kompasa&#8221;.



&#8220;Interes države je važniji od interesa stranaka&#8221;, rekao je Makron na margijnama posjete Saudijskoj Arabiji.



Makron je odbacio pozive svojih protivnika da podnese ostavku i dodao da nikada nije ni pomislio da napusti funkciju prije kraja mandata 2027. godine.



Predsjednik Francuske se do sada nije izjašnjavao u javnosti o političkoj krizi koja bi mogla sjutra da dovede do smjene vlade i potrage za novim premijerom.



Za smenu vlade je potrebno 288 od 577 glasova poslanika.



Sjednica parlameta počinje sjutra poslije podne.

U Francuskom parlamentu sjutra glasanje o povjerenju vladi

Marine-Le-Pen-i-Emmanuel-Macron

Michel-Barnier

Gotovo je izvjestan pad Vlade Francuske tokom ove sedmice jer su krajnje desničarske i ljevičarske stranke u ponedjeljak podnijele prijedloge za izglasavanje nepovjerenja premijeru Michelu Barnieru



Ulagači su odmah kaznili francusku imovinu jer su najnoviji događaji gurnuli drugu po snazi ekonomiju eurozone u dublju političku krizu, uz ozbiljne sumnje u to hoće li godišnji budžet uopšte biti odobren.



„Francuzima je dosta“, rekla je čelnica Nacionalnog fronta Marine Le Pen novinarima u parlamentu, rekavši da je Barnier, koji je postao premijer tek početkom septembra, pogoršao stvari i da ga treba izbaciti. „Podnijeli smo prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi“, rekla je.



Ako izuzmemo iznenađenje u posljednjem trenutku, Barnierova krhka koalicija biće od 1962. prva francuska vlada koja će biti srušena izglasavanjem nepovjerenja.



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" width="800" height="450" src="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/Michel-Barnier.jpg" alt="" class="wp-image-787677" srcset="https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/Michel-Barnier.jpg 800w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/Michel-Barnier-300x169.jpg 300w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/Michel-Barnier-768x432.jpg 768w, https://www.standard.co.me/wp-content/uploads/2024/12/Michel-Barnier-696x392.jpg 696w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /><figcaption>Michel Barnier</figcaption></figure>



Pad vlade ostavio bi rupu u srcu Europe, a Njemačka je takođe u predizbornom režimu, sedmicama uoči ponovnog ulaska novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijelu kuću.



Zastupnici ekstremne desnice i ljevice zajedno imaju dovoljno glasova da sruše Barniera, a Le Pen je potvrdila da će njezina stranka glasati za nepovjerenje Vladi. Glasaće se vjerojvatno u srijedu.



Stranke su najavile zahtjeve za izglasavanje nepovjerenja nakon što je Barnier ranije u ponedjeljak rekao da će pokušati da progura Nacrt zakona o socijalnom osiguranju kroz parlament bez glasanja jer se ustupak u posljednjem trenutku pokazao nedovoljnim za dobijanje podrške krajnje desnice za zakon.



Barnierova manjinska vlada se opstajala je zahvaljujući podršci Nacionalnog fronta. Tu slabu vezu prekinuo je prijedlog zakona o budžetu, kojim Vlada pokušava da obuzda rastući francuski javni deficit kroz povećanje poreza od 60 milijardi eura i smanjenje potrošnje.

Vlada Francuske pred izvjesnim padom, Budžet posvađao koalicione partnere

Kako se navodi u nacrtu sporazuma, glavni cilj izgradnje druge dionice autoputa, Mateševo-Andrijevica, je ostvarenje punog regionalnog povezivanja, uz smanjenje regionalnih neravnomjernosti i uvezivanje sa mrežom Trans-evropskih koridora, dostizanje standarda Evropske unije i proklamovanih ciljeva koji se odnose na nesmetan protok ljudi, roba, usluga i kapitala, u skladu sa ciljevima kreiranja Jedinstvenog ekonomskog prostora Zapadnog Balkana i približavanja regiona tržištu EU.



Samim tim, cilj predmetne akciije i Finansijskog sporazuma kojim je obuhvaćena je unapređenje postojeće saobraćajne infrastrukture i jačanje drumskog saobraćaja, koji predstavlja nacionalni prioritet za Crnu Goru, posebno u pogledu koridora koji povezuje Bar, glavnu luku Crne Gore, sa granicom Srbije, kod Boljara.



Naglašeno je da poboljšanje transportnih veza smanjuje gužve, olakšava trgovinu unutar zemlje i prekograničnu trgovinu, skraćuje vrijeme putovanja i povećava bezbjednost na putevima.



&#8220;Povećana trgovina (i roba i usluga) dovodi do otvaranja novih radnih mjesta, podstiče konkurentnost i stvara bolje mogućnosti za saradnju i inovacije. Omogućiće efikasnu, bezbjednu i brzu vezu između manje razvijenog sjevernog i razvijenijeg južnog područja Crne Gore, stvarajući mogućnost za povezivanje i integraciju ovih područja i poboljšanje prometa ljudi i robe, što će ujedno olakšati pristup regionalnim tržištima&#8221;, ističe se u Finansijskom sporazumu.



Budući da je autoput Bar-Boljare produžetak koridora Orijent (Bliski Istok)/ Istočni Mediteran (OIM) na Zapadni Balkan, omogućiće se, kako se navodi, efikasnija povezanost između zemalja sjeverne, centralne i južne Evrope i Zapadnog Balkana.



To će, kažu, ujedno povećati potencijal Luke Bar, jer će doći do poboljšanja njene povezanosti sa OIM koridorom, što će omogućiti povećanje izvoza država u regionu koje nemaju izlaz na more.



Evropska komisija je, kako se ističe, za ovaj projekat ranije odobrila sredstva kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir u iznosu od 7,5 miliona eura za pripremu studije izvodljivosti, njeno ažuriranje i pripremu idejnog projekta.



&#8220;Dok je u julu 2024. godine u okviru Ekonomsko-investicionog plana (EIP) za Zapadni Balkan usvojila odluku o finansiranju granta od 100 miliona eura iz IPA III sredstava za podršku izgradnji dionice auto-puta Bar-Boljare, između Mateševa i Andrijevice&#8221;, piše u dokumentu Vlade.

Izgradnja druge dionice auto-puta koštaće 600 miliona eura

aee959ae-045c-446a-bbf5-89f8deab3a00

Kako prenosi Ouest Frans, jučerašnjoj paradi uoči Božića nazvanoj “Nebeska fantazija” prisustvovalno je stotine ljudi, a priredbi je prisustvovalo mnogo roditelja sa djecom.



Među povrijeđenima su i dvogodišnja djevojčica i njena majka.



<blockquote class="twitter-tweet">En <a href="https://twitter.com/hashtag/France?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#France</a>, une structure métallique en forme d’oiseau est tombée hier soir sur le public lors d’une parade de Noël. On déplore 13 blessés dont 2 hospitalisés en urgence absolue, selon les médias. <a href="https://t.co/PehBj4wrw5">pic.twitter.com/PehBj4wrw5</a>&mdash; Sputnik Afrique (@sputnik_afrique) <a href="https://twitter.com/sputnik_afrique/status/1863197194712396037?ref_src=twsrc%5Etfw">December 1, 2024</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>



Na licu mjesta intervenisale su brojne hitne službe, policija i vatrogasci.



U operaciji spašavanja povrijeđenih učestvovalo je 46 vatrogasaca iz nekoliko obližnjih gradova.