Kada je knjaz Nikola 1906. godine uveo perper kao zvaničnu valutu, cilj je bio jasan: naglasiti snagu i potpunu nezavisnost Crne Gore.
Ime nije odabrano slučajno – riječ potiče od vizantijskog termina hiperperon, što u prevodu znači ,,sjajan”. I zaista, ovaj novac je blistao punim sjajem na evropskim berzama tog vremena, javlja Blic, prenosi BizPortal.Rame uz rame sa svjetskim silama
Iako je Crna Gora bila mala država, njen novac je kovan u prestižnoj carskoj kovnici u Beču.
Po svojoj vrijednosti i stabilnosti, perper je tada direktno parirao moćnoj austrougarskoj kruni, što je u to vrijeme bio nezamisliv ekonomski uspjeh.
Ipak, istorijske okolnosti su učinile svoje.
Nakon stvaranja nove države, perper je zvanično povučen iz opticaja već 1920. godine, čime je njegova ,,upotrebna” era završena, ali je započela ona kolekcionarska, koja danas dostiže vrhunac.
Aukcijski rekordi: Cijena koja ostavlja bez daha
Danas je situacija na tržištu potpuno drugačija, a perper je postao ,,zlatna koka” za numizmatičare. Posebno su na cijeni zlatni perperi iskovani 1910. godine.
Zanimljivost: Ovi primjerci spadaju među najrjeđe numizmatičke predmete u cijeloj Evropi.
Zbog njihove ekstremne rijetkosti, kolekcionari ne pitaju za cijenu.
Na svjetskim aukcijama ovi novčići dostižu vrtoglave cifre:
- Vrijednost : Pojedini primjerci prodaju se za desetine hiljada eura.
- Stanje : Što je novčić očuvaniji, cijena eksponencijalno raste.
- Tržište : Najveće interesovanje vlada u Londonu, Beču i SAD.
Investicija koja ne gubi na vrijednosti
Dok kriptovalute i akcije na berzama variraju, vrijednost rijetkog istorijskog novca poput perpera decenijama stabilno raste.
Stručnjaci navode da je posjedovanje ovakvog novčića danas jednako posjedovanju luksuzne nekretnine ili skupocenog udjela u kompaniji.
Preporučeno
Mnogi građani na prostorima bivše Jugoslavije i ne slute kakvo se blago možda krije u starim porodičnim sefovima ili nasljeđenim kolekcijama.
Video