Venture capital ulaganja u robotiku porasla su više nego trostruko između 2023. i 2025. godine, dostigavši 40,7 milijardi dolara godišnje. Kina je humanoidnu robotiku već proglasila strateškim prioritetom i najavila fond od čak 138 milijardi dolara za AI i robotiku.

U međuvremenu, kompanije iz SAD, Evrope i Azije testiraju humanoidne robote u fabrikama, logistici i skladištima, piše Trender.

Ključno pitanje više nije „da li“, već „koliko brzo“

Analitičari smatraju da humanoidni roboti tehnički već funkcionišu dovoljno dobro. Pravo pitanje sada je mogu li da postanu dovoljno jeftini, pouzdani i bezbjedni za masovnu upotrebu?

McKinsey predviđa da će industrija narednih godina pokušavati da riješi četiri ključna problema: smanjenje cijene proizvodnje, bolju pokretljivost i spretnost robota, duži rad bez kvarova i bezbjedno funkcionisanje uz ljude bez zaštitnih ograda.

Najveći izazov nije sama vještačka inteligencija, već proizvodni lanac. Mnogi ključni djelovi humanoidnih robota, poput motora, senzora, preciznih zupčanika i magneta, još nisu spremni za masovnu proizvodnju.

Kina ima veliku prednost

Jedno od glavnih predviđanja studije jeste da bi Kina mogla postati dominantna sila u humanoidnoj robotici, zahvaljujući svojoj već razvijenoj industriji električnih vozila.

Mnogi djelovi koji se koriste u humanoidima identični su komponentama za električne automobile. Pošto Kina već kontroliše veliki dio tog lanca proizvodnje, očekuje se da će lakše i jeftinije skalirati proizvodnju robota.

Posebno važni su rijetki metali za permanentne magnete. Kina trenutno kontroliše oko 69 odsto globalnog rudarenja rijetkih minerala i čak 90 odsto prerade magneta, što joj daje ogromnu stratešku prednost.

Roboti su još preskupi

Trenutni humanoidni roboti koštaju između 30.000 i 150.000 dolara po komadu. Industrija vjeruje da cijena mora pasti ispod 20.000 dolara kako bi došlo do šire komercijalne upotrebe.

Tu nastaje začarani krug. Proizvođači komponenti ne žele da ulažu u velike fabrike dok nema dovoljno potražnje, ali bez masovne proizvodnje cijene ne mogu da padnu, navodi se u studiji.

Zbog toga mnoge kompanije same proizvode ključne djelove umjesto da ih kupuju od dobavljača. Tesla, na primjer, razvija sopstvene motore i pogonske sisteme za robota Optimus.

Najveći problemi: zglobovi, senzori i „mozak“

Studija predviđa da će najveća uska grla biti u tri oblasti.

Prva su precizni mehanički djelovi poput zglobova i reduktora koji omogućavaju humanoidima da hodaju i nose teret. Njihova proizvodnja je izuzetno skupa i spora.

Drugi problem su senzori dodira i sile. To je tehnologija koja robotima omogućava da „osjećaju“ svijet oko sebe. Za razliku od baterija ili kamera, ti senzori još nemaju razvijenu industrijsku proizvodnju.

Treći izazov je centralni kontrolni sistem. Danas ne postoji standardizovani „operativni sistem“ za humanoidne robote. Većina kompanija koristi kombinaciju različitih čipova, AI platformi i softvera, što dodatno komplikuje razvoj.

Do 2035. očekuje se standardizacija

McKinsey predviđa da će se do 2035. tržište postepeno stabilizovati. Umjesto da svaka kompanija razvija sopstvene delove, pojaviće se veliki specijalizovani dobavljači, slično kao u automobilskoj industriji.

Velike tehnološke i industrijske kompanije već zauzimaju pozicije. Bosch, Qualcomm i Nvidia razvijaju posebne platforme za humanoidne robote, dok se proizvođači poput Magna International i Jabil spremaju za masovnu proizvodnju.

Analitičari vjeruju da će najveći profit na kraju ostvariti kompanije koje budu kontrolisale standarde i platforme, a ne samo pojedinačne delove.

Humanoidni roboti neće doći preko noći

Iako se humanoidni roboti često predstavljaju kao sljedeća velika tehnološka revolucija, izvještaj upozorava da industrija još nije blizu pune komercijalizacije.

Naredne godine biće ključne za dokazivanje da roboti mogu pouzdano da rade uz ljude, da budu dovoljno bezbjedni i da opravdaju visoke troškove.

Ali jedno predviđanje djeluje gotovo sigurno. Humanoidni roboti više nisu pitanje naučne fantastike. Pitanje je samo koliko brzo će postati dio svakodnevnog života i ko će kontrolisati industriju vrijednu milijarde dolara.