Francuska, Holandija i Švajcarska planiraju zabrane za korisnike mlađe od 15 godina, dok Australija već primjenjuje slična ograničenja za TikTok i Instagram.

U nekim zemljama postoje i totalne, zvanične zabrane.

Cilj mjera i zabrana je zaštita maloljetnika od negativnog uticaja društvenih mreža.

Pregled zemalja i njihovog zakonskog okvira u vezi sa društvenim mrežama pogledajte u nastavku:

BLAŽE MJERE I OGRANIČENJA

U više drugih zemalja poput Francuske, Holandije, Švajcarske, Italije i Grčke i Albanije takođe postoje slična ograničenja, poput zabrane u odnosu na uzrast i upotrebe smartfona u školama.

Francuska planira zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina od septembra 2026. godine.

Holandija razmatra novi prijedlog da društvene mreže budu zabranjene za mlađe od 15 godina.

Švajcarska vlada takođe će ispitati da li bi zabrana pristupa platformama kao što su TikTok i Instagram za mlađe od 16 godina pomogla u zaštiti maloljetnih osoba od uticaja društvenih mreža.

U Grčkoj većina, oko 80 odsto, podržava predloženu zabranu korišćenja društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina, pokazuje anketa koju su prenijeli lokalni mediji.

Preporuke, koje su savjetodavne i nisu pravno obavezujuće, odnose se na aplikacije kao što su TikTok, Snapchat, YouTube, Instagram i Facebook.

Istovremeno, 57 odsto ispitanika navelo je da vjeruje kako bi maloljetnici i dalje pronašli načine da zaobiđu ograničenja, što je zabrinutost zbog koje je vlada oprezna, navodi se u izvještaju.

I Italija raspravlja o zakonu kojim bi se ograničilo korišćenje društvenih mreža, a koji bi se, između ostalog, mogao odnositi na djecu mlađu od 15 godina koja djeluju kao influenseri.

Albanska vlada u martu prošle godine donijela je odluku o zabrani aplikacije TikTok na 12 mjeseci zbog sadržaja koji navodno podstiču nasilje i maltretiranje, posebno među djecom.

Osim ovih zemalja, mjere su donijete i u Švajcarskoj, Danskoj, Poljskoj i Albaniji.

U Danskoj se krajem 2025. većina u parlamentu izjasnila za zaštitu djece i mladih od zlostavljanja na internetu i za „stvaranje boljih okvirnih uslova za njihov digitalni život“.

I Poljska namjerava da uvede zakon kojim bi djeci mlađoj od 15 godina bilo zabranjeno korišćenje društvenih mreža, a platforme bi bile odgovorne za provjeru starosti korisnika.

Australija, država južne hemisfere, takođe je nedavno zabranila pristup TikTok-u i Instagram-u mlađima od 16 godina.

ZEMLJE SA POTPUNIM ILI SKORO POTPUNIM ZABRANAMA

Sjeverna Koreja je zemlja u kojoj praktično nema slobodnog interneta za građane.

Internet je dostupan samo eliti i pod strogim nadzorom države.

Strane društvene mreže, globalno popularne, (Facebook, Instagram, X, YouTube) su zabranjene.

U Turkmenistanu, internet je snažno cenzurisan, a većina zapadnih društvenih mreža je blokirana.

U Iranu, Facebook, X i YouTube su blokirani.

Instagram i WhatsApp su više puta privremeno zabranjivani.

U Iranu su, prvo tokom protesta, a onda i nakon izraelsko-američkih napada, uslijedile česte restrikcija i prekid interneta.

UGANDA: GAŠENJE INTERNETA NEPOSREDNO PRIJE PREDSJEDNIČKIH IZBORA

U januaru ove godine, Ugandska regulatorna agencija za komunikacije (UCC) izdala je direktivu da se javni internet suspenduje širom zemlje danima prije predsjedničkih izbora. To je uključivalo blokadu društvenih mreža, web pretraživanja, video servisa i mnogih online usluga, ostavljajući samo kritične servise poput bolničkih sistema, bankarskih mreža i platforme izbornih komisija aktivnim.

Vlada je kao razlog navela zabrinutost oko „dezinformacija“, izborne prevare i „poziva na nasilje“ koje bi moglo ugroziti povjerenje u izbore i državnu bezbjednost. Međutim, kritičari ovo vide kao pokušaj da se ograniči pristup informacijama i oteža komunikacija tokom izborne kampanje i samog glasanja.

Ipak, to nije prvi put da Uganda poseže za ovom mjerom:

Tokom predsjedničkih i parlamentarnih izbora 2021., vlast je blokirala pristup internetu i društvenim mrežama, uključujući Facebook i druge platforme, na nekoliko dana oko dana glasanja.

Prethodna slična blokada dogodila se i 2016. godine, takođe u periodu izbora, kada je UCC naredila privremenu obustavu društvenih mreža, SMS servisa i mobilnog novca.

RUSIJA I KINA: ZVANIČNE ZABRANE

U Rusiji su Facebook i Instagram zabranjeni od 2022. godine. U martu je sud u Moskvi proglasio kompaniju Meta (vlasnika Facebook-a i Instagram-a) ekstremističkom i naredio zabranu rada ovih mreža u zemlji. To znači da su Facebook i Instagram zvanično zabranjeni i blokirani za većinu korisnika bez VPN‑a.

Mreža Iks nije zvanično zabranjena kao Meta mreže, ali je ograničena ili teško dostupan bez VPN‑a.

YouTube nije formalno zabranjen u Rusiji. Međutim, vlasti često usporavaju pristup, ograničavaju neke funkcije ili cenzurišu sadržaj, pa može biti teško koristiti ga normalno bez VPN‑a.

U Kini su Facebook, Instagram, X (Twitter), YouTube i mnoge druge zapadne mreže blokirane.

Umjesto njih koriste se domaće platforme WeChat, Weibo, Douyin i druge.

Sistem cenzure poznat je kao „Veliki kineski firewall“, zaštitni zid.

FON DER LAJEN PODRŽALA ZABRANU PRISTUPA DRUŠTVENIM MREŽAMA DJECI

Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen sve snažnije podržava pozive da se djeci zabrani korišćenje društvenih mreža, obećavajući da će takve mjere na evropskom nivou biti razmotrene u narednim mjesecima.

,,Mnoge države članice vjeruju da je došlo vrijeme za ‘digitalnu starosnu granicu’ za pristup društvenim mrežama”, rekla je Fon der Lajen na događaju na marginama Generalne skupštine UN.

Kako je rekla na skupu u Njujorku, kao majka sedmoro djece i baka petoro djece, dijeli njihov stav.

Fon der Lajen je rekla da će osnovati panel stručnjaka i razgovarati s roditeljima, nastavnicima i mladima ,,kako bi se procijenili koji koraci imaju smisla” na nivou EU.