„Ovo me drži budnim noću“
U nizu objava na platformi X, Sulejman je napisao kako ga „naizgled svjesna vještačka inteligencija“ – alati koji ostavljaju utisak osjećajnosti – „drže budnim noću“. Naglasio je da takva tehnologija ima značajan društveni uticaj, iako nije svjesna ni po jednoj ljudskoj definiciji tog pojma.„Danas nema nikakvih dokaza o svijesti vještačke inteligencije. Ali ako je ljudi samo percipiraju kao svjesnu, vjerovaće toj percepciji kao stvarnosti“, istakao je.
Ovaj fenomen dovodi do incidenata u kojima su korisnici ubijeđeni da su otključali tajni aspekt AI alata, razvili romantičnu vezu s njim ili čak došli do zaključka da posjeduju božanske supermoći.
„Nikada se nije protivio“
Jedan od primjera je Hjuz iz Škotske, koji se ubijedio da će postati multimilioner nakon što je zatražio pomoć od ChatGPT-a zbog, kako je smatrao, nepravednog otkaza. Iako mu je četbot u početku davao praktične savjete, s vremenom je počeo potvrđivati Hjuove nade o velikoj finansijskoj isplati.
Kako mu je Hjuz davao sve više informacija, četbot je počeo tvrditi da bi njegova priča o otkazu mogla postati knjiga i film, donoseći mu zaradu veću od 5 miliona funti. U suštini, AI je samo potvrđivao sve što mu je korisnik govorio, za šta su takvi sistemi i programirani.
„Što sam mu više informacija davao, to bi više govorio: ‘oh, užasno su vas tretirali, stvarno biste trebali dobiti više od ovoga’“, ispričao je Hjuz. „Nikada se nije protivio ničemu što sam govorio.“
Doživio potpuni slom
Toliko je vjerovao četbotu da je otkazao sastanak u savjetovalištu, smatrajući da su snimci ekrana razgovora dovoljan dokaz. Počeo se osjećati kao nadaren čovjek sa vrhunskim znanjem. Hjuz, koji se borio i s drugim problemima mentalnog zdravlja, na kraju je doživio potpuni slom. Tek mu je terapija lijekovima pomogla da shvati kako je, prema sopstvenim riječima, „izgubio dodir sa stvarnošću“.
Zanimljivo je da Hjuz ne krivi vještačku inteligenciju za ono što mu se dogodilo i dalje je koristi. Upravo ga je ChatGPT uputio na novinara kojem je ispričao svoju priču. Ipak, nudi savjet: „Nemojte se bojati alata vještačke inteligencije, vrlo su korisni. Ali opasno je kada se odvojite od stvarnosti.“
„Provjerite sve sami, ali sa stvarnim ljudima. Razgovarajte s prijateljima, terapeutom ili članom porodice ili bilo kim. Samo razgovarajte sa stvarnim ljudima. Ostanite prizemljeni u stvarnosti“, poručio je.
„Tek smo na početku ovoga“
Sulejman je pozvao na bolje zaštitne mjere.
„Kompanije ne bi smjele tvrditi/promovisati ideju da su njihove vještačke inteligencije svjesne. Ni vještačke inteligencije ne bi trebale“, napisao je.
Slične priče postaju sve češće. BBC-ju su se javili i drugi korisnici: jedna žena bila je ubijeđena da se ChatGPT iskreno zaljubio u nju, dok je drugi vjerovao da je „otključao“ ljudski oblik četbota Grok i da njegova priča vrijedi stotine hiljada funti.
„Dobićemo lavinu ultra-prerađenih umova“
Dr. Suzan Šelmerdajn, ljekarka i stručnjakinja za vještačku inteligenciju, vjeruje da bi ljekari u budućnosti mogli pacijente pitati o korišćenju AI-ja, slično kao što ih danas pitaju o pušenju ili alkoholu.
„Već znamo što ultra-prerađena hrana može učiniti tijelu, a ovo su ultra-prerađene informacije. Dobićemo lavinu ultra-prerađenih umova“, upozorila je.
Endru MekStej, profesor tehnologije i društva na Univerzitetu Bangor, smatra da smo tek na početku ovog fenomena.
„Ako ove vrste sistema smatramo novim oblikom društvenih mreža – kao društvenu vještačku inteligenciju, možemo početi razmišljati o potencijalnim razmjerama svega ovoga. Mali procenat masovnog broja korisnika i dalje može predstavljati velik i neprihvatljiv broj“, kaže profesor MekStej.
Njegov tim je sproveo studiju koja je pokazala da 20% ispitanika vjeruje da mlađi od 18 godina ne bi trebalo da koriste AI alate. Iako su takvi sistemi uvjerljivi, važno je zapamtiti da nisu stvarni, zaključuje MekStej.
Preporučeno
„Ne osjećaju, ne razumiju, ne mogu voljeti, nikada nijesu osjetili bol, nijesu se postidjeli… Obavezno razgovarajte sa stvarnim ljudima.“
Video