Na prostoru budućeg ski-centra, čiji je završetak bio najavljen prije nekoliko godina, postavljena je žičara, dio infrastrukture je izveden, ali projekat još nije zaokružen. Za vodovodnu mrežu izvođač je izabran u maju, a za baznu stanicu u avgustu 2026. Za pojedine segmente opreme i infrastrukture postupci javnih nabavki nisu završeni iz prvog pokušaja.

Projekat je počeo 2018. godine. Rokovi za završetak u međuvremenu su više puta pomjerani, od 2022, 2023, preko 2025, do procjene da bi ski-centar mogao biti potpuno funkcionalan najkasnije 2027. godine.

SKI-CENTAR GODINAMA KASNI, KLJUČNI RADOVI TEK UGOVORENI

Još 2021. godine tadašnji ministar finansija Milojko Spajić u Skupštini je govorio o završetku projekta do 2023. godine.

“Ukupna procijenjena vrijednost predmetnog projekta je 20 miliona eura od čega je u dosadašnjem periodu ugovoreno radova u iznosu od 14 miliona eura, uz napomenu da je u pitanju višegodišnji projekat čija je realizacija započeta u
prethodnom periodu, dok je rok za završetak radova predviđen za 2023. godinu”, rekao je tada Spajić odgovarajući na poslaničko pitanje Miloša Konatara (URA), da li se očekuje da se projekat završi do 2022. godine kako je ranije i najavljeno.

Krajem 2022. godine, kada je već bilo jasno da se plan ne ostvaruje, kao novi cilj pominjana je 2025.

Tada je potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović poručio da „nema razloga za brigu“, govoreći i o 7,5 miliona eura predviđenih za skijalište i ocjenjujući da je to „jasan signal da Rožaje ima budućnost i perspektivu“.

Skijaši, prema tadašnjim najavama, trebalo je da čekaju do 2025. godine.

Čekaju i dalje.

U februaru 2024. godine Dženis Nurković (BS) upozoravao je da Vlada ne smije dozvoliti da se ski-centar gradi kao „Skadar na Bojani“, uz ocjenu da posao koji se ne završi do kraja može biti „ne samo beskoristan, već često i štetan“.

U septembru 2025. Ministarstvo javnih radova saopštilo je da očekuje da Ski-centar Hajla–Štedim bude potpuno funkcionalan najkasnije do 2027. godine, uključujući prateće sadržaje i infrastrukturu. Ministarstvo je tada navelo da će učiniti sve da taj rok bude realizovan i ranije.

No, u martu 2026. raspisan je tender za izradu glavnog projekta, izgradnju i opremanje bazne stanice, jednog od ključnih objekata ski-centra. U avgustu je kao najpovoljnija izabrana ponuda konzorcijuma Indel inženjering – TOFI, vrijedna 8,59 miliona eura bez PDV-a, odnosno 10,39 miliona eura sa PDV-om. Prema uslovima tendera, izvođač ima 60 dana za izradu glavnog projekta, 45 dana za elaborat procjene uticaja na životnu sredinu i 365 dana za građevinske radove.

Drugim riječima, jedan od ključnih objekata za funkcionisanje centra tek treba da bude izgrađen i biće potrebno godinu dana.

To rok koji je Ministarstvo označilo kao krajnji, najkasnije 2027. godine, stavlja u vrlo tijesan vremenski okvir.

A bazna stanica nije jedini preostali dio.

Vodovodna mreža je takođe tek u maju 2026. dobila izvođača, nakon ranijeg postupka koji nije doveo do realizacije. Državna dokumentacija navodi da je Ministarstvo javnih radova za projektovanje i izgradnju, opredijelilo oko dva miliona eura.

Na drugim djelovima projekta postupci su prolazili kroz žalbe, poništenja i nove izbore.

Tender za akumulaciono jezero za vještačko osnježavanje, procijenjen na 3,99 miliona eura, došao je do izbora „Bemaxa“, ali je Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki tu odluku poništila nakon žalbi drugih ponuđača. Postupak zato mora ponovo da se sprovede.

Pokretna traka sa galerijom dobila je izvođača, kompaniju „Eurozox“, za oko 1,3 miliona eura, dok je i postupak za nabavku dva tabača za pripremu snijega bio predmet žalbi i poništena je odluka o izboru.

Prema posljednjim podacima Vlade, u projekat je do sada uloženo oko 21 milion eura, dok je u novijim procjenama ukupna vrijednost investicije dostigla oko 32 miliona eura.

Podsjećamo, Vlada je prošle godine saopštila da je puštena u rad elektroenergetska infrastruktura potrebna za funkcionisanje skijališta, izgrađena kroz 21 kilometar podzemnog kablovskog voda i šest trafostanica. Ta mreža treba da služi i budućem turističkom kompleksu u okviru ski-centra.

Krajem 2025. godine završena je i izgradnja 7,2 kilometra pristupnih puteva do budućeg skijališta.

Sama žičara ugovorena je još 2019. godine. Crna Gora je tada sa kompanijom Strucon potpisala ugovor vrijedan devet miliona eura za projektovanje i izgradnju šestosjedne žičare.

BALVANI OSTALI NA PLANINI, UPRAVA ZA ŠUME BEZ ODGOVORA

Između već izgrađenog i onoga što tek treba da bude urađeno, ostala je i drvna masa. Na dvije lokacije u okviru budućeg ski-centra zatekli smo veću količinu balvana, koji još stoje na prostoru na kojem su izvođeni radovi.

Upravu za šume pitali smo da li drvna masa potiče od sječe izvršene tokom radova na izgradnji ski-centra, odnosno krčenja trase žičare i skijaških staza.

Pitali smo i za količinu koja se trenutno nalazi na lokaciji, da li je evidentirana u dokumentaciji Uprave, zbog čega drvna masa još nije uklonjena i šta je planirano sa njom.

Do zaključenja ovog teksta, nakon više od sedam dana, odgovore nismo dobili.

PUKOTINA NA KONSTRUKCIJI: BEZ PREGLEDA NEMA KONAČNOG ODGOVORA

Na jednoj od potpornih konstrukcija zabilježili smo vidljivu pukotinu. Ne može se tvrditi da je konstrukcija nebezbjedna, niti se može utvrditi uzrok oštećenja samo na osnovu fotografija. Stoga je Standard mišljenje tražio od građevinskog inženjera i sudskog vještaka iz oblasti građevinarstva.

On upozorava da se konačna ocjena može dati tek nakon pregleda na licu mjesta, uvida u projektnu i izvođačku dokumentaciju i dodatnih proračuna.

Kada je riječ o utisku da je konstrukcija nagnuta, ostavlja mogućnost da se radi o optičkoj varki.

„To može da bude takozvana optička varka. To je kada gledate objekat u brdu, pa oko prihvati da je objekat nagnut, a instrumenti pokažu da nije. U ovom slučaju ne tvrdim da je to u pitanju, ali to može biti“, kazao je inženjer.

Pukotinu, međutim, ne smatra nečim što bi trebalo jednostavno zanemariti.

„Pukotina nije radni spoj, već posljedica. Uzrok može biti loš proračun konstrukcije, nedovoljno ugrađena armatura ili loš kvalitet betona. Jedan od ta tri faktora mogao je uzrokovati ovu pukotinu“, rekao je on za Standard, analizirajući fotografije.

Za odgovor na pitanje kako konstrukciju eventualno sanirati, kaže, potreban je ozbiljniji pregled.

Ipak, smatra da stanje treba detaljno provjeriti.

„Ovo može biti ozbiljno. Moj je utisak na osnovu vaših fotografija da ovo svakako treba provjeriti i utvrditi detaljnim uviđajem. U jednom trenutku sve ovo može da pukne i da se cijeli nasip sruči na put.“

Stručnjak, međutim, nije pregledao konstrukciju na licu mjesta, već je mišljenje dao na osnovu fotografija.

Ministarstvo javnih radova pitali smo da li je konstrukcija projektovana i izvedena kao trajna ili privremena, kojoj je namjeni služila, u okviru kojeg ugovora je izvedena, ko je bio izvođač i kolika je bila vrijednost radova.

Pitali smo i da li je nakon izvođenja obavljen tehnički pregled, da li je konstrukcija dobila potvrdu o ispravnosti, kao i da li je Ministarstvo upoznato sa pukotinom i da li je rađena stručna procjena njenog stanja.

Na ta pitanja, kao ni na dodatne pozive i intervencije, iz Ministarstva javnih radova nismo dobili odgovor do zaključenja teksta.

Bez projektne dokumentacije ne možemo potvrditi ni da li je konstrukcija zamišljena kao privremena faza radova koja će biti uklonjena ili zamijenjena nakon izgradnje konačnih objekata.

Ako jeste, jedan već izvedeni dio projekta bio bi samo međufaza koju bi kasnije trebalo mijenjati ili uklanjati. I to bi, na kraju, bio još jedan trošak na projektu koji već godinama dobija nove stavke.

NA OBJEKTU ZADNJE STANICE OSTALI TRAGOVI PUCNJAVE

Na drugom kraju trase nalazi se objekat koji nosi sasvim drugačiji trag vremena.

Na objektu zadnje stanice ski-centra Hajla–Štedim zabilježili smo tragove pucnjave.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović saopštio je u novembru prošle godine da je 23. jula 2025. iz pravca Kosova pucano na objekat zadnje stanice ski-centra. Prema rezultatima uviđaja koje je tada iznio, krov je pogođen sa ukupno 20 projektila različitih kalibara i iz više pravaca.

Mjesec kasnije, 24. avgusta, metalna konstrukcija zadnje stanice pogođena je sa još tri projektila. U trenutku tog incidenta patrola Granične policije Crne Gore nalazila se u službenom vozilu neposredno ispod objekta, saopštio je Šaranović.

Za te događaje, prema tadašnjem saopštenju, formirana su dva predmeta protiv NN učinilaca, dok je istraga bila u toku.

Tako je dio infrastrukture koji još nije počeo da služi svojoj osnovnoj namjeni već bio izložen oštećenjima.

DO 2027. OSTALO JE MALO VREMENA

Avgust je 2026. Na Hajli više nema prostora za velika obećanja bez računanja vremena. Pogotovo zato što, ono što je danas vidljivo, pokazuje da je rok za 2027. trka sa vremenom.

A prije nego što se pojave prvi skijaši, sve mora biti završeno, tehnički provjereno, povezano i stavljeno u funkciju.

Još u novembru prošle godine iz Vlade je saopšteno da se radovi na skijalištu Hajla-Štedim privode kraju.

Gotovo godinu kasnije, na planini su i dalje građevinske mašine.

Premijer sa ministrima sjutra u posjeti Rožajama: Privode se kraju radovi na ski centru Hajla – Štedim

(FOTO) Ministarstvo javnih radova: Ski centar Hajla – Štedim postaje savremena zimska destinacija