Dehidratacija se dešava kada tijelo izgubi više tečnosti nego što je unosi. Ova neravnoteža dovodi do smanjenja količine vode u organizmu, što istovremeno uzrokuje poremećaj u nivou važnih minerala (soli) i šećera. Takvi poremećaji mogu značajno uticati na normalno funkcionisanje ćelija i tkiva.
Na razvoj dehidratacije utiču različiti faktori kao što su visoke temperature, fizička aktivnost, smanjen unos tečnosti, te bolesti praćene povraćanjem, prolivom ili povišenom temperaturom. Iako zdravi odrasli ljudi obično lako održavaju ravnotežu tečnosti zahvaljujući efikasnom mehanizmu putem bubrega, to nije slučaj kod male djece i starijih osoba – upravo su te grupe najosjetljivije na dehidraciju.Simptomi dehidratcije kod djece mogu uključivati:
- glavobolju
- suha usta
- ispucale usne
- izraženu žeđ
- tamnu mokraću i rjeđe mokrenje
- smanjenu koncentraciju
Dodatno, djeca mogu pokazivati promjene u ponašanju, poput nervoze, razdražljivosti, bezvoljnosti i ljutnje. Jedan od znakova koji se često zanemari jeste plač bez suza, što može ukazivati na ozbiljan nedostatak tečnosti.
Dehidratacija takođe uzrokuje gubitak važnih elektrolita kao što su natrijum, kalijum, kalcijum, magnezijum i kloridi. Ovi minerali su ključni za pravilno funkcionisanje organizma.
Preporučeno
Najbolja prevencija dehidrtacije jeste redovno unošenje vode tokom dana, bez obzira na to da li dijete osjeća žeđ. Tokom ljeta ili u slučaju bolesti, unos tečnosti treba biti pojačan, uz stalni nadzor. Preporučuje se da dijete uvijek ima bočicu vode sa sobom i da pije u manjim količinama tokom cijelog dana.