Može li Evrovizija da prevaziđe najveću krizu u istoriji

Može li Evrovizija da prevaziđe najveću krizu u istoriji

Standard

08/12/2025

21:00

Takmičenje za Pjesmu Evrovizije suočava se sa najvećim krizom u višedecenijskoj istoriji.

Četiri zemlje su se povukle zbog učešća Izraela na takmičenju, a moguće je da će ih biti još.

Na bojkot su se odlučile Irska, sedmostruka pobjednica Evrovizije, što je uspjelo još samo Švedskoj, kao i petostruka pobjednica Holandija.

Španija, jedan od najvećih finansijskih pokrovitelja takmičenja, i Slovenija, takođe su se odlučile na bojkot.

Spor je otkrio duboki raskol unutar evrovizijske porodice.

Ovo je situacija koja se nazire godinama, usred rastućih napetosti zbog postupaka Izraela tokom dvogodišnjeg rata sa Hamasom i drugim palestinskim ekstremističkih grupa u Pojasu Gaze.

Izražena je i zabrinutost zbog procesa glasanja i kampanje nakon što je Izrael ove godine osvojio prvo mjesto u glasanju publike, a na kraju je zauzeo drugo mjesto kada su se uračunali i glasovi žirija zemalja učesnica.

Odluku da ostane na takmičenju, Izrael je nazvao „pobjedom“ nad kritičarima koji su pokušali da ga ućutkaju i šire mržnju.

“RASPRAVLJALI SMO SE I SLUŠALI”

Samit organizatora takmičenja, Evropske radiodifuzne unije (EBU) i zemalja učesnica, iznio je podjele unutar evrovizijske porodice u prvi plan.

Nije bilo direktnog glasanja o učešću Izraela na Evroviziji, ali Izrael jeste bio u centru pažnje kada su nacionalni emiteri o predloženim novim pravilima za takmičenje i glasanje.

Za promjenu je glasalo 65 odsto članova Evropske radiodifuzne unije, a 10 odsto je bilo uzdržano.

Roland Vajsman, generalni direktor ORF-a, javnog emitera u Austriji, zemlji domaćinu Evrovizije sledeće godine, rekao je da je bilo žestokih diskusija, ali da je to bio fer proces.

„Raspravljali smo i slušali argumente drugih, a potom smo glasali tajno“, rekao je za BBC.

„To je demokratija, a većina je glasala za nova, stroža pravila takmičenja.“

Ipak, ostanak Izraela zasjenio je odluku o promjeni sistema takmičenja (i glasanja).

Prema Španiji, kriza je mogla da bude izbjegnuta.

Hose Pablo Lopez, predsjednik španskog emitera RTVE, rekao je da je izgubio povjerenje u organizatore Evrovizije, rekavši da su bili vođeni „političkim i komercijalnim interesima“.

Organizatori bi trebalo da se pozabave navodnom izraelskom manipulacijom glasanja, što je trebalo da rezultira sankcijama „na izvršnom nivou“, umjesto da traže od članova EBU da odluče o bilo kakvim posljedicama, naglasio je.

Izrael negira pokušaj uticaja na glasanje i kaže da su njegove reklamne kampanje bile u skladu sa pravilima Evrovizije.

JOŠ NEKE ZEMLJE ĆE BOJKOTOVATI EVROVIZIJU 2026?

Nije isključeno da će se još neke zemlje pridružiti bojkotu.

Među njima Island, čiji je emiter saopštio da će potvrdu učešća objaviti poslije sastanka odbora sljedeće nedjelje.

I Belgija, koja je rekla da će „zauzeti stav u narednim danima“.

Finska je saopštila da je njeno učešće uslovljeno odlukom drugih, odnosno ako većina bude učestvovala.

„Troškovi organizacije takmičenja za druge učesnice ne smiju nerazumno da budu povećavane”, poruka je iz Helsinkinja.

Autor Evrovizije i akademik Din Vuletić rekao je za BBC da će „narednih nekoliko nedjelja biti napeto”, jer će se neke zemlje izjašnjavati o učešću na Evroviziji sljedeće nedjelje.

„Ali mislim da će se još neke zemlje odlučiti za bojkot“.

Rok za zemlje da potvrde učešće je srijeda, 10. decembar.

FAKTOR SLOBODE GOVORA

Usred ove drame, postoji mali detalj u saopštenju EBU-a koji otkriva zašto su mnoge zemlje željele da izraelski emiter, Kan, ostane u takmičenju.

Tokom „široke diskusije“, navodi se, kolege emiteri „iskoristili su priliku da naglase važnost zaštite nezavisnosti javnog servisa i slobode štampe da izvještava, ne samo u konfliktnim zonama kao što je Gaza“.

To je zato što je Kan nezavisan od izraelske vlade i često je dolazio u sukob sa administracijom premijera Benjamina Netanjahua.

„U takmičenju učestvuju nacionalni emiteri, ne države“, rekao je Vajsman iz ORF-a.

„Dakle, ne učestvuje izraelska vlada, već javni emiter te zemlje”, dodao je.

Vjeruje se da je povezanost izraelskog emitera Kana sa Evrovizijom zaštitila Evroviziju od prijetnji zatvaranjem ili smanjenjem budžeta jer izraelska vlada prepoznaje pozitivnu reklamnu moć učešća na takmičenju.

Da je Izrael isključen iz takmičenja, moguće je da bi postojala opasnost od ugrožavanja slobode štampe u zemlji.

KRESANJE BUDŽETA

Uticaj bojkota na finansiranje takmičenja biće ključno pitanje za organizatore.

Španija je jedna od „velikih pet“ zemalja koje se automatski kvalifikuju u finale, zbog veličine finansijskog doprinosa organizaciji takmičenja.

Posljednjih godina, suma je bila između 334.000 i 348.000 eura, prema podacima koje je objavio španski emiter RTVE.

Ostale zemlje će sada morati da snose te troškove.

Vjerovatno će teret biti podijeljen na sve zemlje učesnice, pri čemu će Francuska, Njemačka, Italija i Velika Britanija dati lavovski dio.

A ako se druge zemlje povuku, troškovi za svaku zemlju koja se takmiči vjerovatno će porasti.

„Gubitak nekih od vaših najvećih finansijskih pomagača ima ogroman uticaj, a ima i domino efekat po neke od manjih zemalja“, kaže Džesi Karnijel sa Univerziteta Južnog Kvinslenda, stručnjak za Evroviziju.

„Dakle, to vjerovatno znači da bismo mogli da dobijemo manji, skromniji šou [2026. godine], osim ako austrijski emiter ne može da prikupi malo više novca kako bi dokazao da to i dalje spektakl.“

OZBILJNE RANE

Ovo sve znači da je takmičenje teško ranjeno, ali povrede nisu fatalne… još.

Kalum Rou iz podkasta „The Euro Trip“ nazvao je sastanak EBU-a i emitera 4. decembra „veoma seizmičkim danom u istoriji Evrovizije”.

Ljubitelji su „podjednako uznemireni i razočarani zbog onoga što se dogodilo“, rekao je za BBC Radio.

„Gubimo zemlje koje imaju slavnu i bogatu istoriju na takmičenju.“

Četiri zemlje koje bojkotuju takmičenje neće se predomisliti za Evroviziju 2026, uvjeren je Rou.

„Da li će promijeniti mišljenje za 2027. godinu je drugo pitanje. Ako Izrael ne prođe dobro na Evroviziji 2026. godine, mogli bi pomisliti, pa, promjene pravila su učinile ono što je trebalo. Ali mislim da je teško procijeniti u ovom trenutku.“

Direktor Evrovizije Martin Grin procjenjuje da će 35 zemalja ipak učestvovati sljedeće godine u Beču.

Bojkot četiri zemlje donekle je uravnotežen povratkom tri – Moldavije, Rumunije i Bugarske – koje su, uglavnom iz finansijskih razloga, preskakale Evroviziju posljednjih nekoliko godina.

“UJEDINJENI MUZIKOM, ALI NE”

Ovaj jaz će baciti veliku sjenku na takmičenje sljedeće godine, vjerovatno i u budućim godinama.

S obzirom na to da veliki dio muzičke industrije podržava palestinske ciljeve, može biti teže nego ranije pronaći umjetnike spremne da dijele scenu sa Izraelom.

Takmičenje nije ispunilo sopstveni slogan – „Ujedinjeni muzikom“.

Ali Vajsman iz ORF-a kaže da ne misli da će bojkot biti štetan za Evroviziju koja će 2026. proslaviti 70 godina.

„Evrovizija je stvorena 10 godina poslije Drugog svjetskog rata – ujedinjeni muzikom – i to je ono što je važno. Teška je situacija širom svijeta sa krizama [i] ratovima, i sada je naša dužnost da ostanemo u kontaktu, da slušamo jedni druge, da se svađamo i raspravljamo, ali da na kraju pronađemo demokratske načine da se nosimo sa tim.“

Međutim, trenutno je teško vidjeti kako se veze koje su sada prekinute mogu ponovo sastaviti.

Izvor (naslovna fotografija):Eurovision ( Instagram)

Ostavite komentar

Komentari (0)

X